Zbog sadržaja saponina i nekih drugih sastojaka, ima protuupalna svojstva, a čaj od vrijeska najčešće se koristi se kod poremećaja rada bubrega i urinarnog trakta i kod najtežih oblika reume, artritisa i gihta, kod tegoba slezene, rahitisa kod djece, grčeva u želucu i mnogih drugih tegoba. Kada se govori o vrijesku kao cvjetnoj esenciji, vrijesak je najpoznatija biljka za usamljene ljude koji su puni briga o sebi i naivno vjeruju svima koji im stoje na raspolaganju.
U srcu škotske visoravni, gdje vjetrovi nose priče iz davnina, postoji legenda da je vrijesak nastao iz suza princeze Malvine koja je oplakivala smrt svog voljenog viteza. Iz tih suza bola i ljubavi, koje su padale na ljubičaste cvjetove poljske biljke, stvorila se bijela nijansa latica, a princeza se zavjetovala da će bijeli cvjetići donijeti sreću svim ratnicima u bitkama.
Nakon toga bijeli vrijesak nije uspijevao kada bi se posadio pored mjesta gdje je prolivena krv u boju, ili pored grobova palih vojnika pa su ga vjekovne djeve davale vojnicima prije borbi za sreću i zaštitu.
Legedna kaže da je to zato što je bijeli vrijesak bio dom vilama. Zbog toga se i dan danas, u tradicionalnim škotskim vjenčanjima, bijeli vrijesak stavlja u buket mladenke za sreću u braku. U viktorijanskom razdoblju pojavila se nestašica vrijeska pa je i zbog toga njegov pronalazak bio smatran sretnom okolnosti.
I danas se ta naizgled skromna biljka, s ljubičastim i bijelim cvjetovima poput malih plamičaka, poštuje kao sveta biljka koja čuva duhove predaka, a njegovo cvjetanje na pustim poljima podsjeća na trajnu prisutnost duša koje nikada nisu napustile zemlju koju su voljele. Vrijesak tako nije samo biljni pokrov visoravni – on je utjelovljenje neuništive veze između naroda Škotske i njihove zemlje, simbol snage i postojanosti u svijetu stalnih borbi i promjena.
Vrijesak (lat. Calluna vulgaris) je biljka iz istoimene porodice vrijeskova (Ericaceae) u narodu poznat još i pod nazivima vres, vriština, vrištika, vrišt, zimzeleni vrisak, zrnovac, crnošija, berešk, borovo cviće, crnjušina, dreska i dr. Rasprostranjen je diljem Europe i jugozapadne Azije, najčešće na brdovitom i planinskom području, a može ga se naći do 2.000 m nadmorske visine, na suhim pustopoljinama i u rijetkim šumama.
U svom prirodnom staništu može preživjeti 30-40 godina, a zbog svoje rijetkosti i značaja zaštićena je biljka pa ga se smije brati u malim količinama, bez trganja ili čupanja korijena. Latinski naziv biljke potječe od grčke riječi kallynein što znači čistiti, jer se u antičkoj grčkoj biljka koristila za izradu metli za čišćenje, dok vulgaris u nazivu znači običan.
Mali, bijeli ili ružičasti cvjetići na kratkoj stapci, grozdastog oblika, cvatu od početka srpnja do početka studenog ili prvih mrazova, a plod dozrijeva tijekom rujna i listopada. Često se povezuje sa biljkom gotovo istoga imena vrijes (lat. Erica vulgaris) koja spada u istu porodicu i jako su slične vrste, ali vrijes ima 4 latice, dok ih vrijesak ima 5.
Zbog sadržaja saponina i nekih drugih sastojaka, ima protuupalna svojstva, a čaj od vrijeska najčešće se koristi se kod poremećaja rada bubrega i urinarnog trakta (infekcije mokraćnih puteva, upala mjehura, bubrežnih kamenaca i td.), i kod najtežih oblika reume, artritisa i gihta (odstranjuje mokraćnu kiselinu), za čišćenje krvi i pojačavanje znojenja, a narodna medicina tvrdi da otapa sve kamence.
Ujedno se koristi i kod tegoba slezene, rahitisa kod djece, grčeva u želucu i mnogih drugih tegoba. U gastronomiji se kod nas koristi kao visokovrijedna začinska biljka.
Vrijesak je ženska biljka, kojom vlada Venera i element joj je voda. Kroz povijest se koristila kao zaštita od nasilja, pogotovo silovanja i za donošenje sreće, a zanimljivo je da se paljenje vrijeska koristilo i za privlačenje kiše.
Kada se govori o vrijesku kao cvjetnoj esenciji, vrijesak je najpoznatija biljka za usamljene ljude koji su puni briga o sebi i naivno vjeruju svima koji im stoje na raspolaganju. To su ljudi koji ne vole biti sami, dominiraju u razgovorima i društvu pričama o svojim poslovima i iskustvima, a ne znaju slušati.
U izbjegavanju usamljenosti koncentriraju se na ispunjavanje svojih potreba. Tu im vrijesak pomaže da se izvuku iz opsjednutosti svojih osobnih potreba i omogući doživljaje druženja i ljubavi što proizlaze iz dijeljenja i vođenja računa o drugim ljudima. I to je najbitnija tema vrijeska: nesebično dijeljenje ljubavi.
A sve počinje od toga da bismo trebali sami sebe voljeti i njegovati, da bi se i prema drugima mogli odnositi s razumijevanjem.
Zaključno, calluna vulgaris, čiji su korijeni duboko ukorijenjeni u tlo, ali i u srce škotske povijesti, nosi u sebi poruku o postojanosti, zaštiti i duhovnom jedinstvu. U trenutku kada zastanemo i udahnemo miris vrijeska povezujemo se s nečim drevnim i svetim, što nas podsjeća da smo i mi, poput ove biljke, čuvari nečega većega od nas samih – čuvari duše zemlje i da nikada nismo potpuno sami.
Vesna Đuzel/homeokvant.hr
Ja sam Vesna, licencirani homeopat i akupunkturist pri HUPED-u.
Od 2023. vodim svoj obrt Homeokvant, kako bih bila podrška svima onima koji se žele iscijeliti na razini uzroka koji je doveo do energetskog poremećaja organizma i koji žele sa mnom skupa duhovno rasti, otkriti i izgraditi svoje potencijale, prvenstveno kroz homeopatski pristup, ali i kroz sve one spoznaje iz ostalih oblika nekonvencionalne medicine do kojih sam putem došla.
Više o meni pročitajte na www. homeokvant.hr“.
