Početak godine za mnoge je trenutak za započinjanje nečeg novog. Donosimo novogodišnje odluke, uvodimo promjene, napuštamo stare i započinjemo s novim, boljim navikama. Prije nego donesemo nove odluke i planove, valja razmisliti o tome zašto nam trebaju novogodišnje odluke, odnosno ako mislimo da je nešto za nas dobro i potrebno, kako to da to dosada nismo radili.
Osvrnimo se na odluke koje smo dosada donosili i pogledajmo kako smo stigli tu gdje jesmo. Jesmo li uspjeli ostvariti prethodne ciljeve i ako nismo, što nas je spriječilo? Možda smo ih i ostvarili, ali više s njima nismo zadovoljni, kao da smo shvatili da to ipak nije ono što smo htjeli. Možda su naši ciljevi bili nerealni, a možda smo ih formirali misleći da će rezultirati zadovoljenjem neke naše potrebe, a zatim uvidjeli da to ipak nije ispunilo naša očekivanja. Katkad nam se dogodi da ne uspijemo osvijestiti što nam je zapravo potrebno pa se naše želje maskiraju u potrebe.
Želje su obično lako dostupne i kratkoročno nas vesele, ali nam nisu neophodne, primjerice odlazak u kino. Potrebe su nam neophodne za opstanak, a uključuju hranu, krov nad glavom, ali i niz nematerijalnih potreba kao što je potreba za pripadanjem, ljubavlju ili ostvarenjem vlastitih potencijala. Kada se želje maskiraju u potrebe, može se dogoditi da tjeskobu izazvanu problemima na poslu pokušavamo umiriti hranom ili alkoholom, a lošu sliku o sebi pokušavamo popraviti skupom odjećom, umjesto da se suočimo s “teškim” suradnikom ili prihvatimo sebe onakvima kakvi jesmo.
Novogodišnje odluke obično donosimo s ciljem postizanja većeg osjećaja psihičkog i fizičkog blagostanja, odnosno dobrobiti. No što je to dobrobit i kako se do toga dolazi? Psihologija dobrobit opisuje ne samo kao izostanak bolesti već kao stanje koje uključuje pozitivna iskustva kao što su zadovoljstvo životom, osjećaj ispunjenosti i ostvarivanje vlastitih potencijala te duševno i tjelesno blagostanje. Dobrobit se može podijeliti na subjektivnu i psihološku dobrobit.
Subjektivna dobrobit odnosi se na kratkoročne ciljeve i uključuje pozitivne osjećaje i ravnotežu između ugodnih i neugodnih emocija kao što su potraga za ugodom, zabavom i relaksacijom, odnosno izbjegavanjem neugode ili boli.
Psihološka dobrobit odnosi se na dugoročne ciljeve i uključuje zdravlje, optimalno funkcioniranje, osobni razvoj, prevladavanje izazova, auto refleksiju i življenje u skladu s vlastitim vrijednostima.
Psihološka dobrobit se sastoji od šest elemenata: autonomija (neovisnost, postavljanje vlastitih ciljeva i standarda); upravljanje okolinom (uspješno snalaženje u svakodnevnim situacijama); osobni rast (osjećaj kontinuiranog osobnog rasta i razvoja); smisao života (osjećaj da život kako ga živimo ima smisla i usmjerenost ka postizanju određenih ciljeva); pozitivni odnosi s drugim ljudima (kvaliteta međuljudskih odnosa); samoprihvaćanje (pozitivan stav prema samima sebi i pozitivno vrednovanje vlastitog života). Iako je elemenata samo šest, kako bismo ih ostvarili, potrebno je puno autorefleksije, promišljanja, rada na sebi i hrabrosti za promjene.
Kratkoročnu potragu za zabavom i ugodom ponekad je potrebno odgoditi kako bismo ostvarili dugoročne ciljeve koji se tiču obrazovanja ili karijere. No, ne treba zaboraviti da nas kratkoročni ciljevi vesele i pune nam baterije za ostvarivanje dugoročnih ciljeva i potreba.
Događa se da naši ciljevi nisu odraz naših stvarnih težnji već očekivanja okoline ili društva pa nam nedostaje motivacije za realizaciju. U tom slučaju, možemo se zapitati po čijem scenariju živimo svoj život?
Kako bismo sačuvali odnose s drugim ljudima, nužno je katkada učiniti kompromise, ali ne ako je to na štetu vlastite autonomije. Nije lako balansirati između različitih ciljeva i zabave te obiteljskih i poslovnih obaveza, stoga ne čudi da se ponekad upitamo jesmo li zaista tamo gdje želimo biti ili mislimo da možemo više, bolje ili barem drukčije?
29. siječnja 2018. od 19 do 21h u Savjetovalištu Žiraha na Ribnjaku 18 u Zagrebu održava se iskustvena psihodramska radionica na temu: Što očekujemo od nove godine? Korištenjem kreativnih psihodramskih tehnika sudionici će imati priliku steći dublji uvid i razumijevanje vlastitih psihičkih procesa, emocija i potreba, kao i odnosa s okolinom te otkrivanje mogućih izazova i prepreka koje otežavaju ili onemogućuju promjenu i napredak. Više o događaju pronađite na sljedećim poveznicama:
https://irenabohac.wixsite.com/psihodrama/copy-of-radionice
https://www.facebook.com/irena.bohac.psihodrama/
Prilikom pisanja ovog teksta korišteni su sljedeći izvori:
Deci, E. L. & Ryan, R.M. (2001). On Happiness and Human Potentials: A Review of Research on Hedonic and Eudaimonic Well-being. Annu. Rev. Psychol., (52), 141–66.
Henn, C.M., Hill, C., & Jorgensen, L.I. (2016). An investigation into the factor structure of the Ryff Scales of Psychological Well-Being. SA Journal of Industrial Psychology/SA Tydskrif vir Bedryfsielkunde, 42 (1), 1-2. http://dx.doi. org/10.4102/sajip.v42i1.1275
Maltby, J., Sheffield, L. D. & Macaskill, A. (2010). Personality, Individual Differences and Intelligence (2nd.ed). Harlow: Pearson Education Limited.
Ryff, C.D. & Keyes, C. L. M. (1995). The Structure of Psychological Well-Being Revisited. Journal of Personality and Social Psychology, (69) 4, 719-727.
