Foto: pixabay.com

Koliko god zvuči paradoksalno ponekad nam svima dobro dođu male doze tjeskobe da bismo bili sretni zato što nam odgovarajuća tjeskoba pomaže da osvještavamo neke pogrešne obrasce u načinu razmišljanja i ponašanja i pomaže nam da donosimo bolje odluke. Drugim riječima sprječava nas da se ponašamo kao djeca bezglavo trčeći u toksične odnose kao odrasli, riskirajući slomljena srca.

atma.hr – 52




Toksične predrasude o sreći koje zapravo povećavaju anksioznost i depresivno stanje

Osobno, nikada nisam nikada razmišljala u terminima – ”Ništa ne brini i budi sretna” – ili ”Think pink”! To su gluposti jer će vas, ovakav ”mindset” tj. način razmišljanja učiniti još nesretnijim. Prema rezultatima objavljenim u jednoj američkoj studiji o najdužoj dugovječnosti, da upravo ljudi s takvim mindsetom umiru prije od nesreća i bolesti koje se mogu spriječiti.

Koliko god zvuči paradoksalno ponekad nam svima dobro dođu male doze tjeskobe da bismo bili sretni zato što nam odgovarajuća tjeskoba pomaže da osvještavamo neke pogrešne obrasce u načinu razmišljanja i ponašanja i pomaže nam da donosimo bolje odluke.

Drugim riječima sprječava nas da se ponašamo kao djeca bezglavo trčeći u toksične odnose kao odrasli, riskirajući slomljena srca.

Ovisnost za sve više nečega

Druga predrasuda odnosi se na to da ako budemo imali sve više i više nečega (ljubavi, popularnosti, lajkova, novaca, brendirane odjeće, seksa i drugih ovisnosti), da će nas učiniti sretnijima. Baš suprotno – što više zadovoljstva dobijete, to će vam poput droge više trebati u budućnosti da vas i dalje usrećuje.

Vaš će se mozak prilagoditi i nakačiti se na iskustva visokog užitka pa će vam svaki put trebati sve više i više da biste dobili isti učinak, slično kao kod kokaina i šećera. Potraga za sve više i više užitaka, adrenalina, čini čovjeka prvo tjeskobnim, a vrlo često dovodi do depresije jer se naprosto istroše ”zalihe” centra za zadovoljstvo u našem mozgu.

Najbolji primjer za to su nam mega popularni pjevači, glumci, sportaši – većina njih su ovisnici, alkoholičari, itd. dakle ljudi koji nikad nisu naučili upravljati svojim umom.

atma.hr – 52




“Sretni obroci”

Treća predrasuda odnosi se na hranu poglavito slatkiše, ali i različite manipulacije kojima se vješto služe oglašivači i restorani brze hrane, jer oni znaju što će vas usrećiti!

Najbolji primjer je brza hrana iz  McDonald’sa i oni njihove ”Happy Meals”. Postoje dječji obroci na njihovim jelovnicima većine restorana brze hrane. Oni sigurno neće usrećiti vašu djecu.

Ja bih ove obroke prije nazvala ”nesretnim obrocima” jer su napravljeni od nekvalitetnih sastojaka (GMO) s nimalo hranjivih tvari, slične prerađenoj hrani koje samo povećavaju inflamatorne procese te se povezuju se s ADHD, pretilošću, karcinomom,  depresijom i sniženim kvocijentom inteligencije.

banner za knjige prva pomoc za emocije

Bijeg kao spas

Četvrta predrasuda odnosi se na to da će vas netko drugo mjesto, a ne tamo gdje živite usrećiti. Upoznala sam više ljudi koji su otišli trbuhom za kruhom po svijetu.

Razboljeli se, postali depresivni i ispričali mi da novac koji su zaradili nije uopće bio vrijedan njihova truda i života jer su postali još nesretniji nego prije, a čitavo su vrijeme potiskivali te emocije pred drugima.

Drugim riječima, glumili su da im je super, ovako i onako, a iznutra venuli.

atma.hr – 52




Tako blizu jedni pored drugoga i tako udaljeni

Peta predrasuda odnosi se na modernu tehnologiju i sve one pametne uređaje bez kojih nam je život postao nezamisliv. Ne mogu dovoljno naglasiti koliko sva ta najnovija i najmodernija tehnologija koliko god korisna, stvara ovisnost, dok s druge strane gadgeti i aplikacije privlače našu pozornost i odvraćaju nas od vrjednijih i puno važnijih stvari kao što su obitelj, prijatelji, duhovnost, fizičke aktivnosti, itd.

Pa vidimo danas što se događa u domovima, u restoranima, da ljudi zapravo samo fizički sjede za istim stolom, koristeći telefone i dok jedu, a ne jedni s drugima. Istraživanja su pokazala da većina tinejdžera provedu više sati na društvenim mrežama ili na PS (u prosjeku 9 sati) nego spavajući.

Također i djeca u dobi od 8 do 12 godina su online 6 sati dnevno. Tehnologija je naprosto hakirala i dječje mozgove u razvoju s potencijalno ozbiljnim posljedicama poglavito za njihovo psihičko zdravlje.

banner placebo

Umrite da biste se iznova rodili!

Znam da je život postao jako izazovan u ova “novo normalna” vremena, te da je teško balansirati i kormilariti našim životima. Ako ste se prepoznali u nekoj od gore navedenih predrasuda, kako si možete pomoći?

  • Ni slučajno ne pokušavajte mijenjati ili kontrolirati druge ljude i događaje.
  • Naučite se odmarati i posvetiti više vremena sebi, svojoj duši i onome što usrećuje i grije vašu dušu.
  • Ne budite oni koji traže nekoga i ljubav na krivim mjestima. Dopustite da se u vašem životu ljudi pojavljuju sami od sebe, a događaji da se zbivaju. Jer, nema slučajnosti.
  • Budite ono što jeste, a drugima dopustite da budu ono što oni jesu, ako vam se to i ne sviđa jer svatko ide svojim putem. Ako vam se putevi ukrste, super. Ako ne, ili se raziđu, i to je OK, jer sve ono negativno što nam se događa i nikako nam se ne sviđa, dugoročno je uvijek za neko naše dobro.
  • Odustanite da dobijete sve odmah i sada.
  • Zavolite sebe i poštujte sebe kao cjelovito biće jer vi ste puno više od vaše diplome, titule, društvenog statusa, izgleda, debljine bankovnog računa, broja lajkova, itd.
  • Budite umjereni u svemu i sreću tražite u prirodi, duhovnosti, u mudrim ljudima od kojih možete učiti, mudrim spisima i knjigama.

“Zaista, zaista, kažem ti: tko se ne rodi nanovo, odozgor, ne može vidjeti kraljevstva Božjega!” – Ivan 3:3

piše: Mirella RASIC PAOLINI, holistički psihoterapeut

atma.hr – 52