Godine 1974., u Frankfurtu na Maini, u Njemačkoj, snimljen je razgovor A.C Bhaktivedanta Swamija Prabhupade, indijskog gurua koji je poznat po tome što je 70-tih godina prošlog stoljeća donio učenja starih Veda na Zapad i osnovao pokret za svjesnost Krišne (poznatiji kao Hare Krišna pokret) i oca Emmanuela Jungclaussena, benediktinskog svećenika iz samostana Niederalteich. Razgovor donosi zanimljiv pogled na učenja Biblije i Veda, njihove sličnosti i razlike, vegetarijanstvu, univerzalnoj duhovnosti i srži religija. Razgovor je objavljen u knjizi “Nauka o sampospoznaji”

Šrila Prabhupada: Što znači riječ Krist?

Otac Emmanuel: Krist dolazi od grčke riječi Christos, što znači „pomazani”.

Šrila Prabhupada: Kristos je grčka verzija riječi Krišna.

Otac Emmanuel: To je veoma zanimljivo.

Šrila Prabhupada: Kad se Indijci obraćaju Krišni, često kažu „Krišta”. Krišta je sanskrtska riječ koja znači „privlačnost”. Stoga, obraćajući se Bogu riječju „Krist”, „Krišta” ili „Krišna”, ukazujemo na istu, sveprivlačnu Svevišnju Božansku Osobu. Kad je Isus rekao: „Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime Tvoje”, to Božje je ime bilo „Krišta” ili „Krišna”. Slažete li se?

Otac Emmanuel: Mislim da nam je Isus, kao Božji sin, otkrio pravo ime Boga: Krist. Boga možemo nazivati „Ocem”, ali ako Ga želimo osloviti Njegovim pravim imenom, moramo reći „Krist”.

Šrila Prabhupada: Da. „Krist” je jedan oblik izgovaranja riječi Krišta, a „Krišta” je jedan oblik izgovaranja Božjeg imena Krišna. Isus je rekao da trebamo slaviti Božje ime, ali jučer je jedan teolog rekao da Bog nema imena – možemo Ga nazivati samo „Ocem”. Sin može zvati oca „oče”, ali otac ima i određeno ime. „Bog” je neodređeno ime Svevišnje Božanske Osobe, čije je određeno ime Krišna. Možete zvati Boga „Krist”, „Krišta” ili „Krišna”, u suštini se obraćate istoj Svevišnjoj Božanskoj Osobi.

Otac Emmanuel: Da, ako govorimo o pravom imenu Boga, onda moramo reći „Kristos”. U našoj religiji, imamo trojstvo: Otac, Sin i Duh Sveti. Vjerujemo da Božje ime možemo saznati samo kad nam Ga otkrije Sin Božji. Isus Krist otkrio je ime oca i zato prihvaćamo ime Krist kao razotkriveno ime Boga.

Šrila Prabhupada: Zapravo, nije važno – Krišna ili Krist – ime je isto. Važno je slijediti naredbe vedskih spisa, koji za ovo doba preporučuju pjevanje Božjeg imena. Najlakše je pjevati maha-mantru: Hare Krišna, Hare Krišna, Krišna Krišna, Hare Hare/ Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Rama i Krišna su Božja imena, a Hare je Božja energija. Pjevajući maha-mantru, obraćamo se Bogu i Njegovoj energiji. Postoje dvije vrste energije, duhovna i materijalna. Sada se nalazimo u okovima materijalne energije. Zato se molimo Krišni da nas milostivo izbavi iz položaja služenja materijalne energije i dopusti nam da služimo duhovnu energiju. To je cijela naša filozofija. Hare Krišna znači, „O, Božja energijo, O Bože, (Krišna), molim Vas, dopustite mi da Vas služim.” Mi smo po prirodi sluge. Na neki smo način počeli služiti materijalne stvari, ali kad se to služenje preobrazi u služenje duhovne energije, dostižemo savršenstvo života. Primjenjivati bhakti-yogu (služiti Boga s ljubavlju) znači osloboditi se imenovanja kao što su „hindus”, „musliman”, „kršćanin”, ovo ili ono, i jednostavno služiti Boga. Stvorili smo kršćansku, hindusku i muslimansku religiju, ali kada dođemo do religije bez imenovanja, u kojoj ne mislimo da smo hindusi, kršćani ili muslimani, tada možemo govoriti o čistoj religiji, ili bhakti.

