Istraživači su došli do zaključka da sudjelovanje u tzv. rubnim kulturama može samo poboljšati razvoj identiteta u problematičnoj mladosti. Metalci možda jesu živjeli malo “rizičnije” dok su bili mladi, ali su bili puno sretniji u procesu odrastanja, te su izrasli u odrasle osobe koje su se izuzetno dobro prilagodile životu. Znanstvenici su također dokazali da je metal glazba dobra za mentalno zdravlje!
Kada netko spomene heavy metal, većini će na um pasti glasni instrumenti, nepristojni izrazi, agresivnost, upotreba alkohola, narkotika… No, stvarnost je zapravo daleko toga…
Ipak, krenimo redom.
Metal je kao glazbeni žanr bio izrazito popularan osamdesetih godina prošlog stoljeća, a oni stariji sjetit će se organizacije PMRC (The Parents Music Resource Center), koju je osnovala Tipper Gore, supruga Ala Gorea, zajedno s drugim suprugama utjecajnih moćnika u Washingtonu, kao političku kampanju protiv metal glazbe koja promovira “negativne stvari”.
Ta je organizacija izbacila i listu “Petnaest prljavih”. Na njoj su bili: Prince, Sheena Easton, Judas Priest, Vanity, Mötley Crüe, AC/DC, Twisted Sister, Madonna, W.A.S.P, Def Leppard, Mercyful Fate, Black Sabbath, Mary Jane Girls, Venom i Cyndi Lauper.
Brojni metal bendovi su 1985. zbog ovoga i svjedočili pred Kongresom i poručili političarima kako vode lažni rat protiv metal glazbe, jer “ljudi koji slušaju tu glazbu nisu loši ljudi”.
Tri desetljeća kasnije, ispostavilo se da su bendovi u pravu.
Naime, psiholozi – istraživači na sveučilištima u SAD proveli su studiju koja je analizirala gdje su danas i što rade fanovi i glazbenici ovih bendova.
U istraživanju je sudjelovalo više stotina ljudi i ispostavilo se sljedeće – da ljudi koji vole metal, jesu živjeli malo “rizičnije” dok su bili mladi, ali su bili mnogo sretniji u procesu odrastanja, te su izrasli u odrasle osobe koje su se izuzetno dobro prilagodile životu.
Zapravo, puno im bolje ide nego onima koji nisu slušali metal glazbu!
Ispostavilo se da su heavy metal fanovi zadržali daleko veću razinu mladalačkog poleta od ostalih. Bili su manje opterećeni grižnjom savjesti zbog stvari koje su učinili u mladosti.
Jedini zaključak koji su istraživači mogli izvući iz ovoga jest da sudjelovanje u tzv. rubnim kulturama može samo poboljšati razvoj identiteta u problematičnoj mladosti.
Također su zaključili kako tekstovi heavy metal glazbe djecu neće pretvoriti u “oštećenu robu”, kao što to tvrde neki.
Podsjetimo i da je znanost dokazala da je metal glazba dobra za mentalno zdravlje!
Tako barem kažu znanstvenici u Australiji, koji su razgovarali s mladim metalcima. U istraživanju su shvatili da im taj identitet zapravo pomaže smanjiti stres te da stvaraju jake i dugotrajne odnose i zajednice.
