Osoba može imati i bipolarne i psihotične simptome. Ako je psihoza u skladu s tim epizodama raspoloženja, označava se kao “bipolarna sa psihotičnim karakteristikama”. Ako nije u skladu, a to znači da je stanje psihoze i dalje prisutno izvan tih epizoda raspoloženja, tada je dijagnoza “shizoafektivna”.  Inače sličnosti nisu toliko velike jer na neki način spadaju u različite obitelji a s vremena na vrijeme se miješaju kako bi formirali hibrid koji pokazuje obje osobine. Prema tome, razlika bi mogla biti prilično proizvoljna.

atma.hr – 52




Često dobivam upite da pojasnim razliku između manične depresije i shizofrenije. Je li moguće imati oboje odjednom ili uvijek dolaze zasebno?

Ako se radi o bipolarnom afektivnom poremećaju, onda manična depresija može biti u komorbiditetu  sa shizofrenijom pa tada govorimo o šizoafektivnom poremećaju.

U srži bipolarnog afektivnog poremećaja koji se nekada zvao manična depresija, radi se o poremećaju promjene raspoloženja koja je najčešće uzrokovana s previše ili premalo otpuštanja kemikalija u mozgu. Osobe koje boluju od ovog poremećaja karakterizira izmjene epizoda raspoloženja – od iznimno pozitivnog raspoloženja koje se zovu manične epizode, do ekstremno negativnog raspoloženja (depresivne epizode).

Te epizode mogu trajati nekoliko sati, dana pa i mjeseci. Ovisi. Ono što je također karakteristično jest da zbog kratkoće trajanja tih epizoda, osoba može biti bolesna, a da uopće nije toga svjesna, što nikako nije slučaj sa shizofrenijom.

Što znači psihotično stanje?

Shizofrenija je psihotični poremećaj koju karakterizira serije produženih epizoda psihoze i drugih simptoma. To su epizode koje se ponavljaju ili kronično stanje psihoze čiji intenzitet i manifestacija tijekom vremena raste i opada.

I sama riječ psihoza asocira na nešto dramatično, teško i opasno. Pa tako u svakodnevnom kolokvijalnom govoru kažemo da smo “u psihozi” kada želimo  naglasiti da smo pod jakim stresom i da smo na neki način prekoračili naše unutrašnje granice.  Inače se pojam psihoze vezuje za teže i teške  psihijatrijske poremećaje (poput shizofrenije) koji se još nazivaju i duševne bolesti te u sebi nosi snažnu stigmatizacijsku moć.

atma.hr – 52




Simptomi psihoze uključuju: halucinacije (vizualne, slušne, taktilne), zablude (fiksna lažna uvjerenja koja se ne mogu razjasniti), neorganizirano razmišljanje (poremećaj mišljenja), sumanute bolesne ideje kao pogrešna vjerovanja koja nemaju svoju potvrdu u stvarnosti, zatim krajnje neorganizirano ponašanje i negativne simptome kao što su avolicija (nedostatak motivacije), anhedonija (smanjena sposobnost osjećanja zadovoljstva), ravni afekt (smanjeni izrazi lica), socijalno povlačenje itd.

S druge strane, manija predstavlja stanje abnormalno povišenog uzbuđenja, afekta i razine energije, dok je depresija poput zrcalne suprotnosti, što uključuje loše raspoloženje (što dovodi do tuge, krivnje, suicidalnih ideja…) i odbojnost prema aktivnostima.

Što je ”gore”?

U prosjeku je funkcionalno oštećenje veće kod osoba sa shizofrenijom nego kod bolesnika s bipolarnim poremećajem, što opet nikako ne znači da je kod shizofreničara gore. Kao i obično, prilično je individualno prema tome koliko je nečiji jedinstveni skup simptoma i izazova iscrpljujući.

Osoba može imati i bipolarne i psihotične simptome. Ako je psihoza u skladu s tim epizodama raspoloženja, označava se kao “bipolarna sa psihotičnim karakteristikama”.

Ako nije u skladu, a to znači da je stanje psihoze i dalje prisutno izvan tih epizoda raspoloženja, tada je dijagnoza “shizoafektivna”.

atma.hr – 52




Inače sličnosti nisu toliko velike jer na neki način spadaju u različite obitelji a s vremena na vrijeme se miješaju kako bi formirali hibrid koji pokazuje obje osobine. Prema tome, razlika bi mogla biti prilično proizvoljna.

U svakom slučaju, za obje ove teške duševne bolesti, dijagnozu jedino i isključivo može postaviti liječnik psihijatar. I bipolarni afektivni poremećaj i shizofrenija su ozbiljne dugotrajne duševne bolesti, koje se liječe čitav život te se njihova dijagnoza nikako ne smije olako shvatiti.

piše: Mirella RASIC PAOLINI, holistički psihoterapeut/focusin-holisticlifestyle