Velika složenost organa ljudskog tijela prkosi evolucijskom objašnjenju. Darvinisti nisu detaljno objasnili kako su se ti organi razvili nasumičnim genskim varijacijama i prirodnom selekcijom. Ljudsko oko jedan je od takvih naizgled neizvodivo složenih organa. Svjetlo prolazi kroz zjenicu, a leća fokusira svjetlo na mrežnicu. Oko posjeduje i svojstva koja ispravljaju smetnje između svjetlosnih valova različitih frekvencija.

Oko ne može funkcionirati bez svih svojih sastavnih dijelova. Čak je i Darwin uvidio da oko, kao i druge složene strukture, predstavljaju problem njegovoj teoriji evolucije, koja pretpostavlja da se takve strukture postupno razvijaju tijekom više naraštaja. Darwin nije podrobno objasnio kako se to događa, no ukazao je na različita živa bića s različitim vrstama očiju – od kojih su neke samo fotosenzibilne točke, neke, pak, jednostavne udubine s jednostavnim lećama, a druge mnogo složenije. Pretpostavio je i da se ljudsko oko možda razvilo slijedom takvih etapa. Pritom je zanemario pitanje kako je nastala prva fotosenzibilna točka. “Pitanje kako živac postaje fotosenzibilan za nas nije toliko važno koliko pitanje postanka samoga života.” (Darwin, 1872., str. 151; Behe, 1996., str. 16-18).

Darwinovo neodređeno objašnjenje načina na koji se fotosenzibilna točka postupno razvila u složeno ljudsko oko nalik kameri, možda je samo površno uvjerljivo, no to nije i znanstveno objašnjenje podrijetla oka. Ono je jednostavno poziv da zamislimo da se evolucija uistinu dogodila. Želimo li pretvoriti maštu u znanost, valja nam razmotriti građu oka na biomolekularnoj razini.

Devlin (1992., str. 938-954) prilično opsežno opisuje biokemijski proces razvoja ljudskog vida. Biokemičar Michael Behe (1996., str. 18-21) na sljedeći način sažima Devlinovo objašnjenje: “Kada svjetlo prvi put udari o mrežnicu, dolazi do reakcije fotona i molekule 11-cis-retinal, koja se u pikosekundama preraspoređuje u trans-retinal… Promjena oblika retinal – ne molekule izaziva promjenu oblika bjelančevine rodopsin, uz koju je retinal usko povezan … Bjelančevina, koja se danas naziva metarodopsin II, spojena je uz drugu bjelančevinu zvanu transducin. Prije sudara s metardopsinom II, transducin je čvrsto povezao malu molekulu GDP. No, kada transducin stupi u reakciju s metarodopsinom II, GDP ispada i molekula GTP se veže uz transducin … GTP-transducin-metarodopsin II tada se veže uz bjela nčevinu fosfordiesteraza, bjelančevinu smještenu u unutrašnjoj staničnoj opni. Vezujući se uz metarodopsin II i njezinu pratnju, fosfordiester stječe kemijsku sposobnost da izreže molekulu cGMP … 




Stanica izvorno sadrži velik broj molekula cGMP, no fosfordiester smanjuje tu koncentraciju, kao što se uslijed izvlačenja čepa snižava razina vode u kadi. Druga opnasta bjelančevina koja veže cGMP zove se ionski kanal. On djeluje kao prolaz koji regulira količinu natrijevih iona u stanici, dok ih zasebna bjelančevina iznova izbacuje. Istodobno djelovanje ionskog kanala i pumpe održava razinu natrijevih iona u stanici u ograničenom omjeru. Kada se količina cGMP smanji zbog cijepanja djelovanjem fosfordiestera, ionski kanal se zatvara, ujedno smanjujući koncentraciju pozitivno nabijenih natrijevih iona u stanici. To uzrokuje neuravnoteženost naboja preko stanične opne, što pak, naposljetku uzrokuje prijenos struje niz optički živac do mozga. Mozak tu posljedicu tumači kao vid.”

Drugi jednako složen niz reakcija obnavlja izvorne kemijske elemente koji su započeli taj proces, kao što su 11-cis-retinal, cGMP i natrijevi ioni (Behe, 1996., str. 21). A to je samo dio biokemije koja se odvija u vizualnom procesu. Behe je izjavio (1996., str. 22): “U konačnici… to je razina objašnjenja kojoj biološka znanost mora stremiti. Da bismo mogli shvatiti funkciju, valja nam razumjeti svaku značajnu etapu tog procesa. Značajne se etape bioloških procesa u konačnici događaju na molekularnoj razini, pa zadovoljavajuće objašnjenje biološkog fenomena – kao što su vid, probava ili imunitet – mora uključivati njegovo molekularno objašnjenje.” Evolucionisti nisu iznijeli takvo objašnjenje.

Michael A. Cremo – Ljudska Devolucija

Prethodna objavaKako zapamtiti snove: Ove 3 tehnike će vam pomoći!
Slijedeća objavaKoliko često mijenjate jastuk na kojem spavate?
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.