Pečenje kolača i priprema slastica neizostavni su dio blagdana. Nažalost, često konzumiranje kolača nije zdravo zbog velikih količina šećera koje oni sadrže. Prekomjerno konzumiranje šećera možete lako izbjeći korištenjem suhog voća koje svojom slatkoćom i okusom čini slastice ukusnijima, ali i zdravijima.

Autor: Marijana Brodarić 
Izvor: divineenergypark.org / alternativa-za-vas.com

Ne samo što je izvrstan izvor prirodnog šećera, suho voće je također bogato enzimima, vitaminima i mineralima. Sadržaj minerala, posebice kalcija i željeza u suhom voću je veći nego u svježem te ga smatraju iznimno bitnim u prehrani djece. Tako sušene grožđice sadrže kalij, sušene marelice kalij i željezo, a sušene smokve kalij, željezo, kalcij i magnezij. Osim toga, sušeno voće sadrži balastne tvari koje poboljšavaju probavu. Kod suhog voća odstranjuje se vlaga, ali svi hranjivi sastojci ostaju. Okus je isti ili intenzivniji, jer je suho voće zapravo koncentrat hranjivih sastojaka. A evo i još jedne prednosti: sušeno voće se ne kvari ako je pravilno osušeno i uskladišteno.

Metoda sušenja voća

Sušenje namirnica je najstariji i najzdraviji način konzerviranja hrane. Suši se na prozračnom i toplom mjestu, tako da dođe do isparavanja vode, ali ne i fermentacije. Kako voće često zna poprimati tamniju boju tijekom sušenja, poslužite se malim trikom – stavite ga prethodno narezanog u vodu u koju dodate malo limunovog soka. Time spriječite tamnjenje voća i omogućite da ono zadrži svoju prirodnu boju.

Kako tijekom zimskih dana, sunčeva svjetlost nije više toliko dostupna za proces prirodnog sušenja, voće možete sušiti i u pećnici. Bitno je pri tome držati se nekoliko pravila: usitnite voće i dobro raširite kako bi se moglo ravnomjerno posušiti. Vrijeme sušenja svake vrste voća je drugačije pa ga treba zasebno sušiti. Pećnicu zagrijte do 40-50 stupnjeva jer se na većim temperaturama gubi više vitamina i smanjuje udio korisnih sastojaka za naše tijelo. Znat ćete da je voće posušeno kada se na pritisak više ne pojavljuje tekućina.

Za sušenje su pogodne jabuke, kruške, šljive, maline, marelice, bobice bazge i mnoge druge vrste voća. Možete osušiti i koricu jabuke i dunje za pripremu aromatičnog čaja.

Kod kupnje suhog voća, važno je znati na koji se način sušilo jer se u modernoj prehrambenoj industriji često koristi sumpor ili neki plinovi koji se ne deklariraju. Ti plinovi služe za zaštitu proizvoda od moljaca i drugih štetočina, za očuvanje prirodne boje i za konzerviranje. Veća količina sumpora može prouzrokovati znakove trovanja kao što su glavobolja, mučnina, proljev, nadutost i slične neugodnosti.  Iz tog razloga je najsigurnije da sami sušite voće ili ga kupujte od eko proizvođača.

Grožđice

Od svog svježeg voća, grožđe je najbogatije ugljikohidratima, tako da kroz njega možete dobiti znatnu količinu energije. Bogato je mnogim hranjivim tvarima. Sadrži zaštitne tvari poput resveratrola i izoflavona. Samo određene sorte grožđa se suše čime se dobivaju grožđice, koje su još koncentriranije u svom bogatstvu različitih hranjivih sastojaka. Kako bi poboljšali svoju krvnu sliku i povećali razinu hemoglobina u krvi, uzmite 5 grožđica crnog grožđa i 5 badema, te ih preko noći namočite u vodi. Ujutro ih pojedite.

Marelice

Plodovi marelice sadrže znatne količine vitamina A koji je poznat kao snažan antioksidans i zaštitnik od degenerativnih poremećaja. Sadrže i mnoge vitamine B skupine, vitamin C te minerale kalcij, fosfor i kalij. Sve te hranjive tvari su još koncentriranije u suhim marelicama. Tako se sušenjem 100 grama marelica količina vitamina A povećava s 2600 IJ na 7000 IJ. Suhe marelice su također veoma korisne za anemične osobe zahvaljujući njihovoj izrazito visokoj koncentraciji željeza.

Suhe šljive

Suhe šljive su posebno bogate vitaminom A, riboflavinom i vitaminom C, te kalcijem i magnezijem. Služe i kao prirodan laksativ pa se mogu koristiti kod slučajeva zatvora, naročito kod male djece i starijih ljudi.

Datulje

Datulje su veoma bogate različitim vitaminima i mineralima među kojima se posebno ističu vitamin B1, B5 i folna kiselina, te kalcij, magnezij i željezo. Taj je plod izrazito sladak (u svježem stanju sadrži 55% šećera, koji se sušenjem znatno koncentrira). Datulje dakle predstavljaju odličan prirodan izvor energije i brzo daju snagu, bez kasnijeg pada koncentracije šećera u krvi.

KOLAČ OD DATULJA

Sastojci

  • 100 g datulja
  • 150 ml vode
  • 150 g brašna
  • 3 čajne žlice praška za pecivo
  • 100 g zobenih pahuljica
  • 150 g maslaca ili biljnog margarina
  • 100 g smeđeg šećera ili drugog prirodnog sladila po vašoj želji

Priprema

Nasjeckajte datulje na komadiće i kuhajte u vodi 5 minuta. Ugasite vatru i ostavite da se ohlade. U velikoj zdjeli, promiješajte brašno, prašak za pecivo i zobene pahuljice. Dodajte komadiće maslaca i dobro ih utrljajte u brašno vrhovima prstiju. Dodajte šećer i dobro promiješajte. Zatim dodajte vodu u kojoj ste kuhali datulje. Dobro promiješajte. Pola smjese izlijte u tepsiju koju ste prethodno nauljili i posipali brašnom. Na površinu smjese stavite datulje. Zatim preko datulja izlijte drugu polovicu smjese. Pecite 45-50 minuta na temperaturi 180 C. Izvadite iz pećnice i ostavite da se hladi 10 minuta. Zatim prevrnite tepsiju da biste izvadili kolač. Kada se u potpunosti ohladi,  narežite ga na kockice.

Korisni savjeti

Suho voće je energetski bogato pa ga je dobro jesti za doručak, uz orašaste plodove. Dobro je znati da je sušeno voće najbolje jesti kada se prije namoči u vodi.

Autor: Marijana Brodarić
divineenergypark.org