Bolesti mogu imati čisto fiziološku osnovu, ali u većini slučajeva postoje i psihički, energetski uzroci. Bolest je način na koji tijelo komunicira s umom. Često je to pokazatelj da je osoba u neskladu sa sobom i svijetom oko sebe. Naše vlastite misli nas mogu programirati za bolesti.
Kada se govori o bolesti, većina ljudi najprije pomisli na fizičke uzroke, genetiku, vanjske okolnosti ili oslabljeni imunitet. To je sasvim razumljivo jer mnoge tegobe doista imaju jasnu fiziološku podlogu. Ipak, velik broj ljudi vjeruje da se iza zdravstvenih problema često krije i dublja pozadina koja uključuje emocije, misli, energetsko stanje i način na koji osoba živi.
Tijelo često reagira onda kada čovjek predugo ignorira ono što osjeća, kada se udalji od sebe, kada živi pod pritiskom ili kada nosi teret koji više ne može podnijeti. U tom smislu bolest se može promatrati i kao poruka.
Ona može ukazivati na to da je osoba ušla u stanje unutarnjeg nesklada, da je potisnula važne potrebe ili da je predugo zanemarivala svoje tijelo, emocije i životnu energiju.
Mnogi smatraju da se čovjek ne razboli samo zbog vanjskih okolnosti, nego i zato što vlastitim mislima, osjećajima i unutarnjim obrascima postupno slabi svoju ravnotežu. U nastavku su navedeni glavni duhovni i energetski razlozi koji se najčešće povezuju s nastankom bolesti.
Iscrpljenost koja se dugo zanemaruje
Jedan od najčešćih razloga zdravstvenih problema je duboka iscrpljenost. Ljudi često žive tako da stalno izvršavaju obaveze, žure, odgađaju odmor i ne ostavljaju sebi prostor za oporavak. Takav način života neko vrijeme može funkcionirati, ali tijelo prije ili kasnije počne slati znakove da više ne može izdržati isti tempo.
Kada osoba ne zna kako se odmoriti ili si to jednostavno ne dopušta, organizam ulazi u stanje trajnog opterećenja. Poseban problem nastaje kada u svakodnevici nema mjesta za stvari koje čovjeku donose zadovoljstvo, mir i osjećaj unutarnjeg rasterećenja. Tada se slabost, umor i razne tegobe mogu pojaviti kao posljedica dugotrajnog zanemarivanja osnovne potrebe za odmorom.
U takvim situacijama bolest se ponekad javlja kao prisilno zaustavljanje. Tijelo si na taj način pokušava izboriti vrijeme koje mu je bilo uskraćeno, vrijeme za opuštanje, predah i obnovu.
Manjak ljubavi, pažnje i nježnosti
Osoba ne treba samo hranu, san i fizičku sigurnost. Potrebna joj je i emocionalna toplina. Kada čovjek ne prima dovoljno ljubavi, pažnje, brige i nježnosti od partnera, obitelji ili bliskih ljudi, to može ostaviti trag i na psihičkom i na tjelesnom stanju.
Mnogi su primijetili da bolesna osoba često dobije više pažnje nego inače. Kada se netko razboli, okolina postaje nježnija, prisutnija i spremnija pokazati suosjećanje. Upravo zato se u duhovnim tumačenjima zdravlja često spominje da bolest ponekad dolazi ondje gdje već dugo postoji emocionalna glad.
To ne znači da se svaka bolest stvara svjesno, ali može ukazivati na to koliko je čovjeku važan osjećaj da je viđen, voljen i zaštićen. Zato se često savjetuje da se toplina i pažnja daju na vrijeme, dok su odnosi još zdravi i otvoreni, a ne tek onda kada tijelo počne upozoravati.
Unutarnji otpor prema onome što osoba mora raditi
Ponekad se zdravstveni problem pojavi onda kada čovjek duboko u sebi ne želi nešto učiniti, ali ipak ide protiv sebe. To može biti odlazak na posao, rad prekovremeno, susret s rodbinom ili neka druga obaveza koja je postala izvor teškog unutarnjeg otpora.
Često osoba ni sama sebi ne prizna koliko joj je nešto mrsko, naporno ili emocionalno teško. Izvana izgleda kao da funkcionira normalno, a iznutra se gomila zasićenje. Kad takvo stanje traje, tijelo može reagirati i na sebe preuzeti ono što osoba nije izgovorila riječima.
U tom slučaju bolest postaje način na koji organizam pokazuje da su unutarnje granice već dugo narušene. Ona kao da poručuje da čovjek više ne može stalno pristajati na ono što ga iscrpljuje i guši.
Krivnja i potreba za samokažnjavanjem
Jedan od vrlo snažnih unutarnjih uzroka zdravstvenih tegoba može biti osjećaj krivnje. Kada osoba vjeruje da je nekoga povrijedila, da je pogriješila ili da je postupila loše, može početi nesvjesno kažnjavati samu sebe. Takvo stanje duboko utječe na raspoloženje, energiju i cjelokupno zdravlje.
Primjer može biti kći koja je vikala na roditelje i nakon toga se osjeća loše zbog onoga što je učinila. Poslije toga mogu se javiti glavobolja, bolovi u zglobovima ili opća slabost.
Slično se može dogoditi i mužu koji je povrijedio suprugu, a zatim osjeća snažno žaljenje. I kod njega se mogu pojaviti slični simptomi.
