Sve što nas okružuje ima svoju vibraciju i od toga kakvu hranu uzimamo, ovisi i funkcioniranje našeg organizma, naše duhovno, mentalno i zdravstveno stanje, naše misli, raspoloženje, osjećaji i ponašanje. Hrana koja doprinosi našem dobrom raspoloženju i radosti, pozitivnim mislima, vitalnosti i životnom elanu, unutarnjem i izvanjskom miru je hrana biljnog porekla jer su ljudi po svemu puno, puno bliži biljojedima.
Više nema sumnje da jedenje mesa stvara zdravstvene probleme ne samo potrošačima, već i okolišu i uzgajanim životinjama, a nesreća je što mnogi ljudi još uvijek zanemaruju tolike probleme. Životinje se mučki iskorištavaju i ubijaju, okoliš pati – a na kraju, i vi patite!
Meso dobiveno na današnjim farmama predstavlja biološki bezvrijedno, patološko meso, koje je toksično i vrlo štetno za ljudski organizam. Po svojoj biološkoj konstituciji, čovjek je biljojed, odnosno plodojed i sve što sadrži meso, može se nadoknaditi raznolikom biljnom hranom.
Briga o dobrobiti životinja za uzgoj mesa gotovo da i ne postoji. Daju im antibiotike za borbu protiv infekcija koje dobivaju zbog takvog načina života i hormone rasta kako bi povećali svoju veličinu i težinu u neprirodno kratkom vremenu. Unos crvenog mesa u organizam najgori odabir. Izaziva rak i potiče upale koje se kasnije razvijaju u teške bolesti!
Sve što nas okružuje ima svoju vibraciju i od toga kakvu hranu uzimamo, ovisi i funkcioniranje našeg organizma, naše duhovno, mentalno i zdravstveno stanje, naše misli, raspoloženje, osjećaji i ponašanje. Hrana koja doprinosi našem dobrom raspoloženju i radosti, pozitivnim mislima, vitalnosti i životnom elanu, unutarnjem i izvanjskom miru je hrana biljnog porekla jer su ljudi po svemu puno, puno bliži biljojedima.
Meso dobiveno na današnjim farmama predstavlja biološki bezvrijedno, patološko meso, koje je toksično i vrlo štetno za ljudski organizam. Po svojoj biološkoj konstituciji, čovjek je biljojed, odnosno plodojed i sve što sadrži meso, može se nadoknaditi raznolikom biljnom hranom.
Period probave vegetarijanske hrane je mnogo brži i lakši, jer organizmu nije potrebna dodatna energija, koja ostaje za regeneraciju, fizičke i umne aktivnosti.
Meso i riba kod ljudi utječu na usporenost, tromost i lijenost organizma, jer je i sam proces probave i asimilacije sporiji. Pretjerano uzimanje mesa izaziva nervozu, agresiju, depresiju i nemir, naročito ako se konzumira meso koje nije organskog porijekla.
Ljudski organizam nije prilagođen niti po sistemu za preradu (vilica), ni po sistemu za probavu (želudac i crijeva) konzumiranju mesa. Nakon uzimanja mesa i prerađevina od mesa u debelom crijevu se stvaraju toksične bakterije koje su strane ljudskom organizmu. Ljudi koji konzumiraju uglavnom meso i mesne prerađevine su agresivni, brzo planu, zacrvene se kada se svađaju, netolerantni su i pate od mnogih fizioloških bolesti.
Razlog ovakvog ponašanja jeste i pretjerana količina adrenalina koja se unosi s mesom, jer životinja u momentu klanja doživi stres i adrenalin koji se tom prilikom stvara uslijed straha i ostaje u mesu.
Pored toga, čim se životinja zakolje dolazi do raspadanja bjelančevina koje izazivaju truljenje mesa i meso poprima sivkastozelenu boju. Zbog toga se meso boji umjetnim bojama (nitriti i nitrati) i što je starije, to je više kemikalija potrebno da se dobije svježa, crvenkasta, “prirodna” boja.
Također, prilikom tovljenja, stočnoj hrani se dodaju hormoni radi bržeg sazrijevanja i taj se proces nastavlja i u mesu. Konzumiranjem takvog mesa, dječji organizam prebrzo fiziološki sazrijeva, što dovodi do preranog puberteta (galofak generacije), koji nije praćen usporednim psihološkim razvojem.
Mesna proizvodnja troši prirodne resurse
Svijet je raznoliko mjesto koje nudi mnogo prirodnih resursa. Mesna industrija šteti prirodnim resursima te uzrokuje njihovo ekstremno iscrpljivanje:
- Voda
- Zemlja
- Hrana
- Energija
Meso nije bogato hranjivim tvarima kao biljke
Mesna prehrana nije toliko raznolika u pogledu hranjivih sastojaka kao što je biljna prehrana. Uglavnom dobivate dva glavna makronutrijenta – bjelančevine i masti – nema vitamina ili minerala i vlakana. Ono što većina ljudi ne zna jest to da su tijelu potrebni vitamini i minerali kako bi učinkovito iskoristili i probavili proteine. Tijelu su potrebna i vlakna koja pomažu da probava funkcionira i da se iskoriste hranjive tvari.
Konzumacija mesa može uzrokovati da se osjećate umorno. Prelazak na biljnu prehranu osigurava da vaše tijelo barem dobiva prehrambene vrijednosti potrebne za svakodnevno napredovanje.
