Poznate drevne izreke: „Na početku bijaše riječ“ i „Mislim dakle jesam.“… podsjećaju nas na moć i snagu riječi i misli. Često ne razmišljamo o tome, ali kada bi čovjek stao na trenutak i zavirio u svoje vlastite misli i način razmišljanja, komunikaciju s drugim ljudima, shvatio bi koliko se te misli i riječi podudaraju s načinom života i situacijama u kojima se nalazimo.
Mislimo kako su naše misli i stavovi posljedica naših životnih situacija, ali zapravo je obrnuto! Čovjek koji često misli i govori: „Ne znam. Ne mogu. Ne želim. Nemam.“ zapravo ponavlja negativne afirmacije koje se obistinjuju u njegovom životu, dok oni koji često govore: „Znam. Hoću. Mogu. Imam.“ grade svoj život na pozitivnim afirmacijama i uvijek su u nekom dobitku.
Pozitivan stav prema životnim situacijama je zapravo ono što zaista razlikuje sretnog čovjeka od nesretnog.
U čemu je tajna?
Svaki oblik, boja i zvuk imaju određenu frekvenciju. Svaka frekvencija je različita jedna od druge. Tako svaka misao ima svoju frekvenciju. Neke misli su niže, a druge više frekvencije. Djelovat ćemo ovisno o frekvenciji našeg uma. Tako će osoba s višom frekvencijom uma djelovati u skladu s prirodnim zakonima i bit će pozitivna prema drugima, dok će osoba s nižim frekvencijama imati svojstva destrukcije i negativnosti.
Takvu su snagu i moć zvuka dobro poznavale drevne kulture Grčke, Rima, Egipta, Tibeta, Indije… Zvuk se još od davnina koristio u liječenju te za transformiranje svijesti. U drevnim spisima, Vedama, Shiva Sutrama, Bibliji… govori se o zvuku kao početku stvaranja. S obzirom da zvuk ima tu stvaralačku snagu, jasno je da sa svojim mislima i riječima stvaramo svoje životne uvjete- pozitivne ili negativne.
Krajem šezdesetih godina dvadesetog stoljeća švicarski liječnik Hans Jenny je osnovao novu disciplinu nazvanu kimatika. Za svoje je eksperimente koristio frekvencijske generatore pomoću kojih je odašiljao određene frekvencije zvuka na ploču na kojoj se nalazi pijesak ili neki drugi materijal. Ovim eksperimentima je dokazao kako određene vibracije mogu oblikovati materiju.
Drugi poznati znanstvenik dr. Masaru Emoto u svojim je fascinantnim istraživanjima koristio tehniku naglog zamrzavanja vode te dokazao kako se izlaganjem vode različitim informacijama (afirmacijama) može mijenjati struktura njenih kristala. U svojim je pokusima na boce ili čaše vode zalijepio različite poruke (volim te, mrzim te), koje su potom rezultirale formiranjem predivnih kristala (pozitivne riječi) ili raspadajućoj strukturi kristala (negativne riječi). Jedan od najljepših kristala oblikovale su riječi “ljubav i zahvalnost”. Kako se naše tijelo sastoji od velike količine vode, možemo zaključiti kako negativne emocije i misli utječu na stanje našeg organizma.
Utjecaj misli na fiziologiju
Na Zapadu je ova metoda dokazivanja relativno nova i još je uvijek predmetom sukobljavanja u znanstvenim krugovima. No unatoč tome, postoji novija znanstvena disciplina nazvana psihoneuroimunologija. Mnogobrojne provedene studije u sklopu ove discipline pokazuju kako pozitivne misli, vjerovanja, životni stavovi i raspoloženja kao što su optimizam, zahvalnost, unutarnji mir, radost i sl. uzrokuju pozitivne fiziološke reakcije. S druge pak strane, pesimizam, zamjeranje, ljutnja, strah itd. dokazano negativno utječu na ljudski organizam.
Neke od koristi pozitivnog razmišljanja, uz ojačan imunitet, su i smanjeni rizik od srčanih oboljenja te problema s probavnim, dišnim, endokrinim i drugim tjelesnim sustavima, te povoljan utjecaj na naše mentalne sposobnosti, koncentraciju i kreativnost. Dokazalo se kako pozitivno razmišljanje djeluje na neurone u mozgu uzrokujući kemijske promjene koje dovode do smanjenja razine hormona stresa, dok negativne misli imaju suprotan učinak.
Emocije straha ili ljutnje su povezane s aktivacijom nadbubrežne žlijezde i lučenjem hormona adrenalina, koji pak ubrzava srčani ritam i disanje te uzrokuje napetost mišića. Negativne misli mogu biti uzrokom brojnih simptoma poput glavobolje, gubitka energije, povišenog krvnog tlaka, probavnih smetnji, gubitka daha, spolne disfunkcije, pojačanog znojenja, gubitka težine ili debljanja, nesanice, ukočenosti mišića itd.
