Clay Johnson, autor knjige “The Information Diet”, otkriva da na svakog novinara u SAD-u dolaze četiri PR stručnjaka čiji je posao utjecati na medijski sadržaj. Upton Sinclair je još u 20. stoljeću upozoravao: „Čitate li vi činjenice ili propagandu?“
„Vijesti su za um ono što je šećer za tijelo: primamljive, lako probavljive i izrazito štetne.“ – Rolf Dobelli
U današnje doba gotovo je nezamislivo započeti dan bez pregleda vijesti. Većina ljudi vjeruje da ih redovito informiranje putem medija čini svjesnijima, pametnijima i bolje pripremljenima za razumijevanje svijeta. No, istina bi mogla biti upravo suprotna.
Prema švicarskom autoru Rolfu Dobelliju, autora knjige “Prestanite čitati vijesti: Manifest za sretniji, mirniji i mudriji život”, svakodnevna konzumacija vijesti ne samo da ne koristi, nego aktivno šteti mentalnom, emocionalnom i duhovnom zdravlju.
Vijesti stvaraju lažni dojam informiranosti
Ljudi su uvjereni da konzumiranjem vijesti postaju informirani građani, spremni za donošenje ispravnih odluka. No, Dobelli tvrdi da vijesti zapravo potkopavaju inteligenciju i zdrav razum.
Umjesto da pružaju istinske uvide, vijesti nude površne, pojednostavljene informacije koje stvaraju iluziju znanja. U tome su slične šećeru: zadovoljavaju trenutno, ali uzrokuju dugoročnu štetu.
Psihološki eksperiment i fenomen naučene bespomoćnosti
Kako bi objasnio štetni utjecaj vijesti, Dobelli se poziva na psihološki eksperiment iz 1960-ih koji su proveli Martin Seligman i Steven Maier. U pokusu su štakori izloženi elektrošokovima. Jedna skupina mogla je zaustaviti šokove okretanjem kotačića, dok druga nije imala nikakav način kontrole. Druga skupina ubrzo je razvila stanje nazvano naučena bespomoćnost: pasivnost, manjak motivacije i nesposobnost da osjećaju zadovoljstvo.
Vijesti imaju sličan efekt. Dan za danom izlažemo se uznemirujućim, negativnim informacijama na koje ne možemo utjecati. Ratovi, katastrofe, krize – bombardirani smo problemima koje ne možemo riješiti, što dovodi do unutarnje paralize. Umjesto djelovanja, razvijamo pasivnost i emocionalnu ukočenost.
Dobelli upozorava: „Naučena bespomoćnost koju stvaraju vijesti ne ostaje ograničena na ono što je u vijestima. Ona se prelijeva u naš svakodnevni život. Postajemo pasivni i u obitelji, i na poslu, i u osobnim odnosima.“
Vijesti potkopavaju razumijevanje svijeta
Jedan od najopasnijih aspekata konzumacije vijesti je njihova sposobnost da nas učine neinformiranima. Već je Thomas Jefferson 1807. godine rekao: „Onaj tko nikada ne pogleda novine bolje je informiran od onoga tko ih redovito čita.“
Vijesti pojednostavljuju složene procese. Društvene, političke i ekološke situacije rijetko imaju jedan uzrok. No, vijesti ih predstavljaju kao crno-bijele, sa zvučnim naslovima i površnim objašnjenjima. Tako stvaraju iluziju da svijet može stati u nekoliko rečenica. To, pak, utječe na naše sposobnosti prosuđivanja i donošenja odluka.
Dobelli piše: „Kada novinar napiše da je tržište palo zbog X ili da je tvrtka propala zbog Y, ili je neznalica ili namjerno obmanjuje. Realnost je uvijek kompleksnija.“
Vijesti nisu neutralne – one su oruđe manipulacije
Drugi ključni problem je pristranost. Vijesti se predstavljaju kao objektivne, no one su filtrirane kroz ideološke i političke interese. Većina velikih medija ima svoje vlasnike, oglašivače i povezanosti s političkim strankama. U pozadini, cijela industrija odnosa s javnošću nastoji oblikovati percepciju javnosti.
Clay Johnson, autor knjige “The Information Diet”, otkriva da na svakog novinara u SAD-u dolaze četiri PR stručnjaka čiji je posao utjecati na medijski sadržaj. Upton Sinclair je još u 20. stoljeću upozoravao: „Čitate li vi činjenice ili propagandu?“
Dobelli dodaje: „U eri digitalnih medija, sve je teže razlikovati istinite vijesti od onih s prikrivenim motivima.“
Vijesti stvaraju intelektualnu oholost i podjele
Jedna od najvećih opasnosti konzumiranja vijesti jest njihova sposobnost da potaknu lažnu sigurnost u vlastito znanje. Ljudi stječu snažna mišljenja o gotovo svakom pitanju koje se nađe u medijima, iako o temama znaju vrlo malo.
To rađa netoleranciju. Društvene mreže preplavljene su komentarima punim bijesa, prezira i mržnje. Ljudi s različitim stajalištima postaju neprijatelji. Vijesti, umjesto da povezuju, razdvajaju.