Otac Emmanuel: Mukti?

Šrila Prabhupada: Ne, bhakti. Kada govorimo o bhakti, mukti (oslobođenje od materijalnih bijeda) se podrazumijeva. Bez bhakti nema mukti, ali ako djelujemo na nivou bhakti, mukti se podrazumijeva. To saznajemo iz Bhagavad-gite (14.26): mam ca yo ‘vyabhicarena bhakti-yogena sevate sa gunan samatityaitan brahma-bhuyaya kalpate „Onaj tko uvijek predano služi i ni u kakvim okolnostima ne pada odmah tanscendira gune materijalne prirode i tako dostiže razinu Brahmana.”

Otac Emmanuel: Je li Brahman Krišna?

Šrila Prabhupada: Krišna je Parabrahman. Brahman se spoznaje u tri aspekta: kao impersonalni Brahman, kao lokalizirana Paramatma i kao personalni Brahman. Krišna je osobni, Vrhovni Brahman, jer je Bog izvorno osoba. To je potvrđeno u Šrimad-Bhagavatamu (1.2.11): vadanti tat tattva-vidas tattvam yaj-jnanam advayam brahmeti paramatmeti bhagavan iti sabdyate „Učeni transcendentalisti koji su spoznali Apsolutnu Istinu nazivaju ovu nepodvojenu stvarnost Brahmanom, Paramatmom ili Bhagavanom.” Aspekt Vrhovne Osobe je krajnja spoznaja Boga. On u potpunosti posjeduje šest obilja: najveću snagu, najveće bogatstvo, najveću ljepotu, najveću slavu, najveću mudrost i najveću odvojenost.

Otac Emmanuel: Da, slažem se.

Šrila Prabhupada: Bog je apsolutan i stoga su Njegovo ime, oblik i odlike također apsolutni; ne razlikuju se od Njega. Pjevajući sveto ime Boga osoba se izravno druži s Njim. Družeći se s Bogom, stječe božanske odlike i kada se potpuno pročisti, postaje pratilac Svevišnjega Gospodina.

Otac Emmanuel: Ali naše je razumijevanje Božjeg imena ograničeno.

Šrila Prabhupada: Da, mi smo ograničeni, ali Bog je neograničen. Budući da je neograničen, ili apsolutan, ima bezbroj imena i svako je od njih Bog. Njegova imena možemo shvatiti razmjerno našem duhovnom razumijevanju.

Otac Emmanuel: Mogu li postaviti jedno pitanje? Mi kršćani također propovijedamo ljubav prema Bogu i pokušavamo spoznati ljubav prema Bogu i služiti Ga svim srcem i dušom. Kakva je razlika između vašeg i našeg pokreta? Zašto šaljete svoje učenike na Zapad da propovijedaju ljubav prema Bogu kad evanđelje Isusa Krista prenosi istu poruku?

Šrila Prabhupada: Problem je u tome što kršćani ne slijede zapovijedi Boga. Slažete li se?

Otac Emmanuel: Da, u velikoj mjeri ste u pravu.

Šrila Prabhupada: Kakvo je, onda značenje kršćanske ljubavi prema Bogu? Ako ne slijedite Božje naredbe, gdje je onda vaša ljubav? Zato smo došli poučiti što znači voljeti Boga. Ako Ga volite, ne možete kršiti Njegove naredbe. Ako ste nepokorni, vaša ljubav nije iskrena. Širom svijeta, ljudi ne vole Boga, već svoje pse. Zato je pokret svjesnosti Krišne potreban da bi poučio ljude kako mogu oživjeti svoju zaboravljenu ljubav prema Bogu. Nisu krivi samo kršćani, već i hindusi, muslimani i svi drugi. Proglašavaju se „kršćanima”, „hindusima” ili „muslimanima”, ali se ne pokoravaju Bogu. To je problem.

