Prikupili najbolje savjete od 4 vrhunska svjetska stručnjaka za mozak! Klinički neuropsihijatar dr. Daniel Amen, iz osobnog iskustva savjetuje da čim prije naučite voljeti sebe i svoj mozak i tako se oslobodite loših navika, moći ćete koristiti ovaj organ u puno većem kapacitetu. Poznati rumunjski neurolog, prof. dr. Constantin Dulcan tvrdi kako negativne misli ubijaju, a radosne produljuju život: “Opraštajte više jer oproštaj na fiziološkoj razini čini organizam pH alkalnim, odnosno povoljnim za zdravlje. Svaki minut anksioznosti ubija na tisuće stanica u vašem tijelu!” Onkolog, dr. Bernie Siegel je dokazao kako je sumnjičavi i pesimistični karakter kod pacijenta velika prepreka za izlječenje: “Njegujte pozitivan duh i vjeru u dobar ishod!” Neurokirurg dr. Alex Korba ističe njegovanje zahvalnost “koja će vam pomoći bolje od bilo kojeg antidepresiva”.
Ljudski mozak je jedan vrlo misteriozan i kompleksan organski hardware. Sastoji se od 100 milijardi neurona, a broj veza između njih je tvrde znanstvenici – veći od broja zvijezda! Ovaj fascinantni organ sudjeluje u svemu što radimo, a njegov uravnotežen rad osigurava zdravlje i balans tijela i uma. Međutim, samim protokom vremena, mi svakodnevno gubimo 85 000 moždanih stanica, što postepeno utječe na kvalitetu našeg fizičkog i mentalnog zdravlja. Ali, dokazalo se kako određeni način života to može usporiti pa i preokrenuti!
Kako pomladiti mozak – savjeti dr. Daniel Amena, kliničkog neuropsihijatra
Klinički neuropsihijatar, dr. Daniel Amen, jedan od najpoznatijih svjetskih autoriteta o mozgu počeo se zanimati za tajne mozga kada je proučavao snimke svog vlastitog mozga, koje je napravio metodom tomografije.
Tomografija je radiološka metoda snimanja organa ili dijela tijela u nizu slojeva s pomoću rendgenskih zraka. Dobivena slika naziva se tomogram.
Kada je napravio svoj prvi tomogram, imao je 37 godina i suočio se s činjenicom: njegov mozak ne izgleda zdravo. Daniel nije pio alkohol, nije pušio ili se drogirao, ali je imao nekoliko nezdravih navika: spavao je samo 4-5 sati dnevno, pio je gazirana pića, imao višak kilograma i patio od kroničnog stresa.
“Bilo mi je žao mog mozga i želio sam ga poboljšati,” rekao je i od tog trenutka je počeo raditi na sebi, riješio se starih navika i usvojio nove, zdravije.
Osnovao je desetine klinika širom svijeta koje su proučavale moždane funkcije. U periodu od 20 godina, dr. Daniel Amen je napravio 70 000 tomograma ljudi iz 90 različitih zemalja i dokazao da svi možemo usporiti ili čak preokrenuti proces starenja.
Najbolji dokaz da je njegova teorija bila točna bila je poboljšanje njegovog vlastitog tomograma!
Naše svakodnevne navike mogu naškoditi ili pomoći našem mozgu. Najopasnije stvari za zdravlje mozga su fizičke povrede lubanje (nema ništa gore od lopte koja nas udari u glavu).
Zaštita mozga od ozljeda, zagađenja i stresa prvi je korak za poboljšanje moždanih funkcija.
S obzirom da se u mozgu nalazi oko 80% vode, prvo pravilo zdravlja mozga je piti odgovarajuću količinu tekućine koja će vam hidratizirati mozak. Čak i lagana dehidracija može povećati hormone stresa, što s vremenom može oštetiti mozak. Također vrlo je važno izbjegavati napitke pune šećera, alkohol i kofein. Zeleni čaj je dobar za funkcioniranje mozga jer pojačava mentalnu opuštenost i budnost.
Zdrav san je apsolutno neophodan za zdrav mozak. Spavanje obnavlja sve stanice u vašem tijelu, daje moždanim stanicama priliku da se same poprave, pomaže u čišćenju otrova koji su se nakupili tijekom dana i aktiviraju neuronske veze koje bi se inače mogle uništiti zbog neaktivnosti. Nedovoljno sna može utjecati na moždane aktivnosti kao što su učenje, pamćenje i koncentracija. Spavajte najmanje 7 sati u mraku, tada se luči hormon melatonin koji usporava sve procese u organizmu, pomaže mu da se regenerira i podiže razinu serotonina u hipotalamusu. Ako mozak osjeti promjenu svjetlosti, počinje lučiti hormon stresa, kako bi brže probudio tijelo.
