Hannibal Lecter (Anthony Hopkins) u filmu Kad jaganjci utihnu, Alex Forrest (Glenn Close) u Fatalnoj privlačnosti, Patrick Bateman (Christian Bale) u Američkom psihu, Max Cady (Robert De Niro) u Rt straha samo su neki od poznatih filmskih psihopata. Filmski psihopati najčešće odstupaju od onih u stvarnom životu, no postoje karakteristike koje su navedeni filmski psihopati dobro utjelovili.
Psihopate odlikuje prividno dobra inteligencija, snalažljivost, zabavnost i šarm, ali i manipulativnost, nepouzdanost, impulzivnost, egocentričnost, neiskrenost, siromaštvo emocija, bešćutnost, nedostatak krivnje i srama te antisocijalna ponašanja – uništavanje imovine, prijevare, krađe, nasilje. Ne podnose dosadu te stalno traže uzbuđenja.
Skloni su parazitskom stilu života – življenju na tuđi račun. Kratkog su fitilja pa burno reagiraju na frustraciju, neuspjeh, kritiku i slično. Nemaju razvijen osjećaj odgovornosti pa mogu upasti u dugove, kršiti ugovore i dogovore, rizično se ponašati i time ugroziti druge (npr. vožnja pod utjecajem alkohola).
Nisu vjerni supružnici ni pouzdani prijatelji. Važno je naglasiti da psihopati nisu neurotični i nisu psihotični, odnosno nisu anksiozni i nemaju iracionalne ili bizarne ideje. Motivirani su željom za ostvarivanjem osobnih dobitaka i užitaka te dokazivanjem sebe kao pametnijih i sposobnijih. Nerijetko ih motivira i želja za osvetom. Njihovi ciljevi su kratkoročni te rijetko planiraju svoju budućnost.
Čini se da su navedene psihopatske karakteristike nasljedne, a počinju se očitovati u djetinjstvu. Već do 12. godine osoba pokazuje ozbiljne probleme u ponašanju, poput laganja, varanja, pljački, podmetanja požara, ometanja nastave, vandalizma, psihičkog zlostavljanja vršnjaka, zlouporabe droge.
U općoj populaciji postoji 2 – 3 % psihopata, a među zatvorenicima 30 %. Neki od psihopata u stvarnom životu su Ted Bundy (serijski ubojica), Charles Manson (vođa kulta) i Jeffrey Dahmer (kanibal). Oni su poznati po svojoj okrutnosti i znatnom broju žrtava. Zbog svojih djela su osuđeni na doživotni zatvor ili smrtnu kaznu.
Međutim, postoje i psihopati koji nemaju problema sa zakonom i koji su relativno dobro uklopljeni u društvo. Štoviše, neki znanstvenici smatraju da se zahvaljujući svojim osobinama psihopati mogu brzo popeti na cijenjene pozicije u poslovnom svijetu.
Naime, njihovi ‘talenti’ su karizma, samopouzdanost, davanje naredbi drugima i odvažno donošenje bitnih odluka, zbog čega djeluju kao dobri rukovodioci. Babiak i Hare (2007) takve korporativne psihopate nazivaju zmijama u odijelu, a osim što posjeduju navedene ‘talente’, krasi ih i sebičnost, manipulativnost te sklonost iskorištavanju i psihičkom zlostavljanju svojih suradnika.
Psihopatija se svrstava pod poremećaje ličnosti i smatra se neizlječivom. Ako naiđete na psihopata, zaobiđite ga u velikom luku.
Autor: Lana Vincelj Bele
Izvor: istrazime.com
Reference
Babiak, P. i Hare, R. D. (2007). Snakes in Suits: When Psychopaths Go to Work. HarperCollins e-books. Preuzeto s: www.mtpinnacle.com/pdfs/psycophaths-at-work.pdf
Cleckley, H. M. (1988). The Mask of Sanity: An Attempt to Clarify Some Issues About the So-Called Psychopathic Personality. Preuzeto s: www.quantumfuture.net/store/sanity_1.PdF
Ljubin Golub, T. (2012). Psihološka objašnjenja kriminaliteta. Prezentacija s kolegija Forenzična psihologija. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Neumann, C. S. i Hare, R. D. (2008). Psychopathic Traits in a Large Community Sample: Links to Violence, Alcohol Use, and Intelligence. Preuzeto s: www.hare.org/references/NeumannandHareJCCP2008.pdf
Petz, B., Furlan, I., Kljaić, S., Kolesarić, V., Krizmanić, M., Szabo, S. i Šverko, B. (2005).Psihologijski rječnik. Jastrebarsko: Naklada Slap.