Posjetitelj: Možete li reći na koji su način kršćani nepokorni?

Šrila Prabhupada: Da. Kao prvo, krše zapovijed „Ne ubij” održavajući klaonice. Slažete li se da se ova zapovijed krši?

Otac Emmanuel: Ja se osobno slažem.

Šrila Prabhupada: Dobro. Dakle, ako kršćani žele voljeti Boga, moraju prestati ubijati životinje.

Otac Emmanuel: Ali zar nije najvažnije…

Šrila Prabhupada: Ako propustite nešto, činite grešku u proračunu. Bez obzira na naknadno dodavanje ili oduzimanje, greška je već u proračunu i zato će sve što slijedi također biti pogrešno. Ne možemo prihvatiti samo dio spisa koji nam se sviđa, odbacivši dio koji nam se ne sviđa, i očekivati isti rezultat. Na primjer, kokoš nese jaja stražnjim dijelom i jede kljunom. Poljoprivrednik može misliti: „Prednji dio kokoši veoma je skup, jer ga moram hraniti. Bolje bi bilo da ga odsiječem.” Ali ako glava nedostaje, neće više biti jaja, jer je tijelo mrtvo. Slično tome, ako odbacimo težak dio spisa i pokoravamo se dijelu koji nam se sviđa, takvo tumačenje nam neće pomoći. Moramo prihvatiti sve naredbe spisa onakve kakve su dane, ne samo one koje nam odgovaraju. Ako ne slijedite prvu naredbu „Ne ubij”, gdje je onda ljubav prema Bogu?
Posjetitelj: Kršćani smatraju da se ta zapovijed odnosi na ljudska bića, a ne na životinje.

Šrila Prabhupada: To bi značilo da Krist nije imao dovoljno inteligencije da upotrijebi pravu riječ: umorstvo. Ubijanje i umorstvo su dvije stvari. Umorstvo se odnosi na ljudska bića. Mislite li da Isus nije imao dovoljno inteligencije da upotrijebi pravu riječ – umorstvo – umjesto ubijanje? Ubijanje ukazuje na bilo koju vrstu ubijanja, osobito na ubijanje životinja. Da je Isus mislio samo na ubijanje ljudi, upotrijebio bi riječ umorstvo.

Otac Emmanuel: Ali u Starom zavjetu, zapovijed „Ne ubij” doista se odnosi na umorstvo. Kad je Isus rekao „Ne ubij”, proširio je značenje ove zapovijedi objasnivši kako ljudsko biće ne samo da ne smije ubijati druga ljudska bića, već se treba ophoditi prema njima s ljubavlju. Nikad nije govorio o odnosu čovjeka s drugim živim bićima, već samo o odnosu s drugim ljudskim bićima. Kad je rekao „Ne ubij”, također je mislio u mentalnom i emotivnom smislu – da ne trebate uvrijediti ili povrijediti nekoga, loše se ophoditi prema njemu itd.

Šrila Prabhupada: Nas se ne tiče ovaj ili onaj zavjet, već samo riječi upotrijebljene u zapovijedima. Ako želite tumačiti te riječi, to je nešto drugo. Mi prihvaćamo izravno značenje. „Ne ubij” znači da „kršćani ne smiju ubijati”. Možete iznositi tumačenja kako biste nastavili sa sadašnjim načinom djelovanja, ali mi jasno shvaćamo da nema potrebe za tumačenjem. Tumačenje je potrebno kad stvari nisu jasne, ali ovdje je značenje jasno. „Ne ubij” je jasna uputa. Zašto bismo je tumačili?

Otac Emmanuel: Zar jedenje biljaka također nije ubijanje?

