Ljudi su bića navike. Najveći dio ponašanja koje obavljamo svakodnevno su naše navike, automatizirani obrasci ponašanja koji se odvijaju bez ulaganja puno svjesnog napora. Neke navike mogu biti štetne za naše zdravlje i svakodnevno funkcioniranje. U ovom tekstu opisat ćemo šest menatlnih navika koje treba promijeniti ako se želite dobro osjećati, voljeti sebe i biti mentalno zdravi.
Te navike su:
1. Kontrola budućnosti
Odnosi se na iracionalnu potrebu za kontroliranjem događaja i okolnosti koji se nisu dogodili, a za koje pretpostavljamo da bi se mogli dogoditi. Zamišljanje da možemo kontrolirati buduće događaje koji se nisu dogodili predstavlja izraz anksioznosti. Svatko uživljavanje u takve fantazije povećava i održava anksioznost.
2. Analiziranje pogrešaka iz prošlosti
Tipična je navika osoba koje su sklone depresiji. Analiziranje pogrešaka iz prošlosti se često pretvara u samooptuživanje i postavljanje sebi jednih te istih pitanja. Takva vrsta analize nije svrsishodna i stvara negativno raspoloženje. Bolje je sagledati što možemo uraditi sada umjesto da se vraćamo na prošlost.
3. Samoanaliziranje
To je analiziranje vlastite osobnosti, vlastitog ‘selfa’. To je jedna od najštetnijih mentalnih navika koja vas uvodi u negativno raspoloženje. Sasvim je besmisleno analizirati vlastitu osobnost, dok je vrlo adaptivno i korisno analizirati svoje postpuke i strategije ponašanja u kontekstu ciljeva koje ste postavili i kojima težite. Analiziranje vlastite osobnosti je dvostruki problem. Prvo, analizirajući sebe na taj način mi se identificiramo s negativnim emocijama, uvjerenjima i obrazcima razmišljanja. Drugo, samoanaliziranje je čin neprihvaćanja, a poznato je da samo prihvaćanje sebe vodi ka promjeni.
4. Analiziranje emocija u trenutku dok ih osjećate
Ako analizirate osjećaje u momentu dok ih osjećate tako im se zapravo opirete. To dovodi do njihovog istrajavanja i stvaranja unutarnjeg konflikta koji se popularno naziva stres. Puno je bolje da kada nešto osjećate pustite da doživite taj osjećaj u potpunosti i bez otpora, a kada osjećaj prođe onda razmislite o svemu i donesete odluke kako ćete postupiti. U emocionalnom stanju ljudi ne razmišljaju pametno, odmjereno i fleksibilno i stoga nije mudro donositi odluke u takvom stanju. Razlog za to je povlačenje krvi (kada smo u emocionalnom stanju, krv se povlači iz prefrontalnog korteksa) iz dijela mozga koji je odgovoran za razmišljanje, planiranje i odlučivanje.
5. Dramatiziranja
Predstavlja uživljavanje u emocionalna iskustva što dovodi do njihovog preuveličavanja i intenziviranja. Kronično doživljavanje intenzivnih emocija nije zdravo ni u mentalnom ni u fizičkom smislu. Ako doživljavamo jake emocije znači da je naša percepcija iskrivljena, to znači da smo ostrašćeni, a to je posljedica iracionalnog načina razmišljanja. Na tjelesnom nivou emocije predstavljaju tjelesno uzbuđenje (podizanje krvnog tlaka, pulsa, hormonalnih promjena i sl.). Česta uzbuđenost nije zdrava za naše tijelo i um. To znači da kada osjetite neki osjećaj, dopustite mu da se ispolji, postanite ga svjesni, ali nemojte se uživljavati u mentalne sadržaje koji taj osjećaj prate, dozvolite da osjećaj dođe i prođe. Pokazatelj da smo mentalno zdravi i sretni jeste osjećaj mira i unutarnjeg balansa, a ne doživljavanje jakih emocija.
6. Usporedba s drugima
Često dovodi do samoobezvređivanja, kriticizma, zavisti i nezadovoljstva sobom. Zašto nije pametno uspoređivati se s drugima? Zato što su ljudi različiti u svakom smislu pa su takva uspoređivanja nefer i nesvrsihodna. Svatko ima svoju “karmu”, svoje okolnosti, sposobnosti i uvjete sredine koji utječu na njega ili nju. Najbolje je uspoređivati se sam sa sobom. Koliko sam danas bolji nego jučer? Takva vrsta usporedbe motivira i čini nas aktivnim dok nas usporedba s drugima demotivira i čini pasivnim i bespomoćnim.
Dr. Vladimir Mišić, psiholog
Kontakt: +381 63 836 7981
Email: [email protected]
Skype: vaspsiholog
www.vaspsiholog.com
