Ljubav prema stvarima slabost koju je potrebno prevladati. Ona je usredotočena na materijalne stvari i, ukoliko se njeguje, s vremenom će poremetiti duhovnu ravnotežu. Stoga se djecu od malih nogu treba učiti ljepoti velikodušnosti. Oni su poučavani da daju ono što najviše cijene kako bi mogli kušati sreću davanja.
Materijalizam ne dovodi do blagostanja, ali altruizam da. Dakle, mnogi od nas se trude tako teško postići materijalni uspjeh za koji možda mislite da postoji jasna veza između bogatstva i sreće. Mediji i naše vlade nas potiču da vjerujemo u to, jer im je potrebno da mi privređujemo i trošimo kako bi potakli gospodarski rast.
Još od vremena škole pa nadalje, uči nas se da dugoročna dobrobit proizlazi iz materijalnog uspjeha i ekonomskog prosperiteta – gomilanja sve više i više bogatstva, postignuća i uspjeha. Međutim možda će mnogima zvučati šokantno kad saznaju da ne postoji izravna veza između bogatstva i blagostanja ili sreće.
Nakon što su naše osnovne materijalne potrebe zadovoljene (tj jednom kada smo osigurali redovitu hranu i odgovarajuće sklonište te osnovni stupanj financijske sigurnosti), bogatstvo da ima zanemariv utjecaj na blagostanje.
Na primjer, studije su pokazale da, općenito, dobitnici na lutriji ne postanu znatno sretniji nego što su bili prije, i da čak i vrlo bogati ljudi – poput milijardera – nisu sretniji od drugih.
Istraživanja su pokazala da su američki i britanski ljudi manje zadovoljni nego što su bili prije 50 godina, iako je njihovo materijalno bogatstvo puno veće. Na međunarodnoj razini, čini se da postoje neke povezanosti bogatstva i blagostanja, dijelom zato što postoje mnoge zemlje u svijetu u kojima ljudima nisu zadovoljene osnovne materijalne potrebe. Ali ta korelacija nije isključiva, jer su bogatije zemlje uglavnom više politički stabilne, miroljubive i demokratske, s manje ugnjetavanja i više slobode, a sve su to važni čimbenici u blagostanju.
Zašto onda ulažemo toliko truda u stjecanju bogatstva i materijalnih dobara? To bismo mogli usporediti s čovjekom koji nastavlja kucati na vrata, iako mu je rečeno da osoba koju traži nije kod kuće. “Ali on mora biti tamo!” on viče i nekako uspije provaliti u kuću da bi je istražio. Onda ponovo izađe i nakon nekoliko minuta ponovo počne kucati. Traženje blagostanja i sreće kroz materijalne uspjehe jednako je neracionalno kao i ovo.
Blagostanje kroz davanje
Ako ništa drugo, čini se da postoji veza između ne-materijalizma i blagostanja. Dok posjedovanje bogatstva i materijalnih dobara ne dovodi do sreće, davanje istog drugima radi upravo suprotno.
Velikodušnost je snažno povezana s blagostanjem. Na primjer, studije su pokazale da ljudi koji prakticiraju volontiranja imaju bolje psihičko i mentalno zdravlje i povećanu dugovječnost. Dobrobiti volontiranja su veće od tjelovježbe ili pohađanja vjerskih obreda – zapravo veća čak i od odvikavanja od pušenja.
Drugo je istraživanje pokazalo da, kada bi dobili svotu novca, sretniji su bili oni koji su ga potrošili na druge nego oni koji su ga potrošili na sebe. Ovaj osjećaj blagostanja je više od toga da se samo osjećamo dobro o sebi – on proizlazi iz snažnog osjećaja povezanosti s drugima, s razumijevanjem i milosrdnim nadilaženjem odvojenosti i usredotočavanja na samog sebe.
Zapravo, paradoksalno, još jedna studija je pokazala da je to jedan od načina na koji novac zapravo može donijeti sreću: ako date drugima novac koji zaradite. Istraživanje koje su napravili Dunn, Gilbert i Wilson – također je pokazalo da će novac donijeti sreću ako ga potrošite na iskustva, ne na materijalna dobra.
Druga studija (Joseph Chancellor i Sonja Lyubomirsky) predlaže da do blagostanja također može dovesti ukoliko njegujemo životni stil strateške potrošnje ili štedljivosti.
Dakle, ako doista želite poboljšati svoje blagostanje i sreću – i dokle god su vaše osnovne materijalne potrebe zadovoljene – ne pokušavajte akumulirati novac na svoj bankovni račun i ne ‘častite’ se materijalnim stvarima koje vam stvarno ne trebaju. Budite velikodušni i altruistični – povećajte davanje novca ljudima kojima je on potreban, uložite više vremena za volontiranje, ili provodite više vremena pomažući drugim ljudima, ili se ophodite ljubaznije s ljudima oko sebe. Ignorirajte poruke kojima smo bombardirani u medijima da ‘sreća znači potrošnja’.
Životni stil velikodušnosti i kontrolirane potrošnje možda neće odgovarati potrebama ekonomista i političara – ali vas će to sigurno učiniti sretnijima.
Dobro je poslušati riječi američkog indijanca, Ohiyese, koji govori o svojim Sioux ljudima:
“Naše je uvjerenje da je ljubav prema stvarima slabost koju je potrebno prevladati. Ona je usredotočena na materijalne stvari i, ukoliko se njeguje, s vremenom će poremetiti duhovnu ravnotežu. Stoga se djecu od malih nogu treba učiti ljepoti velikodušnosti. Oni su poučavani da daju ono što najviše cijene kako bi mogli kušati sreću davanja.”
Steve Taylor Ph.D