Najopasnije stvari za zdravlje mozga su dalje droga i alkohol, pretilost (kada se povećava težina, smanjuje aktivnost u mozgu), pušenje, visok krvni tlak, dijabetes, toksini iz okoline, nedostatak fizičke aktivnosti, ovisnost o video igrama, prekomjerne količine kofeina, nedostatak sna, stres, sjedilački načina života i negativne misli.
Najbolja osobina mozga je njegova fleksibilnost. Zato svatko može poboljšati svoje zdravlje! A kako bismo to uspjeli dr. Daniel Amen preporučuje slijedeće:
Stvorite pozitivne društvene veze jer mi imitiramo navike ljudi s kojima komuniciramo.
Nikada nemojte prestati učiti nešto novo.
Vodite zdrav način života, zdrava hrana, tjelovježba, život bez stresa, dobri odnosi, duhovna praksa.
Uzimajte vitamine, minerale i dodatke s omega kiselinama, jedite borovnice i crnu čokoladu, orahe i sjemenke, zeleno lisnato povrće. Za mozak je izuzetno dobar ayurvedski prah Brahmi te kurkumin.
Zbunite um. Po definiciji inteligencija je snalaženje u nepoznatim situacijama, stoga nema boljeg načina za vježbanje uma nego da ga podvrgnete novim, neočekivanim podvizima. Koristite se nedominantnom rukom, ako ste dešnjak koristite lijevu ruku pri pisanju ili pranju zuba, ili obrnuto.
Vježbajte, posebno je dobra šetnja u prirodi. Vježbanje jedan sat dnevno tri dana u tjednu održava mozak mladim, odnosno popravlja pamćenje koje slabi.
Svirajte. Plešite. Čak ni učenje novih riječi neće učiniti toliko puno za mozak kao je učenje novih plesnih koraka ili pokreta u borilačkoj vještini, učenje novih pokreta čini čuda za mozak.
Trudite se razmišljati pozitivno i stalno budite u iščekivanju nečeg ugodnog. Naš mozak osjeća naročito zadovoljstvo kada predosjeti da će se nešto ugodno i lijepo dogoditi. Zato volimo brojati sate i minute do nekog posebnog trenutka.
Izrazite zahvalnost za život tako što ćete zapisati 3 stvari za koje ste zahvalni za svaki dan – ovo će vam pomoći bolje od bilo kojeg antidepresiva.
Meditirajte. Meditacija potiče pojačanu aktivnost u regijama mozga zaduženim za učenje i pamćenje.
Pletite – kažu da je to kao joga za mozak.
Preuredite sobu (ili samo drugačije organizirajte ormar) – kad preuređujemo, razmišljamo o uzorcima i bojama, te koristimo sasvim drugi dio mozga nego inače.
Povremeno postite – tako se povećava proizvodnja proteina u mozgu, koji zauzvrat promoviraju rast neurona, post poboljšava kognitivne funkcije i otpor stresu, povećava neurotrofne faktore i smanjuje upale, povećava sposobnost živčanih stanica da poprave DNA.
Postanite malo besposleniji i prestanite mulitaskati. Studije su pokazale je da oni koji uvijek istovremeno obavljaju više poslova imaju veći pad kvocijenta inteligencije nego što ga izaziva npr neispavanost. Važno je smanjiti broj zahtjeva koje mozak mora obaviti u istom trenutku, oni nije namijenjen za to. Dakle, ako želite povećati snagu mozga, obavljanje više poslova odjednom nije poželjno. Istovremeno obavljajte najviše dva posla.
“Čim naučite voljeti svoj mozak i oslobodite se loših navika, moći ćete koristiti ovaj organ u puno većem kapacitetu”, tvrdi dr. Amen.
Svaki minut anksioznosti ubija na tisuće stanica – savjeti prof. dr. Constantin Dulcana, neurologa
Poznati rumunjski neurolog, prof. dr. Constantin Dulcan tvrdi kako negativne misli ubijaju, a radosne daju život. Po njemu, kao rezultat kroničnog stresa, stalne anksioznosti, osjećaja tuge, ogorčenja, zavisti, mržnje, ljutnje, pH vrijednost u ljudskom tijelu postaje kisela, odnosno pogodna za razvoj različitih vrsta bolesti, uključujući i rak. Depresija uzrokuje žarišta upale, slabi imunitet, što znači da osoba postaje laka meta za bakterije i mikrobe koje uzrokuju bolesti.
Osjećaj straha može čak i ubiti osobu. Mentalno stanje ima veliki utjecaj na fiziološko stanje tijela.
