Ako netko ima mnogo novca, obično ga se doživljava kao “sretnika” ili osobu koja je “rođena pod sretnom zvijezdom”. No u stvarnosti, novac dolazi kao odraz unutarnjih stavova, energije i našeg dopuštenja da živimo određenu kvalitetu života.
Koliko često se u Vašem životu pojavljuje pitanje: “Gdje je novac?” Je li to misao koja Vas proganja kada dođe vrijeme računa, kada želite nešto priuštiti sebi ili svojoj obitelji, ili kada se osjećate nesigurno jer nemate financijsku stabilnost?
Ljudi se žale da nemaju dovoljno, da ne znaju kako privući ili zadržati novac, a mnoge muči osjećaj bespomoćnosti i iscrpljenosti.
No prije nego krenemo dublje u analizu, zastanimo i pitajmo se: Kakav je naš stvarni odnos s novcem?
Odakle novac dolazi?
Novac ulazi u naše živote na različite načine. Za većinu ljudi on dolazi kroz posao i plaću. Nekome ga daju roditelji, netko ga prima od partnera ili supružnika, poneki dobiju na lutriji ili se klade na sport. Netko naslijedi imovinu, uzima kredit ili kamate iz banke, a ponekad se novac doista može pronaći i na cesti.
Izvori su brojni, a svaki od njih povezan je s našim uvjerenjima, životnim okolnostima i našom sposobnošću da primamo.
Ako netko ima mnogo novca, obično ga se doživljava kao “sretnika” ili osobu koja je “rođena pod sretnom zvijezdom”. No u stvarnosti, novac dolazi kao odraz unutarnjih stavova, energije i našeg dopuštenja da živimo određenu kvalitetu života.
Novac kao energija
Novac nije samo papirnati komad u novčaniku ili broj na računu – on je oblik energije. U našim životima funkcionira kroz tri osnovna procesa: davanje, primanje i zadržavanje.
Kada je ovaj protok u ravnoteži, osjećamo se sigurnije, opuštenije i otvorenije za obilje. No ako se u bilo kojem segmentu pojavi blokada – bilo da ne znamo primati, teško nam je davati ili ne znamo zadržati ono što dolazi – tada novac počinje “presušivati”.
Čak i kada se pojavi prilika za zaradu, može se dogoditi da je ne prepoznamo ili jednostavno ostanemo ravnodušni.
Eksperiment: kako reagiramo na novac
Jednom sam u grupi radila zanimljivu vježbu upravo s ovim procesima. Sudionici su radili u parovima: jedan je davao novac, drugi ga primao, a zatim je trebalo odlučiti hoće li ga zadržati ili vratiti.
Reakcije su bile nevjerojatno raznolike. Neki su jedva mogli pustiti novac iz ruke, drugi su ga primali s neugodnom nelagodom, treći su ga vraćali s osjećajem ogorčenosti ili čak ljutnje.
Netko je čak poljubio ruku koja mu je nudila novac, samo da ga “omekša” i uvjeri da ga pusti.
Ono što je postalo jasno jest da naše reakcije na novac često odražavaju dublje emocionalne obrasce i nesvjesne uvjerenja. To nisu samo papiri ili kovanice – to je simbol sigurnosti, moći, ljubavi ili pažnje.
Zašto gubimo protok novčane energije?
Ako se pitate “Zašto novac ne dolazi do mene?” odgovor često leži u unutarnjim blokadama. Potrebno je identificirati glavni uzrok – što je to što Vam onemogućava da slobodno primate, dajete ili zadržavate novac?
Problem s primanjem: ako ne znamo primiti, možda se u nama skriva osjećaj nedostojnosti. Možda vjerujemo da nismo dovoljno vrijedni ili da ne zaslužujemo više. Ako ste prazni iznutra, teško možete primati – jer nemate što ni dati zauzvrat.
Problem s davanjem: davanje traži ispunjenost. Ako ne cijenite ono što imate, ako ne vjerujete da ono što nudite ima vrijednost, ili se bojite da ćete “ostati bez”, tada se i protok zaustavlja.
