Zimska sezona iziskuje potrebu da tijelo bude što toplije iznutra i izvana. Tako nam priroda nudi sezonsku hranu koja po svojim kvalitetama zagrijava tijelo iznutra i olakšava nam prilagodbu s vanjskim niskim temperaturama. Tajna sezonske hrane se krije u mikrobiomima – bakterijama koje su u tlu. Naime, flora mikrobioma u našem tijelu se mijenja sa svakim godišnjim dobom.
Promjena u godišnjem dobu donosi promjenu u našu prehranu i životne navike. Kako se godišnje doba mijenja tako se mijenjaju i kvalitete/osnovni elementi koji se nazivaju “Bhuta” (eter, zrak, vatra, zemlja,voda).
Ayurveda gleda svako godišnje doba kao zaseban sustav koji djeluje na utjecaj čovjekovog i prirodnog ponašanja. Mijenjanjem doba dolazi do promjene u odnosu elemenata koji će utjecati na stanje dosha (vata, pitta i kapha). U zimi su izraženije kvalitete vata doshe: suho, hladno, lagano itd.
Dakle, suho, vjetrovito, hladno vrijeme povećava iste kvalitete u našem organizmu (povećava Vata doshu) i dovodi do određenih promjena/poremećaja u organizmu putem Vata doshe. Određeno godišnje doba ima određene „zahtjeve“ od čovjeka i nudi mu rješenja putem sezonskih potrepština.
Primjerice, zimska sezona iziskuje potrebu da tijelo bude što toplije iznutra i izvana. Tako nam priroda nudi sezonsku hranu koja po svojim kvalitetama zagrijava tijelo iznutra i olakšava nam prilagodbu s vanjskim niskim temperaturama.
Na tržnicama se primjerice nalazi fermentirana hrana (kiseli kupus, ukiseljeno povrće itd.) koja jača probavnu vatru (u ayurvedi se probavna vatra zove Agni što bi se moglo u zapadnoj terminologiji prevesti kao metabolički procesi ili enzimi) te pospješuje rad metabolizma i pojačava cirkulaciju. Prirodno u ovom periodu imamo veću potrebu za hranom. Na žalost, u današnje moderno doba čovjek je dobio „povlastice“ pa se tako zimi u trgovinama nalaze namirnice iz svih godišnjih doba, te smrznuta hrana što nerijetko zbunjuje organizam koji očekuje sezonsku hranu.
Postoje brojna istraživanja koja potvrđuju ayurvedsku teoriju sezonske prehrane. Tajna se krije u mikrobiomima – bakterijama koje su u tlu. Naime, flora mikrobioma u našem tijelu se mijenja sa svakim godišnjim dobom. Ovi mikroorganizmi tvore 90% naših stanica, te je njihova ukupna težina u tijelu otprilike teška koliko i naš mozak. Studije su pokazale da se određeni mikrobiomi koji proizvode enzime (ljeti su slabiji, a zimi jači) iz probavnog trakta dramatično razlikuju u godišnjim dobima. To znači, da zahtijevaju različitu hranu u različito doba godine. Upravo su oni najzaslužniji za preradu hrane, imunitet, dobru probavu, ali i mentalnu i emotivnu ravnotežu!
S takvim namirnicama smanjujemo agni i psihofizički rad organizma jer na neki način djelujemo protiv prirodnih zakona. U Ayurvedi je imunitet povezan s probavom (agni). Kada je probava dobra, a apetit jak tada je i imunitet jak.
Trebali bi jesti namirnice koje griju, tople su, teške, uljaste, a okusi su im: slatko, kiselo i slano.
Prehrana bi se trebala bazirati na sljedećim sastojcima:
- mliječni proizvodi (mlijeko, kefir, maslac, ghee, sirevi)
- preferirajte korjenasto povrće
- med (možete konzumirati na dnevnoj bazi jer ćete zaobići kapha poremećaje kao višak šlajma u grlu i plućima itd.).
- voće bogato vitaminom C koji jača imunitet (limuni, naranče, grejp, nar)
- ukiseljeno povrće i fermentirana hrana (jedite domaće, a ne konzervirano), domaći jabučni ocat.
- češnjak je odličan izbor za zimu jer nas štiti od virusa i bakterija, djeluje protuupalno, jača agni.
- svježi đumbir djeluje na respiratorni trakt – topi sluz (amu), podiže agni, smanjuje upalne procese.
- nerafinirani smeđi šećer
- orašasti plodovi su topli, teški, uljasti, što ih čini idealnom hranom za zimu, ali su i suhi po kvaliteti. Da bi izbjegli dodatno isušivanje organizma, bilo bi dobro orašide namočiti u vodi da se neutralizira suha kvaliteta. Možete ih namočiti u običnoj vodi navečer te ujutro pojesti ili ih barem namočite 1 h prije konzumiranja.
- suho voće poput datulja ili smokvi su idealni za zimu, ali ih opet namočite ili skuhajte (kompoti, kaša za doručak) zbog viška suhe kvalitete.
- juhe i variva ne samo da griju, nego jačaju cirkulaciju imunitet, te zadržavaju više hranjivih sastojaka od primjerice pohane ili pečene hrane. U njih možete stavljati grahorice, leću, povrće, gljive…
- sezamovo ulje, ghee, maslinovo i laneno ulje.