Kako se zaštititi od negativnih emocija? Evo što sam profesor Dulcan kaže o ovome:
“Pokušajte imati nadzor nad negativnim mislima i emocijama, osvijestite da su to samo misli i pustite ih da prođu te ih zamijenite boljima i zdravijima. Nemojte se ljutiti, nemojte se nervirati, tretirajte s razumijevanjem greške drugih. Pokušajte oprostiti. Ne morate se družiti s određenom osobom, ali pokušajte ju shvatiti i oprostiti, zbog sebe. Opraštajte više jer oproštaj na fiziološkoj razini čini organizam pH alkalnim, odnosno, povoljnim za zdravlje. Zapamtite: svaki minut anksioznosti ubija tisuće stanica u vašem tijelu!
Svako toliko u danu, uzmite pauzu od 10 minuta, duboko udahnite, pokušajte očistiti vlastite misli, zaboravite na brige. Preporučljivo je da napustite ured i pogledate krajolik, barem kroz prozor.
Kavu zamijenite čajem. Odvojite vrijeme sa sebe, polako ispijajte piće, uživajte u svakom gutljaju. Tijekom vremena, naučit ćete se opustiti u svakoj situaciji. Ja sam zauzet od jutra do večeri, puno pišem i čitam. Ali kad sam umoran, stanem i pokušavam se opustiti.
Sve tehnike relaksacije su temeljene na disanju. Umor se javlja zbog nedostatka kisika u mozgu. Zatvorim oči na nekoliko minuta, duboko udahnem i zajedno s izdahom ispustim umor. I tako nekoliko puta.
Ne moram piti lijekove za glavobolju. Samo se opuštam, zamišljam loptu koja zrači toplinom, izlazi iz srca i odlazi do glave, gdje je glavobolja. Radim to nekoliko puta, a bol nestaje.
Nemojte nikada prestati učiti, hranite svoj um i bježite od ustajalosti i rutine.”
Vjerujte u dobar ishod – savjeti dr. Bernie Siegela, onkologa
Dr. Bernie Siegel, poznati američki onkolog, prakticirao je maštanje ili vizualizaciju sa svojim terminalno bolesnim pacijentima: zamišljali su nekoliko puta dnevno kako uništavaju kancerozni tumor imaginarnim vatrenim mačem ili drugim sredstvima.
Šest mjeseci kasnije, kod 40% njegovih pacijenata stanje se značajno poboljšalo.
Poslije ankete, ispostavilo se da su najviše izliječili ljudi koji su optimisti i tako je shvatio: sumnjičavi i pesimistični karakter je velika prepreka za izlječenje!
4 stvari koje čine veliku razliku – savjeti dr. Alex Korba, neurokirurga
Američki neurokirurg, dr. Alex Korb preporučuje 4 stvari za zdrav mozak, a time i psihu:
1.Vježbajte zahvalnost. Ako ste klonuli duhom i ne osjećate se najbolje, postavite sebi važno pitanje: “Za što sam zahvalan sudbini?” Jedan od glavnih efekata zahvalnosti je porast razine serotonina. Kad razmišljate o tome na čemu ste zahvalni, usredotočujete se na ono pozitivno u životu. To je jednostavan način da povećate proizvodnju serotonina u mozgu i da se odmah osjećate bolje.
2. Razgovarajte s nekim o svojim negativnim mislima i osjećajima. Čim ih iznesete na vidjelo i identificirate, one se automatski umanjuju.
3. Hrabro donosite odluke i preuzimajte odgovornost. Jeste li ikada donijeli odluku i tada osjetili olakšanje? Neurobiologija pokazuje da donošenje odluka smanjuje anksioznost i pomaže u rješavanju problema. Pri donošenju odluka stvaramo namjere i postavljamo ciljeve, a sve ovo pozitivno djeluje na prefrontalni korteks, smanjujući anksioznost i nemire.
4. Približite se malo više nekim dobrim ljudima – odnosi s drugim ljudima su vrlo važni za zdravu i stabilnu psihu i mozak.
Završit ćemo riječima prof. dr. Constantin Dulcana: „Ako želite biti zdravi, jedite pravu hranu, vodite aktivan život, ne zaboravite na dobar odmor i san, budite zahvalni, optimistični i hrabri. Pronađite neku posebnu stvar koja vas ispunjava smislom, neku kreativnu strast, hobi kojem biste se mogli prepustiti, nemojte nikada prestati učiti i uvijek hranite svoju dušu i um, bježite od rutine, dosade i učmalosti. Zapamtite: Negativne misli vas ubijaju, a radosne vam daju i produljuju život. Potražimo radost, ona nam je potrebna kao i kruh naš svagdašnji”.
ATMA