U cilju razvoja pozitivnog razmišljanja, potrebno je svakako osvijestiti vlastite misli. Osvještavanjem toka misli, možemo svjesno prekinuti negativne obrasce razmišljanja te ih zamijeniti pozitivnima. Ovo ne znači kako bismo trebali iz netom osviještenog stanja samo-prijezira automatski prijeći u stanje radosti, već se ova zamjena može odvijati korak po korak, nadograđujući svaku misao sa sljedećom koja na nas djeluje da se osjećamo bolje.
No ipak, neke od brojnih dostupnih tehnika opuštanja i okretanja sebi, kao što su tehnike meditacije i svjesnog disanja, uz pozitivne afirmacije najviše djeluju pozitivno na raspoloženje i zaustavljanje nepoželjnog i potencijalno štetnog toka misli, a time i na naše zdravlje i dugovječnost.
Pozitivne afirmacije i novogodišnja odluka
Misao ili želja koju ponavljamo svakodnevno pa i više puta dnevno je afirmacija. Kada je ta afirmacija usmjerena na naš rast, razvoj, ozdravljenje, bogatstvo itd, ona djeluje na naš život u tom smjeru i možemo je nazvati pozitivnom afirmacijom. To može biti bilo kakva jednostavna rečenica i želja. Npr. „Danas je jako dobar dan za sve što namjeravam obaviti.“ ili „Ja sam zdrava/zdrav.“ i sl.
Jeste li ikada napravili listu vlastitih želja i ciljeva? Zvuči jednostavno. Začudili biste se kada bi krenuli pisati želje jer bi mnogi shvatili da nemaju jasnu predodžbu onoga što žele u životu.
Što nam je jasnija predodžba naše afirmacije, ona se lakše ispunjava.
Najbolje je odrediti prioritete za početak. Kada sastavite listu ciljeva i želja, važno je odrediti jednu i raditi samo na njoj barem 14 dana ili dok se ne ostvari.
Ujutro i prije nego zaspite ponovite si afirmaciju 21 put ili više. Tada je naš um vrlo prijemčiv i afirmacije se lakše utkaju u nas.
Možete i impregnirati hranu i pića tom afirmacijom. Prije nego počnete jesti ili piti, zamislite kako u hranu/piće unosite tu afirmaciju i dok jedete/pijete imajte viziju kako se vaše tijelo puni tom afirmacijom.
Vanjske i unutarnje vrijednosti
Prosinac je mjesec u znaku darivanja, slavlja, obitelji… Unutarnje vrijednosti bi tu trebale biti na prvom mjestu. Ali ipak u današnjem ubrzanom vremenu izloženom meti marketinških trikova i afirmacija koje diktiraju vrijednost naših života, vanjske vrijednosti nameću svoj značaj i ulogu u sreći svih nas. Naša osjetila su 24 sata izložena iskustvima i podražajima, pa tako sreću pokušavamo kupiti, mislimo da lijepe kuće, veliki televizori, nova muzika, ili novi par cipela su ti koji će unijeti sreću u naše živote.
Ali, usrećuje li nas to? Je li to trajno? Može li se tako naš um smiriti? Osnovna karakteristika uma je da stalno luta od jednog do drugog objekta, u vječnoj potrazi za srećom i zadovoljstvom. Vanjskom podražajnom svijetu brzo postanu nezanimljivi podražaji i objekti u relativnom i zato su mu stalno potrebni novi sadržaji.
Da bismo smirili um i postali sretni, moramo umu skrenuti pažnju prema najvećem izvoru sreće. Ovaj izvor se nalazi unutra, u nama samima i unutarnjim vrijednostima. Tada ćemo shvatiti beskrajnu unutarnju ljepotu koja se nalazi u svakom od nas, i doživjeti sreću te ju znati primiti i od drugih. Kada dostignemo tu sreću, sve druge stvari počinju imati puninu, postaju puno intenzivnije i kvalitetnije. Tada ćemo istinski moći uživati u svim blagdanima i radostima koje oni donose.
Učinite svoj um pozitivnim ovim afirmacijama:
- Danas će biti izvrstan dan.
- Mogu podnijeti više nego što mislim da mogu.
- Stvari se neće poboljšati ako se uzrujavamo zbog njih.
- Mogu biti zadovoljan ako pokušam učiniti najbolje što mogu.
- Uvijek postoji nešto zbog čega možemo biti sretni.
- Danas ću nekoga usrećiti.
Pojedini dijelovi teksta se preuzeti iz knjige „Program Božanskog Zdravlja“, izdavača Park Božanske Energije
divineenergypark.org /zena.hr
