Designed by Freepik

Glad je ključna za fizičko zdravlje, a glasanje (kruljenje) crijeva je na staničnoj razini znak da se u organizmu odvijaju pozitivne reakcije koje ujedno i pomlađuju. Tajna dugovječnosti je u jednom obroku dnevno, tvrde japanski stručnjaci.

atma.hr – 78




Nutricionisti diljem svijeta vjerojatno neće podržati japanske savjete, ali Yoshinori Nagumo, predsjednik međunarodne anti-aging udruge i klinike “Nagumo”, koji je specijaliziran za borbu protiv raka, kaže da vam crijeva moraju krčati ako želite živjeti dugo.

“Glad je ključna za fizičko zdravlje. Glasanje (kruljenje) crijeva je na staničnoj razini znak da se u organizmu odvijaju pozitivne reakcije koje ujedno i pomlađuju”, piše u svojoj knjizi ovaj liječnik koji već desetak godina jede samo jedan obrok dnevno.

Serija eksperimenata, prema njegovim riječima, pokazala je da je kalorijska restrikcija od 40 posto povećala životni vijek za 50 posto.

Što se događa u organizmu kada se primjenjuje ovakav režim?

Smanjuju se visceralne masnoće i aktivira gen dugovječnosti. Potrebna su 52 dana da se kompletno obnove sve stanice u organizmu. Važno je da znate još nešto.

“Kada jedete jedan obrok dnevno, bilo da vam se to sviđa ili ne, bit ćete gladni. Efekt je da će vam se obim struka smanjiti postepeno. Tokom ovog procesa će se lučiti čudesan hormon – adiponektin, koji sprječava aterosklerozu i čisti krv”, kaže Nagumo.

On kaže da loša prehrana ne ovisi o količini već o kvaliteti obroka. Ova dijeta, koja je vjerojatno jedna od najradikalnijih, je već naišla na oštre kritike nutricionista širom svijeta koji savjetuju kako ove savjete treba uzeti s velikom rezervom.

atma.hr – 75



Jesti jednom ili dva puta dnevno

U pravilima suvremene prehrane već se nekoliko godina sve više inzistira na prorjeđivanju dnevnih obroka. Velika je to promjena u odnosu na ne tako davna vremena kad je opći savjet za zdrave ljude bio jesti što češće, pet-šest obroka dnevno. Otkako se pojavio trend gladovanja kao metoda ne samo za mršavljenje nego općenito za zdraviji život, krenule su razne varijante gladovanja (koje se u anglosaksonskom govornom području stručno naziva intermittent fasting) u kombinaciji s različitim vrstama prehrana.

Ideja je intermittent fastinga preskakati 16-18 sati između obroka. Postoje i ekstremnije varijante ali one se moraju provoditi pod liječničkim nadzorom.

Imamo primjer nove OMAD dijete proizašle iz tog rastućeg trenda smanjivanja broja dnevnih obroka. Ugledni portal za osobe s dijabetesom, ASweetLife, objavio je tekst uglednog chefa Rossa Wollena, inače dijabetičara tipa 1, koji je prešao na Once A Day Meal (OMAD) dijetu ili, u prijevodu, na jedan obrok dnevno.

Wollenov izvještaj o njegovom višemjesečnom iskustvu vrlo je intrigantan. Koncept OMAD dijete krajnje je jednostavan: jedete jedan put dnevno jedan veliki obrok dnevno koliko želite i što želite, sve u okviru jednog sata, a ostala 23 sate ne jedete. OMAD dijeta u osnovi je specifični oblik intermittent fastinga jer donosi sve njegove benefite. OMAD, kao i programirano gladovanje, donosi smanjeni unos kalorija, omogućuje odgovarajuću enzimsku i hormonalnu reakciju kao i čišćenje organizma. Između ostalog, gladovanje pokreće autofagiju, destruktivni mehanizam koji razgrađuje nepotrebne i disfunkcionalne komponente stanica.

atma.hr – 39

U osnovi do smanjenja kalorija kod OMADA dolazi jer je malo vjerojatno da ćete u jednom velikom dnevnom obroku pojesti unijeti onoliko kalorija koliko bi unijeli tijekom više obroka dnevno. Potrebu za prežderavanjem ne treba podcjenjivati, ali načelno ideja prema kojoj nećete pojesti previše jer je logičnije da vam se prejedanje smuči u jednom obroku, zvuči logično.

Valja napomenuti kako i u Hrvatskoj velik broj ljudi primjenjuje najblažu varijantu intermittent fastinga. To su dva obroka dnevno. Oni koji to rade svjesno, najčešće odabiru preskakanje doručka kako bi ručali i večerali u okviru od osam sati. Oni koji to rade nesvjesno, čine to najčešće jer nemaju vremena ili novca za uredne obroke te uopće ne razmišljaju kako možda čine vrlo značajni doprinos svojem zdravlju.

Ne postoje dugoročna istraživanja koja bi potvrdila sigurnost ili čak ljekovitost programiranog gladovanja odnosno OMAD dijete. Valja znati kako je OMAD koncept vrlo teško dugoročno održiv, između ostalog, jer je mnogima teško socijalno prihvatljiv. Ljudi teško trpe sumnjičave poglede onih kojima se čudni jer ne jedete barem tri puta dnevno.

Najvažnije je upozoriti kako sve osobe s dijabetesom koje koriste bilo kakve lijekove za kontrolu glikemije, a posebno inzulin, moraju obavijestiti svog doktora ako bi pokušali s OMAD dijetom ili nekim oblikom programiranog gladovanja kako bi dobili adekvatne savjete.

b92.net/dianovo.hr

atma.hr – 78




OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here