Svi smo osjetili u različitim periodima našega života emocionalni nemir i loša osjećanja. Najizraženija su zasigurno bila u doba odrastanja kada se tek formirala naša ličnost. Sklonost ljutnji i uznemirenosti zbog malih stvari, negativan stav i slika prema sebi ili drugima, mogu biti znak nezrelosti i perioda odrastanja, no ne samo fizičkog već i duhovnog.
Piše: Ana-Marija Milaković
Kada radimo na sebi, dolazi do sličnih problema i loših, osuđujućih misli, no one ne bi trebale dugo potrajati, samo toliko da naučimo iz njih, kakvi bi uistinu željeli biti i osjećati se. Često iz negativnih iskustava naučimo najviše, a ona su sastavni dio našeg ljudskog života.
No, stvarni problem se javlja tek kada se ti loši osjećaji nastane u nama ne dozvoljavajući nam iskusiti pravi unutarnji mir i zadovoljstvo kao naše bogom dano pravo. Oni se tada pretvaraju u čvrsto formirane obrasce koji utječu na naše ponašanje i stavove prema sebi i drugim ljudima.
6 emocionalnih obrazaca koji narušavaju mir i sreću
pogrešni obrasciStalna uznemirenost i pretjerana osjetljivost, sklonost zamjeranju i krivici, slomljeno srce i slična iskustva, ukoliko rukovode nama samima, nećemo uspjeti pronaći pravu sreću i potreban duševni mir. Stoga je najbitnije osvijestiti postoji li u nama takav obrazac ponašanja i osjećanja, jer ga tek tada možemo stvarno i promijeniti. Budimo iskreni prema sebi i učinimo potrebne korake ka samorazvoju u zadovoljnu osobu. Sljedeći savjeti vam mogu pomoći u tome!
1. Neopraštanje
Kada netko iznevjeri naše povjerenje ili nam učini nešto nažao, često smo skloni neopraštanju toj osobi i pritom se loše osjećamo. No, umjesto da na taj način kaznimo osobu koja nas je povrijedila, kažnjavamo i sami sebe s lošim mislim i osjećajima jer smo mi ti koji ih doživljavamo.
Također onemogućujemo drugoj osobi da se pokaje i ispriča za bol koju nam je nanjela što je najčešće i slučaj kada mi pokažemo ispravan stav. Umjesto toga možemo oprostiti drugome razmišljajući pritom kako nas je osoba povrijedila zbog vlastite slabosti i neznanja ili svojih loših osobina. Tako konflikt nećemo doživjeti osobno, već kao posljedicu nekakvog konflikta unutar druge osobe. Važno je biti objektivni promatrač i vježbati da se emocionalno ne uplićemo u svaku lošu situaciju.
2. Frustriranost malim stvarima
Ukoliko se brzo frustriramo malim stvarima, to često pokazuje da iznutra patimo i da zatomljujemo neku ljutnju ili nezadovoljstvo iz prošlosti koju ne možemo pustiti ili osvijestiti. Ako nama vlada neka potisnuta loša emocija ili iskustvo s kojim se ne možemo suočiti, doći će na naplatu u vidu stalne frustriranosti koja se očituje s malim stvarima.
To je jasan znak da se trebamo osloboditi tereta prošlosti i prihvatiti sve što je bilo kao dio rasta i razvoja, neminovnosti života. Ako razmišljamo pozitivno, shvatiti ćemo da je sve što nam se dogodilo, prilika iz koje učimo o sebi i drugima te tako postajemo bolje i pametnije osobe.
3. Sklonost brizi
Današnje društvo nas odgaja da se stalno brinemo, oko posla, zdravlja, budućnosti, sigurnosti, odnosa, uglavnom svega što se možete sjetiti. Od malih nogu u nas je usađen strah i ideja o konstantnoj brizi za život. No, apsurdna je činjenica da koliko god mi brinuli o nečemu, loše stvari kojih se plašimo se događaju u vrlo malom postotku slučajeva i nikada nisu tako crne i zastrašujuće kako nam se čine. Stoga brigom samo narušavamo naš unutarnji mir i fizičko, pa i psihičko zdravlje.
Briga dovodi do težih ili lakših oboljenja tijela, slabi našu volju i entuzijazam i nikada nije uistinu pomogla oko rješavanja bilo kakvog problema. Zato, prestanimo brinuti i djelujmo iz stanja ravnoteže, racionalnosti i odvažimo koliko zapravo ima smisla biti uznemiren oko trenutne situacije! Svaki problem je mnogo veći i teži u našoj glavi nego u realnosti!
4. Kritiziranje drugih osoba
Svi donosimo razne zaključke u vezi svijeta i ljudi oko sebe svaki dan što je potpuno normalno. No, u trenutku kada počnemo s negativnim kritikama drugih ljudi koji se ne uklapaju u naše okvire, pokazujemo nedostatak razumijevanja i sposobnosti sagledavanja šire slike situacije u kojoj se netko nalazi.
Skloni smo suditi po vlastitom iskustvu i idejama s pogrešnim stavom da se svatko treba ponašati i osjećati poput nas što je u krajnjem slučaju i nemoguće. Različitosti su povoljne, a svatko sam izabire načine kojim kroči kroz život u skladu s vlastitim iskustvom i željama koje ga motiviraju. Najbolje što možemo učiniti kada primijetimo da smo krenuli kritizirati jest pokušati objektivno sagledati osobu i situaciju u kojoj se nalazi te joj pomoći dobrim savjetom ili je jednostavno prihvatiti.
5. Zavist
Svima dobro poznata ljubomora je zapravo krajnji rezultat nepoštovanja prema sebi te neosviještenost vlastitih vrijednosti i svega što stvarno imamo u životu. Kada smo na nekoga ljubomorni, fokusiramo se na ono što bismo mi stvarno željeli, ali sa zavišću gubimo vrijeme i snagu da to stvarno i dobijemo sami za sebe. Umjesto da priželjkujemo tuđi auto, kuću, posao, partnera, trebali bi se koncentrirati na sve ono što trenutno imamo u životu, biti zahvalni za to i krenuti u osvajanje onoga čemu težimo bez potpuno nepotrebne ljubomore.
Ona bi nam trebala samo biti pokazatelj da nam nešto nedostaje, a nekada to može biti samo vlastiti unutarnji mir i zadovoljstvo duše. Prava sreće se ionako ne krije u vanjskim objektima, već u nama samima i stanju duha. Iz stanja zadovoljstva ćemo puno bolje i lakše shvatiti koje su prave vrijednosti kojima težimo i koje blago već sada imamo u životu!
