Ako želite zdravlje, ne možete izbjegavati zeleno lisnato povrće, a kelj je jedno od najhranljivijih. On je dobar izvor kalcija, magnezija, vitamina K, vitamina A, vitamina C, biljnih vlakana, željeza, folne kiseline, aminokiselina, antioksidanta flavonoida i luteina. Lako ga je pripremiti na raznovrsne i ukusne načine. Evo zašto je kelj posebno zdrav.
Pomaže zdravlje kostiju
Kelj sadrži mnogo bolje iskoristiv oblik kalcija nego mliječni proizvodi, a sadrži i veći postotak kalcija po kaloriji nego mlijeko. Kalcij u kelju dolazi u kombinaciji s magnezij, koji je neophodan da bi se kalcij iskoristio u organizmu. A povrh toga, kelj je jedan od najboljih izvora vitamina K, a upravo je vitamin K ona katalitičke supstanca u metabolizmu koja regulira da li će unešeni kalcij biti raspoređen u kosti, ili će ostati u krvotoku i nataložiti se na neko oštećeno mjesto u krvnim sudovima. Zato, redovita konzumacija kelja, i uopće zelenog lisnatog povrća, uz drastično smanjenu konzumaciju prerađenog šećera i mesa smatra se jednim od najučinkovitijih načina sprječavanja osteoporoze.
Djeluje protiv upalnih procesa
Zbog viška omega 6 masnih kiselina u prehrani dolazi do upalnih procesa, a naša prehrana je upravo takva da unosimo mnogo više omega 6 nego omega 3 kiselina ( preko proizvoda biljnog podrijetla i rafiniranih biljnih ulja, kao što su suncokretovo, kukuruzno i šafranovo ). Sa druge strane, omega 3 masne kiseline djeluju protuupalno, ublažujući i sprječavajući upale. U samo 100 kalorija kelj sadrži 20-25 % preporučenog dnevnog unosa omega 3 masnih kiselina.
Djeluje preventivno protiv nekoliko vrsta raka
Istraživanja su pokazala da unosom kelja, ne samo da smanjujemo šanse za nastanak, nego pomažemo tijelu da se liječi od 5 vrsta raka – uključujući rak mjehura, dojke, debelog crijeva, jajnika i prostate. Preventivna svojstva kelja su povezana s neobično velikim koncentracijama dvije vrste antioksidanata, karotenoida i flavonoida. Od karotenoida, značajni su lutein i beta karoten, koji imaju antioksidativna svojstva i smanjuju rizik od razvoja katarakte, ateroskleroze i kronične opstruktivne bolesti pluća.
Kelj sadrži preko 45 flavonoida, od kojih su najznačajniji kempferol i kvercetin, također značajni preventivni faktori. Preventivnom djelovanju kelja doprinose glukozalinati, za koje je poznato da imaju preventivno djelovanje protiv nastanka malignih oboljenja. Kada se kelj pojede i svari, ti glukozalinati se u tijelu pretvaraju u tvari koje djeluju antikancerogeno.
Pomaže detoksikaciju organizma
Kelj ima pouzdano utvrđenu ulogu u procesu detoksikacije tijela. Pokazano je da izocijanai ( ITC ), koji u tijelu nastaju od glukozalinata iz kelja pomažu da se reguliraju detoksikacijske aktivnosti u našim stanicama. Oni ubrzavaju tu aktivnost, a posebno sumporni spojevi iz kelja pomažu izbacivanje toksina iz našeg organizma, jer je poznato da ta aktivnost zahtijeva prisutnost sumpora.
Dostupan uvijek
Iako se kelj smatra zimskom biljkom, ima ga tijekom cijele godine. U zimu je slađi, ako uvene ili postane smeđe, malo je gorči. Kelj može se kuha, a može se jesti i sirov ili može se doda u mikser kada se pravi sok od povrća. Može se blanšira, kuha, krčka, kuha na pari ili prži. U jelima može zamijeni špinat ili kupus. Možete ga isjeckate sitno kao peršin i dodati salatama ili juhama. Daće boju i specifičan okus gotovo svakom jelu.
Smoothie koji će osvježiti kožu
Smiksajte listove kelja, jabuku, bananu i…
- žaka listova kelja
- 1 banana ( isjeckana )
- 1 jabuka ( isjeckana )
- šalica jogurta ( ako imate s vanilijom ide fantastično ! )
- prstohvat cimeta
- 1 žlica meda
Sve sastojke stavite u blender i miskajte između 10 i 20 sekundi, odnosno do željene gustoće