Krivnja djeluje destruktivno bez obzira na to odakle dolazi i na što se odnosi. Ona opterećuje raspoloženje, slabi energiju, narušava rad čakri i općenito ostavlja posljedice na zdravlje. Kada dugo ostane neosviještena i neizražena, organizam to često osjeti.
Potreba za pažnjom koja nije zadovoljena na zdrav način
Mnogi misle da se bolest koristi za privlačenje pažnje uglavnom u starijoj dobi, kada ljudi traže više suosjećanja od djece i okoline. Ipak, takav obrazac može postojati i kod puno mlađih osoba.
Čovjek kojemu nedostaje pažnja, prisutnost i ljubav može s vremenom razviti zdravstvene poteškoće upravo zato što bolest donosi ono što inače ne dobiva.
To se može odnositi i na mladu, snažnu i naizgled zdravu osobu. U početku možda nema ozbiljnih tegoba, ali ako dugo živi s osjećajem da je emocionalno zapostavljena, s vremenom se mogu početi pojavljivati pravi zdravstveni problemi.
Takve situacije podsjećaju na to koliko je važno otvoreno pokazivati bliskost, slušati druge i ne dopuštati da potreba za ljubavlju ostane potpuno zanemarena. Kada pažnje kronično nedostaje, tijelo ponekad počne govoriti umjesto osobe.
Ogorčenost, kompleksi i stalni strah
Dugotrajna povrijeđenost također može ostaviti ozbiljan trag na zdravlju. Ako osoba teško podnosi riječi i postupke drugih ljudi, ako u sebi dugo nosi bol, ljutnju ili ogorčenost, to se može odraziti na organizam. Npr. srčani problemi mogu biti povezani upravo s emocionalnim ranama.
Bolovi u leđima često se povezuju s ljudima koji se boje tražiti pomoć kada prolaze kroz težak period. Oni pokušavaju sve iznijeti sami, ne dopuštaju sebi oslonac i dugo nose teret bez podrške.
Uz to, ljudi koji stalno žive u strahu često pate i fizički, jer stalna napetost iscrpljuje cijeli organizam.
Kompleksi također narušavaju zdravlje. Kada osoba dugo živi s osjećajem manje vrijednosti, srama ili unutarnje nesigurnosti, tijelo može početi reagirati na tu trajnu emocionalnu napetost.
Zanemarivanje sebe i vlastitog tijela
Jedan od važnih razloga bolesti je i odnos koji osoba ima prema sebi. Mnogi ljudi uporno zanemaruju svoje osnovne potrebe, premalo spavaju, ne odmaraju se kako treba, ne hrane se kvalitetno i ne misle dovoljno o zdravlju tijela i duše. Takav odnos prema sebi s vremenom se gotovo uvijek negdje pokaže.
Ponekad upravo bolest nauči čovjeka da se počne više cijeniti. Tek kada tijelo oslabi, kada dođu bol i umor, osoba jasnije vidi koliko se dugo ponašala prema sebi neodgovorno. Tada bolest postaje lekcija o samopoštovanju i brizi o sebi.
To se posebno odnosi na situacije u kojima čovjek puši, pretjeruje s jakim pićima ili redovito unosi masnu i nezdravu hranu. Tijelo tada daje jasne signale kroz bol, slabost i pad energije kako bi osoba konačno prestala raditi protiv vlastitog zdravlja.
Teška bolest kao trenutak za veliko preispitivanje života
Ozbiljna bolest često potakne čovjeka da zastane i drukčije pogleda svoj život. U takvim trenucima ljudi počinju tražiti sebe, pitati se što im je doista važno i postavljati neke nove, istinski važne ciljeve. Tada se više razmišlja i o budućnosti i o prošlosti.
Može se reći da bolest ponekad djeluje kao unutarnje generalno čišćenje.
Kada je osoba zbunjena, izgubljena ili preopterećena onime što joj se događa, upravo je bolest prisili da zastane i suoči se sa sobom. Zbog toga se često događa da ljudi nakon teške bolesti postanu drukčiji.
Neki potpuno promijene prioritete, način života, odnose ili ciljeve. Nakon takvog iskustva čovjek više ne želi živjeti mehanički i bez svijesti o sebi, nego traži dublji smisao i veću usklađenost sa svojim unutarnjim bićem.
Briga o tijelu, duši i energiji
Kada se zdravstveni problemi stalno vraćaju, stručnjaci koji se bave duhovnim i energetskim pristupom zdravlju često preporučuju što češće korištenje afirmacija za ozdravljenje.
Osim toga, važno je voditi računa o tijelu, duši i vlastitoj energiji, jer se čovjekova ravnoteža gradi na svim tim razinama zajedno.
Zdravlje se ne održava samo lijekovima i fizičkom njegom, nego i načinom razmišljanja, odnosom prema sebi, količinom ljubavi u životu i spremnošću da se prepoznaju unutarnji uzroci problema. Što osoba svjesnije brine o sebi, to jasnije može uočiti što joj šteti, a što joj vraća snagu.
Kada je život ispunjen dobrotom, pažnjom, ljubavlju i većom svjesnošću o vlastitim potrebama, lakše je stvarati unutarnju ravnotežu. A upravo iz te ravnoteže često počinje i put prema boljem zdravlju.
Pripremila: Suzana Dulčić za atma.hr
