Ljutnja se lako stvori ako se naša očekivanja ne ispune – tada se ego može osjetiti zanemarenim i postaje izrazito dominantan. Ako ljutnja potraje, njena vatra podiže kiselost tijela i počinje nagrizati sustav iznutra uzrokujući mnoge zdravstvene probleme, poput bolova u zglobovima i mišićima, oslabljenog vida i tegoba kardivaskularnog, živčanog i probavnog sustava.

Kad ljutnja nastupi, možemo se s njom suočiti na nekoliko načina. Kao prvo, čim se pojavi, možemo proučiti neispunjeno očekivanje na kojem se ona temelji i prebaciti se na jednu ili više njoj neprijateljskih rasa (radost, ljubav, čuđenje).

Ako pak osjećamo da nam je dužnost da se suočimo s nepravdom koja je prouzročila našu ljutnju, to možemo učiniti nenasilno. Potrebno je osvijestiti da ljutnja samo povećava razmjere problema (gubitkom unutarnjeg mira i sreće) i da možda nismo u stanju spriječiti svaku nepravdu koja nam je nanijeta, ali smo mi ti koji možemo odlučiti hoćemo li je pretvoriti u još veći problem.

Kad shvatimo da svaka nepravda, putem prirodne pravde i karme (zakona akcije i reakcije), zapravo više škodi onome tko ju je nanio, spoznat da nema potrebe za ljutnjom pa ćemo lako oprostiti.

Pojavu ljutnje u tijelu možemo ublažiti i rashlađivanjem vatre ljutnje: laganim ispijanjem nekoliko čaša hladne (ali ne ledene) vode; izbjegavanjem slatke, slane, masne, kisele, ljute hrane; žvačući kardamom, uvođenjem jogurta i limuna u prehranu i nošenjem bisera.

U trenucima ljutnje pomaže i duboko disanje (udah – nos, izdah – nos ili udah – nos, izdah – usta). Kad se odlučite na post od ljutnje, obećajte sebi da se određeno vrijeme nećete ljutiti mišlju, riječju ili djelovanjem. Ali zapamtite: ljutnja se nikad ne smije potiskivati, treba je odstraniti istinom, oprostom i pročišćenjem.

Željka Ciganović / lovesensa.rs