Problem sa zadržavanjem: nekima novac stalno “curi kroz prste”. Iako zarađuju, na kraju mjeseca ostaju praznih ruku. To se događa kada nemamo jasan cilj, kada obezvređujemo vlastite resurse ili kada nesvjesno ponavljamo obrasce iz djetinjstva.
Strahovi i uvjerenja koja nas sputavaju
Velik dio problema s novcem vezan je uz naše unutarnje stavove. Ako vjerujete da “novac kvari ljude”, “novac je zlo” ili “bogati su pohlepni i bezosjećajni”, nesvjesno ćete odbijati novac, čak i kad ga trebate.
Slično je i s osjećajem vlastite vrijednosti. Ako duboko u sebi mislite: “Ja sam bezvrijedna osoba”, “Ono što radim nikome ne koristi” ili “Nitko ne cijeni moj trud”, onda ćete teško naplatiti svoj rad ili tražiti poštenu naknadu.
Suprotno tome, neki se skrivaju iza arogancije – vjeruju da su njihovi proizvodi ili usluge “predobri” za druge. Ali i to je zapravo oblik blokade, jer zatvara srce i prekida cirkulaciju energije.
Davanje kao ogledalo unutarnje vrijednosti
Davanje je najljepši oblik cirkulacije energije, no važno je osvijestiti što zapravo dajete. Je li to nešto što drugima treba ili nudite ono što je Vama lakše? Brinete li o vlastitim potrebama ili se stalno stavljate u drugi plan?
Ako stalno dajete drugima, a zanemarujete sebe – i Vaše davanje gubi snagu.
Zato je važno pronaći ravnotežu – brinuti se i o vlastitim potrebama, ali i davati ono što je autentično i vrijedno.
Zadržavanje – kada novac klizi kroz prste
Jedan od najvećih izazova je sposobnost da novac zadržimo. Mnogi ljudi stalno troše na nepotrebne stvari, iznova kupujući i gomilajući predmete koji im zapravo nisu potrebni.
No zadržavanje novca nije škrtost – ono znači svjesno odvajanje za ciljeve koji nas zaista ispunjavaju: kupnju doma, kvalitetno obrazovanje, putovanje koje nas obogaćuje ili ostvarenje sna kojeg dugo nosimo.
Kada ne znamo zadržati novac, obično se kriju dublji razlozi:
- Nemamo jasno postavljen cilj.
- Uvjereni smo da “nije dobro imati puno” ili da “novca nikada nije dovoljno”.
- Borimo se s niskim samopoštovanjem i osjećajem da “ne zaslužujemo”.
Nesvjesne potrebe iz djetinjstva
Naše financijske poteškoće često su povezane s nesvjesnim obrascima iz djetinjstva. Ako nismo dobivali dovoljno pažnje, sigurnosti ili ljubavi, kao odrasli pokušavamo to nadoknaditi – često kroz pretjeranu potrošnju.
Jedna sudionica moje grupe to je osvijestila na vrlo slikovit način. U vježbi “zadržavanja” uzela je u ruke sve što je stigla – naočale, šešir, igračke, sitnice – i kretala se prostorijom dok su joj predmeti padali iz ruku. Nije prestajala skupljati, stalno je dodavala još, dok nije ostala pretrpana i iscrpljena.
Shvatila je da isto radi i u stvarnom životu – kupuje previše odjeće, cipela i sitnica, samo da bi privukla pažnju. Iako je trošila novac, ostajala je prazna. Taj obrazac zapravo je potjecao iz djetinjstva, kada je na isti način pokušavala zadobiti ljubav roditelja.
Kako pronaći svoj “ključ” za novac
Novac sam po sebi nije ni dobar ni loš – on je neutralna energija koja odražava naš unutarnji svijet. Ako želimo više obilja u svom životu, moramo pogledati dublje u sebe:
Jesmo li spremni primiti?
Jesmo li otvoreni davati?
Znamo li zadržati ono što dolazi?
Kada ova tri procesa dovedemo u ravnotežu, novac prestaje biti izvor stresa i počinje postajati saveznik. A odgovor na pitanje “Gdje je novac?” prestaje biti enigma – jer tada postaje jasno da je novac tamo gdje mu mi otvorimo vrata.
Žana Vološina
ATMA/econet.ru/Prevela: Suzana Dulčić