Marko Aurelije je rekao: „Slobodni ste ne imati mišljenje o svemu i time ćete poštedjeti dušu nemira.“
Dobelli to potvrđuje: „Devedeset posto naših mišljenja je suvišno. Vijesti nas stalno potječu da formiramo stavove, često bez temelja.“
Vijesti uništavaju sposobnost fokusiranja i dubokog razmišljanja
U doba prije interneta, vijesti su bile ograničene na dnevne novine i kratke televizijske emisije. Danas, informacijski tok je beskrajan. Naslovi, notifikacije, portali, društvene mreže – mozak ne stigne ni predahnuti.
Prema istraživanjima, prosječan čovjek danas konzumira oko 60 vijesti dnevno, što znači oko 20 000 godišnje. Znanstvenici sa Sveučilišta u Tokiju otkrili su da veća konzumacija vijesti korelira s manjim brojem neurona u prednjem cingularnom korteksu – dijelu mozga odgovornom za koncentraciju, samokontrolu i moralno rasuđivanje.
Dobelli upozorava: „Strastveni konzumenti vijesti često ne mogu pročitati ni nekoliko stranica knjige bez gubitka fokusa. Njihov mozak se fizički promijenio.“
Vijesti pogoršavaju stres i tjeskobu
Proizvođači vijesti znaju da negativnost prodaje. Iskorištavaju prirodnu ljudsku pristranost prema negativnim informacijama. Ratovi, bolesti, katastrofe, nesreće – to je njihova svakodnevna ponuda.
Profesor Graham Davey sa Sveučilišta Sussex dokazao je da redovita konzumacija vijesti značajno povećava razinu stresa, anksioznosti i pesimizma kod ljudi. A kronični stres slabi imunitet, uzrokuje bolesti i skraćuje životni vijek.
Dobelli tvrdi: „Vijesti su jedan od glavnih uzroka svakodnevnog stresa. Konzumacijom vijesti doslovno narušavate vlastito zdravlje.“
Rješenje: radikalna apstinencija od vijesti
Zbog svega navedenog, Dobelli preporučuje potpuni prekid s konzumacijom vijesti. Kaže da nije dovoljno samo smanjiti količinu – potrebno je prestati u potpunosti. Predlaže eksperiment: 30 dana bez ijedne vijesti. Rezultati su, kaže, iznenađujući. Ljudi se osjećaju smirenije, fokusiranije, produktivnije.
„Kada jednom osjetite koristi apstinencije, rijetko ćete poželjeti natrag. Ako se i dogodi da ponovno posustanete, počnite ispočetka. Kao i svaki oporavak, i ovaj traži disciplinu.“
Neznanje nije isto što i mudrost
Mnogi se boje da će bez vijesti postati neinformirani. No, kako Dobelli ističe, informacije ne dolaze samo iz medija. Postoje knjige, dokumentarci, podcasti, znanstveni članici i dugoročna istraživanja koja nude dubinu i kontekst – neusporedivo više od površnih vijesti.
„Čitajte knjige. Uronite u duge eseje. Razumijevanje svijeta dolazi kroz promišljanje, ne kroz naslove.“
Revolucije nisu započete vijestima
Jedan od najčestijih argumenata u obranu vijesti jest da su one nužne za držanje moći pod kontrolom. No, Dobelli podsjeća: ni Američka revolucija ni Francuska ni pad Berlinskog zida nisu započeli zbog vijesti. Ljudi su bili inspirirani knjigama, raspravama, pamfletima, govorima.
Pamflet “Zdrav razum” Thomasa Painea imao je više utjecaja na Ameriku nego sve novine zajedno. Pravo znanje dolazi iz dubokih razmišljanja, a ne iz plitkih izvještaja.
Fokusirajte se na ono što možete kontrolirati
Stoički filozof Epiktet učio je: “Neke stvari su pod našom kontrolom, druge nisu.” Vijesti nas uvlače u drame nad kojima nemamo moć. Umjesto da trošimo energiju na žalbe i strahove, možemo je usmjeriti na zdravlje, odnose, duhovnost, svakodnevnu prisutnost.
Dobelli piše: „Gotovo svi događaji u vijestima izvan su vaše kontrole. Preusmjerite fokus na ono što možete promijeniti. Tu se krije prava moć.“
Vijesti su mentalno zagađenje
Prema podacima Pew instituta, prosječan Amerikanac dnevno provede gotovo sat i pol konzumirajući vijesti. Tijekom godine to je cijeli mjesec! A što se za to vrijeme dobiva? Tjeskoba, stres, dezorijentacija.
Dobelli zaključuje: „Vijesti su mentalno zagađenje. Održavajte svoj mozak čistim. Ako se događa nešto važno, saznat ćete – čak i bez vijesti.“
Vrijeme je da prekinemo s ovim ciklusom. Umjesto svakodnevne doze stresa, birajmo tišinu, knjigu, prisutnost. Jer čista svijest počinje tamo gdje prestaju naslovi.
Academy of ideas/ATMA – Pripremila: Suzana Dulčić