Šrila Prabhupada: Prema vaišnavskoj filozofiji, čovjek ne bi trebao nepotrebno ubijati čak ni biljke. U Bhagavad-giti (9.26) Krišna kaže: patram puspam phalam toyam yo me bhaktya prayacchati tad aham bhakty-upahrtam asnami prayatatmanah „Ako Mi netko s ljubavlju i predanošću ponudi list, cvijet, plod ili vodu, prihvatit ću njegovu ponudu.” Mi nudimo Krišni samo onu vrstu hrane koju On traži i potom jedemo ostatke. Kad bi nuđenje vegetarijanske hrane Krišni bilo grešno, to bi bio Krišnin grijeh, a ne naš. Ali Bog je apapaviddha, grešne posljedice ne utječu na Njega. On je kao sunce, koje je tako moćno da može pročistiti čak i urin – što je za nas nemoguće. Krišna je kao kralj koji može narediti da ubojica bude obješen, ali sam ne podliježe zakonima jer je veoma moćan. Položaj onoga tko jede hranu koja je prvo ponuđena Gospodinu može se usporediti s položajem vojnika koji za vrijeme rata ubija. Kad u ratu zapovjednik izda naredbu za napad, poslušan vojnik koji ubije neprijatelja dobit će odličje, ali ako isti vojnik ubije nekoga na svoju ruku, bit će kažnjen. Slično tome, jedući prasadu (ostatke hrane ponuđene Krišni) ne činimo grijeh. To je potvrđeno u Bhagavad-giti (3.13): yajna-sistasinah santo mucyante sarva-kilbisaih bhunjate te tv agham papa ye pacanty atma-karanat „Gospodinovi su bhakte oslobođeni svih vrsta grijeha, jer jedu hranu koja je najprije ponuđena u žrtvovanju. Ostali, koji pripremaju hranu za svoje osjetilno uživanje, jedu samo grijeh.”

Otac Emmanuel: Krišna ne može dopustiti jedenje životinja?

Šrila Prabhupada: Da. U životinjskom carstvu. Ali civilizirano ljudsko biće, religiozno ljudsko biće, nije stvoreno za ubijanje i jedenje životinja. Ako prestanete ubijati životinje i počnete pjevati sveto ime Krista, sve će biti savršeno. Nisam vas došao učiti, već zamoliti da pjevate Božje ime. Biblija to zahtijeva od vas. Zašto ne bismo surađivali i pjevali i ako imate nešto protiv pjevanja imena Krišna, pjevajte „Kristos” ili „Krišta” – nema nikakve razlike. Šri Caitanya Mahaprabhu je rekao: namnam akari bahudha nija-sarva-saktih. „Bog ima milijune imena i svako od njih posjeduje istu moć kao Bog, jer nema nikakve razlike između Boga i Njegova imena.” Čak i ako prihvaćate imenovanja kao što su „hindus”, „kršćanin” ili „musliman”, pjevajte Božje ime iz vlastitih svetih spisa i dostići ćete duhovni nivo. Ljudski je život namijenjen samospoznaji – učenju kako voljeti Boga. To je prava ljepota čovjeka.

Otac Emmanuel: Slažem se.

Šrila Prabhupada: [pokazujući na brojanicu za meditaciju, sastavljenu od 108 zrnaca]: Mi uvijek nosimo ovu brojanicu, kao što vi nosite krunicu. Vi pjevate, ali zašto drugi kršćani ne pjevaju? Zašto bi kao ljudska bića propustili ovu priliku? Psi i mačke ne mogu pjevati, ali mi možemo, jer imamo ljudski jezik. Pjevajući sveta imena Boga, ne možemo ništa izgubiti; naprotiv, puno dobivamo. Moji učenici neprestano pjevaju Hare Krišna. I oni bi mogli ići u kino ili se baviti raznim stvarima, ali su se odrekli svega. Ne jedu ribu, meso, ni jaja, ne uzimaju opojna sredstva, ne piju, ne puše, ne kockaju se, ne spekuliraju i ne upuštaju se u seksualne odnose izvan braka, ali pjevaju sveto ime Boga. Ako želite surađivati s nama, otiđite u crkve i pjevajte „Krist”, „Krišta” ili „Krišna”. Što se tome može prigovoriti?