Životinje se hrane hranom loše kvalitete
Većina konvencionalno uzgojenih životinja hrani se hranom loše kvalitete koja im nikako nije prirodna. To ne samo da čini životinje nezadovoljne na mnogim razinama, već utječe i na njihov biološku sastav.
Mnoge ne dobivaju hranjive sastojke koji su im potrebni da bi bili zdravi jer su se hranili neprirodnom prehranom. To utječe ne samo na njihovo blagostanje, već na kraju i na dobrobit konzumenata mesa. Hrana koju ove životinje jedu nije dio njihove izvorne prehrane.
Meso je kiselo
Meso je jedna od glavnih kiselih namirnica u standardnoj prehrani. Tijelo ga teško razgrađuje i probavlja i zahtijeva dodatni rad bubrega. Kao rezultat, proizvodi previše kiseline u tijelu. Previše kiseline ne samo da slabi imunološku zaštitu tijela, što povećava rizik od infekcija, već i doprinosi kroničnim bolestima.
Drugo, što ćemo uzeti u obzir, je kvaliteta mesa koju većina ljudi jede: često se prži, prekuhava i ne jede se zajedno sa zelenim povrćem. To ne samo da stvara kiselost u tijelu, već i ne pomaže da se neutralizira. Odabir konzumacije veće količine biljaka tijekom dana može vam pomoći da uravnotežite taj omjer.
Meso je puno toksina
Životinje su spužve koje upijaju toksičnost. Kako je većina njihova biološkog sastava masnoća, njihova tijela mogu akumulirati prekomjernu količinu toksina. Dakle, kada životinje jedu toksičnu hranu, one te toksine nose sa sobom cijeli život, a oni završavaju u hrani koju jedete.
Ribe koje plivaju u zagađenim oceanima i morima imaju nevjerojatno upijajuću kožu i masnoću, zbog čega su ribe i ostala morska bića često pune žive i drugih teških metala.
Meso je bogato zasićenim masnoćama
To je jedno od stvari koje čujemo ovih dana: “Pripazite na količinu zasićenih masti koju pojedete!” Na žalost, mnogi se zbune oko izvora ove nezdrave masnoće i ne shvaćaju da je većina ona iz životinja. Zasićene masti su zdrave za živu životinju, ali ljudsko tijelo ne može to razgraditi na zdrav način.
Konzumiranje veće količine zasićenih masti životinjskog porijekla može dovesti do velikih zdravstvenih problema, a to većina ljudi radi. Uz to, mnogi ljudi jedu prženo meso, masne dijelove i kožu – što sve pridonosi nakupljanju plaka, srčanim bolestima i drugim bolestima, poput pretilosti i dijabetesa.
Jedenje mesa može povećati rizik od raka i osteoporoze
Osim što uzrokuje srčane bolesti, prekomjerna konzumacija mesa dovodi i do drugih zdravstvenih stanja, poput osteoporoze pa čak i raka. Višak proteina – bez obzira na to što ljudi misle – nije dobar za tijelo.
Također, konzumacija mesa može dovesti do nakupljanja više masnih naslaga u tijelu, koji postaju naslage plaka, a mogu se početi kalcificirati i utjecati na naša tkiva i kosti, uzrokujući dugotrajne bolesti poput bolesti srca.
Jedenje mesa utječe na klimatske promjene
Učinak koji konzumiranje mesa i dalje ima na klimatske promjene prilično je intenzivan. Iako većina ljudi ne bi povezala ovo dvoje, evo nekoliko slika: Kako bi održali korak s potražnjom mesa, krave dobivaju nevjerojatnu količinu hrane, koja stvara otpad.
Taj otpad izbacuje plinove metana, koji pridonose iscrpljivanju ozona zadržavajući toplinu u atmosferi.
Zapamtite: Proizvodnja jedne kalorije iz životinjskih proteina zahtijeva 11 puta više unosa fosilnih goriva nego proizvodnja kalorija iz biljnih proteina. Zašto je ovo loše? Izgaranjem fosilnih goriva (poput nafte i benzina) oslobađa se ugljični dioksid, primarni plin odgovoran za klimatske promjene.
Jesti meso je okrutno
Kao rezultat povećane potražnje za mesom, u porastu su tvorničke farme (velike, industrijalizirane farme na kojima se veliki broj stoke uzgaja u zatvorenim prostorima, u uvjetima namijenjenim maksimiziranju proizvodnje uz minimalne troškove).
Briga o dobrobiti životinja gotovo da i ne postoji. Daju im antibiotike za borbu protiv infekcija koje dobivaju zbog takvog načina života i hormone rasta kako bi povećali svoju veličinu i težinu u neprirodno kratkom vremenu (a te stvari na kraju završavaju u vašoj hrani).
Mesna industrija postaje sve gora
Što više čovječanstvo ima kontrolu nad hranom, to postaje gore. To je slučaj s pakiranom hranom, ali posebno s hranom na životinjskoj bazi. Očito je povećana potražnja za mesom opteretila lanac opskrbe.
Kako bi stavili dovoljno mesa na police po povoljnim cijenama, poljoprivrednici su uveli često neodrživu praksu.
To može značiti manipuliranje okolišem u kojem su životinje odgajane, što može dovesti do onečišćenja stočne hrane, tla, zemlje i na kraju mesa na tanjuru.
Nije čudo da svako nekoliko godina čujete za neke bakterije, poput salmonele ili E. coli, koje su našle svoj put u opskrbi hranom.
ATMA – Pripremila: Suzana Dulčić
