Napad panike ili tjeskobe se najčešće javlja kod mlađih odraslih osoba, traje oko 10 minuta, a mnogi kad ga iskuse po prvi put, jure u bolnicu misleći da će umrijeti. Iako stvar nije tako ozbiljna, simtpomi su zastrašujući.

U slučaju da dobijete napad panike, najbitnije je duboko disati, a savjetuje se i da legnete na pod, dignete noge i cijelom dužinom tijela, do vrata, prislonite na zid.

Napadaj panike je iznenadan nastup pojačanog osjećaja straha, praćenog tjelesnim simptomima među kojima mogu biti neki od ovih:

  • Bol/pritisak u prsištu
  • Lupanje srca (palpitacije)
  • Osjećaj gušenja, ubrzano disanje (hiperventilacija)
  • Osjećaj davljenja u grlu i teškoće gutanja
  • Vrtoglavica, nesvjestica, osjećaj nestajanja
  • Osjećaj odvajanja od vlastitog tijela ili od okoline
  • Drhtavica, tresavica, znojenje
  • Trnci
  • Mučnina, bol u trbuhu

Napadaji panike mogu sadržavati samo neke od tih simptoma. Uz njih je karakterističan intenzivan osjećaj straha od smrti, straha od ludila i gubitka kontrole pa čak i užasa. Mnogi stručnjaci vjeruju da se radi o reakciji tijela kojom ono inače reagira na opasne i zastrašujuće podražaje (primjerice oružani napad, izravna životna ugroženost i sl.), samo što u slučaju napadaja panike ne postoji realna prijetnja nego je ta reakcija pokrenuta za sada nedovoljno poznatim mehanizmima.




U tipičnim se slučajevima simptomi u početku pojačavaju te dosežu vrhunac nakon desetak minuta. Napadaj obično traje oko pola sata (može trajati i dulje) i prolazi sam od sebe nakon čega nerijetko ostane osjećaj iscrpljenosti i umora.

Sam po sebi, napadaj panike nije ozbiljna zdravstvena prijetnja, no ako se ponovi nekoliko puta bolesnik razvije strah prema mjestima/situacijama pri susretu s kojima se pojavio napadaj, te ih počne izbjegavati.

Tako se razvija stanje nazvano panični poremećaj, a može uključivati i razvijanje straha od boravka u zatvorenim prostorima, vožnje u autobusu, odlaska u školu, na posao itd.

Takvi strahovi mogu biti vrlo onesposobljavajući i znatno remete normalno svakodnevno funkcioniranje pojedinca u društvu, obitelji itd. Radi se zapravo o «začaranom krugu» pojavljivanja napadaja i stvaranja straha od napadaja.

Ako se vaši napadaji ponavljaju, ako se bojite novog napadaja i taj strah traje duže od mjesec dana, te ako počnete mijenjati svoje svakodnevne navike i ponašanja zbog napadaja panike, obvezno se obratite stručnjaku – prikladno liječenje u velikoj većini slučajeva dovodi do znatnog poboljšanja i smanjenja tegoba.

Navedeni simptomi mogu sličiti na neke teže i ozbiljne bolesti, kao što su povećana aktivnost štitnjače (hipertireoza), poseban oblik epilepsije, apstinencijska kriza pa i srčani udar i srčane aritmije u napadajima, te su nerijetko razlog traženja liječničke pomoći u hitnim ambulantama.

U nekim je slučajevima već nakon razgovora s pacijentom i tjelesnog pregleda jasno da se radi o paničnom napadaju, no često liječnici učine širu kliničku obradu da bi isključili gore navedene ozbiljnije uzroke takvih simptoma. Tek kada pretrage i liječnici potvrde da se ne radi o ozbiljnoj bolesti, postavlja se dijagnoza napadaja panike.




Liječenje

Liječenje napadaja panike i paničnog poremećaja u pravilu je vrlo uspješno.

Od psihoterapijskih se pristupa primjenjuje kognitivno-bihevioralni pristup kojemu je svrha prepoznati i smanjiti iracionalne misli i ponašanja koji potiču simptome panike i stvaraju začarani krug paničnog poremećaja.

Pacijent tijekom terapije dobiva uvid u prirodu bolesti, u to na koji način nastaju njegovi napadaji, uči se suočiti i nositi sa svojim napadajima panike i situacijama koje ih pojačavaju te se osloboditi izbjegavajućeg ponašanja koje ograničava njegovo svakodnevno funkcioniranje.

Samopomoć

Postoji nekoliko načina na koje oboljela osoba svojim postupcima može pridonijeti uspjehu liječenja paničnog poremećaja i kontrole paničnih napadaja.

  • izbjegavati piti kavu i druge stimulanse koji pridonose izazivanju napadaja panike
  • izbjegavati uzimati alkoholna pića i odbaciti pušenje
  • svakodnevna lagana rekreativna tjelovježba, optimalno oko 30 minuta na dan lakših aerobnih aktivnosti na zraku (hodanje, jogging…)
  • učenje i primjenjivanje tehnika nošenja sa stresom, meditacije, joge
  • učenje i primjenjivanje tehnika relaksacije i tehnika disanja
  • duhovna praksa i duhovno druženje

Tehnike relaksacije pomažu pri opuštanju mišića, a cilj je koncentrirati se na pojedine skupine mišića i voljno ih opustiti. Tehnike disanja su, osim pri opuštanju, korisne i za vježbanje kontrole normalnog disanja u slučaju napadaja panike, kada je osoba sklona hiperventiliranju (ubrzanom disanju).

Ana Petrović, dr. med. Izvor: Večernji list

Prethodna objavaKineski horoskop za veljaču: Mjesec velikih promjena!
Slijedeća objavaDnevni Jyotish Horoskop za 06.02.2015.
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.