- riža (crvena ili smeđa), ječam (kuhani), quinoa, amarant.
- mungo grah, mung dhal, crvena i zelena leća, azuki grah
- povrće kao što su cikla, krastavci, mrkva i slatki krumpir. Grašak, zeleno lisnato, celer, bundeve, tikve, krumpir su najbolji ako se kuhaju uz dodatak ulja ili ghee-a sa začinima jer se na taj način balansiraju kvalitete koje bi u suprotnom mogle štetiti Vata doshi.
- za slatka jela koristite začine poput cimeta, kardamoma, zvjezdanog anisa, suhog đumbira.
- za slana jela koristite začine poput: svježeg đumbira, češnjaka, papra, lovorovog lista, kurkume, kumina, ružmarina, origana itd.
Izbjegavajte:
- hladna pića i hladnu hranu
- staru i podgrijavanu hranu
- sirovu hranu u većim količinama
- Smanjite unos zobi, kukuruza, prosa, heljde i raži jer oni imaju suhu kvalitetu (koja povećava vatu) i mogu biti teške za probavu te mogu uzrokovati vjetrove.
- ljutu i trpku hranu (lisnato povrće, brokula, cvjetača itd.) jer ona povećava suhoću što remeti Vata doshu
- grah i slanutak. Osim ako se kuhaju uz dodatak začina kao lovor, crni papar, kumin. Ovi začini smanjuju suhoću (vjetrovi, nadutost, opstipacija) koju grah uzrokuje.
- jabuke, banane, kruške (osim u kompotu)
- klice, zelje (kiselo zelje je dobro), kelj, papriku, patliđan, krumpir i rajčicu
- sladoled
- jogurt, kefir, kiselo vrhnje tijekom večeri ili prije spavanja
Masaža i sauna:
Zimska sezona je vrlo pogodna za masaže i saune što bi trebalo prakticirati sukladno mogućnostima. One čiste tijelo od toksina/ame, jačaju cirkulaciju, podmazuju zglobove i izvlače suhoću iz kostiju i tijela, čine kožu mekšom, jačaju živčani sustav i pružaju tijelu osjećaj ugode i zadovoljstva.
Ako niste u financijskim prilikama da odete na masažu ili u saunu onda možete napraviti kućnu verziju masaže i saune. Ujutro ili navečer utrljajte (naročito zglobove) toplo sezamovo ulje (utoplite ga da bude tjelesne temperature) u svaki dio tijela i pričekajte 10-15 minuta da ulje upije u dublje tkivo, te se potom istuširajte vrućom vodom što će stvoriti efekt saune.
Kada jesti
- glavni obrok jedite između 11 i 14 sati jer je tada agni najjači.
- jedite samo kada ste gladni. Preskočite obrok umjesto da jedete s poluprobavljenom hranom koja je još u želucu. Ako je hrana još u želucu, a vi jedete, stvorit ćete amu/toksine koji negativno utječu na zdravlje.
- jedite u regularno vrijeme da biste održali regularnu funkciju probavnog i živčanog sustava.
Kada ne jesti:
- ne jedite 2-3 sata prije spavanje, jer hrana u želucu utječe na san, što remeti probavu.
- ne grickajte između obroka jer to zbunjuje probavni i živčani sustav pri lučenju probavnih sokova i drugih probavnih aktivnosti. Probavni i živčani sustavi vole regularnost.
Vježbanje:
Vježbajte kako bi pokrenuli cirkulaciju, ojačali imunitet i poboljšali raspoloženje. Pogodne vježbe su npr. surya namaskar – pozdrav suncu ili pet Tibetanaca. Ove vježbe su dobre jer se razgibava cijelo tijelo i blagotvorno utječu na um, a ne oduzimaju vam puno vremena. Najbolje je vježbati prije tuširanja i prije doručka.
Rasayane (biljke, tvari i hrana koje podmlađuju i jačaju imunitet):
Pošto je zimi prirodno jak agni, a tijelu je potrebno hranjenje i obnavljanje, tada se savjetuje uzimanje biljaka koje pomlađuju i jačaju imunitet – rasayana.
Neke od odličnih biljaka za zimu: ashwagandha, shilajit, tulasi, chyawanprash, korijen sladića, triphala, kurkuma itd.
Zimi smo skloniji depresiji, lijenosti, bezvoljnosti itd., i zbog toga bi trebali ići u prirodu šetati, izlagati se suncu, ići na masaže, vježbati, jesti hranu koja jača imunitet i djeluje dobro Vata doshu, što pak dovodi do balansiranog mentalno/emotivnog raspoloženja.
Sve ove stavke potiču zadovoljstvo i sreću u čovjeku. Rutina preko dana je još jedan jako bitan faktor smirivanja Vata doshe.
Čaj od svježeg đumbira i tulasija (vrsta bosiljka) će vas grijati i držati dalje od gripe, kašalja, temperature i prehlade. Dodavanjem svježe kurkume ili kurkume u prahu u ovaj čaj djelovat ćete na podizanje imuniteta i smanjivanje upale. Ovu mješavinu možete dodati u toplo mlijeko nakon što ste mješavinu skuhali u vodi.
Branko Marković, B. S. Ayurveda
rasayana.hr
44 AYURVEDA
