Slušanje je potpuno pod našom kontrolom, za razliku od govora. Odnosi se narušavaju zbog nekulture slušanja. Suvremeni čovjek govori više i sluša manje. No samosvjesni ljudi su bolji slušatelji. Način na koji razgovarate sa sobom utječe na način na koji čujete druge. Čujete li ih uopće?

Govoreći o sebi ne obogaćujete se novim znanjima i spoznajama. Obrasci slušanja i kulture dijaloga prenose se iz djetinjstva u odraslu dob. Biti dobar prijatelj, partner u ljubavnom odnosu ili roditelj, sve se svodi na slušanje. Slušati znači donijeti odluku da se nećeš zamarati onime što ćeš ti reći kad osoba prestane govoriti. Jednakost u izmjenjivanju misli tijekom razgovora te emocionalni odjek čine svaki razgovor prisnijim i zanimljivijim.

Što očekujemo od sugovornika?

Imamo pravo birati kome ćemo posvetiti svoje vrijeme i pažnju, stoga od sugovornika očekujemo relevantnost te da bude jezgrovit i jasan, nedvosmislen. Očekujemo doznati nove informacije, nešto novo, očekujemo istinu. Kada zaista slušate i shvaćate što vam osoba govori, tada su vaši i njezini moždani valovi doslovno usklađeni. Zrcali se govorni stil, fizički i tonski se usklađujete.

Što više nekoga slušate, izglednije je da ćete početi razmišljati na isti način. Kad vas zaista zanima što vam netko govori, tada ostajete pažljivi bez obzira na to što su vaše misli brže od njezinih izgovorenih riječi. Upravo je zato teško ostati koncentriran na slušanje jer prosječna osoba u minuti izgovori između stodvadest i stopedeset riječi, a sposobni smo razmišljati znatno brže od toga. 

Što je površno slušanje?

Površno slušati znači da slušamo kako bismo mogli pokazati svoje mišljenje, jedva čekamo da osoba završi govoriti kako bismo mi nastavili. Na taj način ne pokazujemo dovoljno zanimanja za osobu, ne postavljamo joj prava pitanja, kritiziramo je, upadamo joj u riječ. Kimanje glavom, ponavljanje sugovornikovih riječi ili njihovo parafraziranje ne čini da se osoba koja nam se povjerava bolje osjeća. Ona želi osjetiti da ste shvatili zašto vam nešto govore, što im to znači. Svi mi djelujemo i reagiramo jer osjećamo nešto. No dok u međuvremenu razmišljate o svojim replikama, mentalno se isključujete iz razgovora te propuštate mnogo toga.

Što je istinsko slušanje?

Istinsko slušanje podrazumijeva fizičku, kemijsku, emotivnu i intelektualnu reakciju na ono što čujemo jer nas osoba zanima. Umijeće slušanja može promijeniti shvaćanje svijeta i ljudi te kvalitetu iskustva i postojanja.  Nitko od nas nije posvećen slušatelj sve vrijeme, no kada razgovor završi zapitajte se što ste upravo naučili o toj osobi te što ju najviše zabrinjava. Kakvi su joj bili stavovi i osjećaji u vezi teme o kojoj ste razgovarali?

Ako nemate ove odgovore, vjerojatno morate poraditi na vještini slušanja. Kao slušatelj imate moć odlučivanja koliko truda želite uložiti u dijalog te isti ljubazno prekinuti kad vam je dosta. Nepoželjan govornik je onaj koji je usmjeren na sebe, što upućuje na dublje nesigurnosti i tjeskobu.

Kako istinski slušati?

Slušanjem međusobno ostajemo povezani, unatoč neprestanom okretanju novih stranica u životu. Svrha slušanja nije podučavanje, kritiziranje, procjenjivanje  kao ni jedva čekanje da osoba završi govoriti kako bismo mi mogli nastaviti njezine misli. Svrha je spoznati unutarnji svijet osobe, nenametljivo je saslušati. Najčešće je to sve što sugovornik od nas treba, osjećati se prihvaćeno. Slušajte bez upadica i prekida.

Dozvolite si puku prisutnost, suzdržano poštovanje, dopustite šutnju, ne dovršavajte rečenice. Cilj je shvatiti govornikovo stajalište, a ne utjecati na njega. Naučite samo slušati, ne očekuju uvijek od vas rješenja, ne predlažite što bi trebali učiniti. Umjesto toga postavite pitanja koja će osobi pomoći izraziti svoju stvarnost i svoju priču.

Kakav je vaš unutarnji glas?

Na koga vas vaš unutarnji glas podsjeća? Jesu li vam bile dozvoljene emocije u djetinjstvu ili su bile potiskivane? Tko vas je naučio kulturi dijaloga? Imate li poštovanja prema sugovornicima ili ih prekidate? Što vam govori vaš unutarnji glas? Je li ljubazan ili kritičan? Vaš unutarnji glas utječe na razmatranje stvari, na samoprihvaćanje i samopoštovanje. Vidite li u ljudima najbolje ili najgore?

Slušanje pomaže razumjeti način razmišljanja  i motivacije drugih. Dopustite si iskrenu znatiželju, uljudnost i pozornost pri slušanju. No očekivanje potpunog razumijevanja može biti izvor nesklada u odnosima. Nitko nas ne može niti mora potpuno razumjeti. Nemaju svi iste interese, senzibilitet ni sposobnost razumijevanja stoga može doći do mentalnog isključivanja dok slušate.

U redu je ispričati se i prekinuti slušanje ako vam postane zamorno. Isto tako, partneri u dužim vezama skloni su izgubiti znatiželju jedno o drugom, ne slušaju pozorno jer misle da već sve znaju. Pretpostavljaju što će druga osoba reći jer vjeruju da je poznaju bolje nego što je to zaista slučaj. Ljudi postaju usamljeni kad ih nema tko saslušati, čak i u vezama.

Otkrivanje značenja ispod poruke

Kako bismo istinski mogli slušati, potrebno je mirno okruženje bez buke i ometanja, kao i prijemčivo stanje uma, odnosno zainteresiranost. U nama se mora probuditi suosjećanje za sugovornika kao i motivacija za slušanje. Trebamo otkriti zašto je odlučio neku informaciju podijeliti s nama. Čak i za svakodnevne, neobavezne razgovore, ako sugovornik otkrije emociju, postat će vam zanimljiviji.

Neverbalni signali sugovornika nesvjesno nam otkrivaju značenje skriveno ispod onoga što nam govore. Odgovorni su za pedest i pet posto razotkrivanja emocionalnog sadržaja mimo izgovornih riječi, a to su izrazi lica, disanje, znojenje, pokreti, držanje, ton glasa. Stoga se više razotkrivamo pri razgovorima uživo nego tekstualnim porukama i komunikacijom na društvenim mrežama.

Ono što svi žele od života je shvatiti ga, sebe i druge, te biti shvaćen i prihvaćen. Kad ih se pažljivo sluša, govornici postaju svjesniji svojih riječi. Slušanjem lakše uviđamo da se svi nosimo sa sličnim problemima te da želimo biti voljeni, tražimo smisao i svrhu. Slušanje podiže svijest na višu razinu, pomaže osjećati i suosjećati. Slušanje je ljubaznost i izraz poštovanja. No ne morate slušati bilo koga, već onoga koga želite.

Za samospoznaju, testirajte sami sebe dvadesetčetverosatnom šutnjom, odnosno nemojte govoriti sve dok vam se netko ne obrati.

Sanja Vuković Grbac
Inspiracija: Ti mene ne slušaš (2022.),  Kate Murphy