Widget not in any sidebars
U školama se ne uči dovoljno korisnih primijenjenih psiholoških znanja. Ova pravila bi vam i ranije dobrodošla, ali i danas nije kasno da ih usvojite…
Većina ljudi koji su ispunili anketu o primjenljivosti i korisnosti znanja koje su naučili u školi izjavila je da je korisno samo 20 do 30 posto stvari koje su tamo naučili.
Ukoliko ste i vi nezadovoljni primjenjivošću znanja koje ste dobili u školi, jeste li se ikada zapitali što je to što biste voljeli da ste tamo naučili, umjesto matematičkih teorema ili latinskih deklinacija.
Ja osobno smatram da se u školama ne uči dovoljno korisnih primijenjenih psiholoških znanja. Na osnovu razgovora s par prijatelja evo što se pojavilo na našoj listi stvari koje bismo voljeli da su nas naučili u školi.
1. Pravilo 80 kroz 20
Po ovom pravilu, koje je poznato i kao Paretov princip, 80% vrijednosti koju ćemo u životu ostvariti će proizaći iz 20% aktivnosti osobe. Prema tome, većina onoga što svi radimo nije ni korisno ni potrebno u onoj mjeri u kojoj nam se to čini.
Ako razmislimo o korisnosti nekih od naših aktivnosti možemo odustati od gomile aktivnosti, a samim tim dobiti mnogo više vremena i energije koje možemo potrošiti na aktivnosti koje su nam ili zabavnije ili korisnije.
2. 80 do 90% onoga čega se plašimo se nikada neće dogoditi
Većina nas previše brine i strahuje upravo zato što nam nitko nije ispričao za ovo pravilo. A kada se neke loše stvari i dogode uglavnom nisu toliko bolne koliko smo predviđali.
Briga je nevjerojatno traćenje vremena i energije.
3. Greške i neuspjesi su nam životni učitelji
Mala djeca uče putem pokušaja i pogrešaka i zbog toga nemaju problema s greškama. Međutim, kako odrastamo, a posebno u školi, naučimo da je strašno griješiti. Posljedica toga je da pokušavamo sve manje i manje novih stvari.
A uspjeh u životu često ovisi od toga da ne odustanemo kada se suočimo sa neuspjehom i greškama. Drugim riječima, od naše upornosti. Zbog toga je važno preformulirati značenje grešaka i neuspjeha u životima odraslih ljudi.
Widget not in any sidebars
4. Naš stav mijenja našu stvarnost
Većina ljudi je čula da treba promijeniti svoj način gledanja na stvari kada se one ne događaju onako kako bismo željeli. Ali ono što je još važnije je da promjena stava mijenja stvarnost u kojoj osoba živi.
To se događa zbog toga što se s promjenom stava mijenja fokus osobe i posljedica je promjena stvarnosti. Kao što je Sri Chinmoy rekao: “Onako kako vidiš samog sebe tako će ti se ukazati i ostatak svijeta”.
5. Zahvalnost je najjednostavniji način da se bude sretan u životu
Iako je većina nas negdje usput čula da je dobro biti zahvalan, uglavnom nam nisu dovoljno objasnili zašto je to tako. Većina nas nije čula da je zahvalnost direktan put u sreću.
Umjesto toga uče nas da je za sreću potrebno biti bogat, uspješan, majka, partnerica, fakultetski obrazovana, itd.
6. Uspoređivanje s drugima je uzrok osobnog nezadovoljstva i nedostatka samopouzdanja
Ako se uspoređujemo s drugim ljudima tada dozvoljavamo da nas okruženje i ljudi u njemu kontroliraju.
Drugim riječima, ovisni smo o mišljenju ili odobravanju drugih ljudi. Umjesto toga je mnogo bolje uspoređivati se sa samim sobom. Promatrati koliko smo daleko stigli u odnosu na prethodni period ili u odnosu na samog sebe od ranije.
7. Parkinsonov zakon
Ovaj zakon kaže da nam za sve što radimo treba mnogo manje vremena nego što za to odvojimo. Na primjer, ako za nešto smatrate da vam treba tjedan dana onda ćete doći do rešenja u okviru tog perioda. Ali ako tom problemu dodijelite sat vremena umjesto tjedan dana, vaš mozak će naći rješenje u okviru tog perioda.
Naravno, ponekad rezultat neće biti savršen kao da ste se problemom bavili tjedan dana, ali ponekad može biti bolji od onog nad kojim ste se mnogo duže mučili. U svakom slučaju dobiti su u tome što ćete se vremenom sve bolje i bolje fokusirati i samim tim postajati sve efikasniji. Posljedica toga je da ćete imati više vremena koje onda možete uložiti u sve ono za što vam uvijek nedostaje vremena.
8. U životu dobivaš onoliko koliko daješ
Ako želimo povećati količinu nečega u vlastitom životu (novac, ljubav, mogućnosti, ljubaznost, itd.), moramo povećati količinu onoga što pružamo drugim ljudima.
Iako je većina ljudi najčešće usmjerena na ono što dobiva i nada se da će dobiti više nego što daje, to se rijetko događa.
Widget not in any sidebars
9. Svatko živi život kakav zaslužuje
Ovo bi se drugačije moglo formulirati: “Svatko je odgovoran za način na koji živi svoj život”. Bez obzira na to je li u pitanju fizika i zakon uzroka i posljedice ili nešto drugo, ipak većina ljudi misli da su drugi ili nešto van njih odgovorni za ono što im se događa u životu i kakav život imaju.
U nešto ekstremnijem obliku većina to prepoznaje kao ulogu “žrtve”, koju neki ljudi njeguju, ali ne morate biti žrtva jer niste prihvatili odgovornost za svoj život. Na svakoj životnoj okuci donosimo odluke koje će se na kraju pokazati u vidu cijene koju plaćamo za njih.
Ukoliko nismo zadovoljni svojim životom, pogledajmo unazad i ako smo dovoljno iskreni prema samima sebi, vidjet ćemo točno trenutak u kojem smo donijeli neku odluku koja nas je danas odvela u nezadovoljstvo.
10. Što je to retikularni aktivacijski sistem i kako ga mogu koristi za vlastito dobro
Retikularni aktivacijski sistem je dio mozga koji nam omogućava da u svom okruženju izaberemo na što ćemo usmjeriti naše misli. Drugim riječima, on nam uvijek pomaže da pronađemo ono što u konkretnom trenutku tražimo. Baš zbog toga nam je važno da se usmjeravamo na ono što želimo, a ne na ono što ne želimo.
Postavljanje ciljeva i stalno razmišljanje o njima je važan način na koji možemo održavati ispravan smjer života. Drugi način je da sebe stalno podsjećamo vanjskim podsjetnicima kao što su zabilješke o tome što nam je važno i na što trebamo obratiti pažnju.
Tanja Šešum (psihoterapeut, homeopat i floriterapeut)/lovesensa