Otac Emmanuel: Ništa. Što se mene tiče, rado bih vam se pridružio.

Šrila Prabhupada: Ne, razgovaramo s vama kao s predstavnikom kršćanske crkve. Umjesto što držite crkve zatvorene, zašto ih ne date nama? Mi bismo tamo pjevali sveto ime Boga dvadeset četiri sata na dan. Na mnogo mjesta kupili smo crkve koje su bile zatvorene, jer ih nitko nije posjećivao. U Londonu sam vidio stotine crkava koje su bile zatvorene ili korištene u svjetovne svrhe. Kupili smo jednu takvu crkvu u Los Angelesu. Prodali su je, jer je nitko nije posjećivao, ali ako danas posjetite tu crkvu, vidjet ćete tisuće ljudi. Svaka inteligentna osoba može shvatiti što je Bog za pet minuta, za to nije potrebno pet sati.

Otac Emmanuel: Razumijem.

Šrila Prabhupada: Ali ljudi ne razumiju. Ne žele razumjeti i to je njihova bolest.

Posjetitelj: Mislim da razumijevanje Boga nije pitanje inteligencije, već poniznosti.

Šrila Prabhupada: Poniznost je inteligencija. Ponizni i krotki posjeduju carstvo Božje. To je rečeno u Bibliji, zar ne? Ali prema filozofiji nitkova, svatko je Bog i danas je ta ideja postala popularna. I zato, nitko nije ponizan ni krotak. Ako svatko misli da je Bog, zašto bi bio ponizan i krotak? Zato učim svoje učenike da postanu ponizni i krotki. Oni uvijek ponizno odaju poštovanje u hramu i duhovnom učitelju i na taj način napreduju. Odlike poniznosti i krotkosti brzo vode do duhovne spoznaje. U vedskim je spisima rečeno: „Onima koji imaju čvrstu vjeru u Boga i duhovnog učitelja, Božjeg predstavnika, otkriva se značenje vedskih spisa.”

Otac Emmanuel: Zar se to poštovanje ne treba iskazati i svima drugima?

Šrila Prabhupada: Da, ali postoje dvije vrste poštovanja, posebno i obično. Šri Krišna Caitanya nas poučava da ne očekujemo od drugih počasti, već uvijek iskazujemo drugima poštovanje, čak i ako su neuljudni prema nama. Ali Bogu i Njegovim čistim bhaktama trebamo odati posebno poštovanje.

Otac Emmanuel: Da, slažem se.

Šrila Prabhupada: Mislim da bi kršćanski svećenici trebali surađivati s pokretom svjesnosti Krišne. Trebaju pjevati ime Krist ili Kristos i prestati opraštati klanje životinja. Taj program slijedi učenja Biblije; to nije moja filozofija. Molim vas, djelujte u skladu s tim i vidjet ćete kako će se svjetska situacija promijeniti.

Otac Emmanuel: Puno vam hvala.

Šrila Prabhupada: Hare Krišna.

 

Prethodna objavaZašto NE jesti meso?
Slijedeća objavaRusija je naredila Obami: Reci svijetu o vanzemaljcima, ili ćemo to učiniti mi!
A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada
Učenjaci i duhovni vođe diljem svijeta cijene ga kao jednog od najistaknutijih učitelja indijske kulture i filozofije suvremenog doba. 1965-te godine, u svojoj 70-toj godini života, putuje na zapad kako bi proširio poruku Bhagavad Gite i Srimad Bhagavatama. Za samo 12 godina, usprkos svojoj poodmakloj dobi, proputovao je svijet četrnaest puta, održavajući predavanja na šest kontinenata. Usprkos tako intenzivnom programu, nastavlja s plodonosnim spisateljskim radom. Njegova djela sačinjavaju pravu biblioteku vedske filozofije, mudrosti, književnosti i kulture.

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.