Nijedna metafizička rasprava nema mjesto radnje toliko intrigantno kao što ga ima drevni indijski filozofski klasik, Bhagavad-gita. Njeno mjesto radnje je – bojno polje. Kada je Arđuna želio mir, zašto ga je Gospodin Krišna, Božanska Osoba u igri ljudskoga bića, filozofskim poukama potaknuo na borbu?
Bhagavad-gita se smatra esencijom sve Vedske literature. Prepoznavanje i poštovanje Gite nije ograničeno na Vedske krugove. Mnogi učenjaci sa zapada otkrili su da je Gita zadivljujuće dosljedna i uvjerljiva. Primjer je opaska Ralpha Walda Emersona: »Bhagavad-giti dugujem veličanstveni dan. Bila je bila prva među knjigama; bilo je to kao da nam carstvo govori, ništa malo ili bezvrijedno, već prostrano, spokojno,dosljedno, glas jedne drevne inteligencije koja je djelovala u drugom dobu i podneblju te uranjala u ista pitanja koja i nas zaokupljaju.»
Gita izjavljuje da je trajni mir moguć tek kada se prije svega uspostavi mir sa Bogom u vlastitim srcima. Samo kada smo u miru iznutra, možemo djelovati na načine koji će doprinositi miru izvana. A unutarnji mir možemo imati tek kada smo usklađeni sa našom unutarnjom prirodom – onim što mi iznutra jesmo, a to se razlikuje i od fizičkih tijela i od suptilnih mentalnih tijela. Naša unutarnja priroda je da smo duhovne duše – duhovna individualna bića, ljubljena djeca Boga. Zbog toga mi svakako možemo ostvariti naše pravo na istinski mir i sreću. No način nije taj da radimo aranžmane koji krpaju nedostatke ovoga svijeta u kojem je smrt neizbježna, već taj da oživimo našu prirođenu ljubav prema Bogu, čiji nusproizvod je apsolutna sreća, te da živimo tu ljubav u ovome svijetu i na kraju se vratimo u Njegov besmrtni svijet. Sve naše ovosvjetske dužnosti imaju istinsku vrijednost onda kada pomažu u našoj krajnjoj dužnosti da volimo Boga i budemo na Njegovom raspolaganju.
Iako su Arđunini neprijatelji na bojnom polju, Kaurave, bili njegovi rođaci, svojim su zlim postupcima poremetili zakon i red koji su esencijalni da bi ljudska bića mogla prakticirati duhovnost i dostići ljubav prema Bogu. Tako je Arđunina dužnost prema Bogu (a i prema svijetu) bila da poput kirurga liši Kaurave njihovih zlom zagađenih tijela i položaja, kako bi se uspostavio društveni poredak koji će dovesti do trajnoga mira.
Zašto je Krišna za Arđunino prosvjetljenje odabrao baš bojno polje? Ova scena, osim što je povjesna zbilja, ima i svoje dublje značenje. Ona ukazuje na jedan dublji konflikt, koji je sukob u našoj vlastitoj svijesti. Unutar svake ljudske psihe nalazi se niža priroda – predstavljena Kauravama, i viša priroda – predstavljena Arđunom i njegovom braćom. Bitka na Kurukshetri stoga predstavlja borbu između vrlina i mana u našim srcima. Kriza kroz koju prolazi Arđuna simbolizira našu osobnu zbunjenost oko ispravnog i pogrešnog puta u trenucima kada smo suočeni sa nepremostivo zapetljanim teškim situacijama. Krišnina instrukcija nam osvjetljava put vrhunske moralnosti i ispravnosti, koji se temelji na nesebičnoj božanskoj devociji. Arđunina konačna pobjeda nakon prosvijetljenja predstavlja moć božanske mudrosti Gite da nas osposobi da u konačnici trijumfiramo nad našom nižom prirodom i dostignemo unutrašnje ispunjenje u ovom životu i vječno radosni život nakon toga.
Gita se smatra esencijom sve Vedske literature. Prepoznavanje i poštovanje Gite nije ograničeno na Vedske krugove. Mnogi učenjaci sa zapada otkrili su da je Gita zadivljujuće dosljedna i uvjerljiva. Primjer je opaska Ralpha Walda Emersona: »Bhagavad-giti dugujem veličanstveni dan. Bila je bila prva među knjigama; bilo je to kao da nam carstvo govori, ništa malo ili bezvrijedno, već prostrano, spokojno,dosljedno, glas jedne drevne inteligencije koja je djelovala u drugom dobu i podneblju te uranjala u ista pitanja koja i nas zaokupljaju.»
Kada je Srila Prabhupada (osnivač pokreta za svjesnost Krišne), vodeći predstavnik Gite u moderno vrijeme, u Velikoj Britaniji bio upitan o svrsi svoje posjete, dosjetljivo je kazao: »Kada ste vi Britanci vladali Indijom, oteli ste sva njena bogatstva, ali ste zaboravili uzeti najvrjedniji dragulj. Došao sam vam dati ono što ste zaboravili – mudrost Gite.»
Adaptirano prema članku
The Song of God – A brief introduction to the Bhagavad Gita
autora po imenu Chaitanya Charan Das
http://www.gitadaily.com
