“Odbacite višak hrane i topline, vježbajte, krećite se, ugasite psihološke stimulanse. Da biste mogli ustrajati, potreban je karakter. Stoga se prestanite žaliti, već prionite na posao! Naše tijelo je tako savršeno da se može obnoviti gotovo u potpunosti.”
Nikolai Amosov je bio sjajan znanstvenik, poznat kardiolog koji je spasio tisuće života. Prestao je raditi kada je napunio 79 godina. Umro je u 89. godini. Proučavao je zdravstvene probleme, metode dugog života, a i sam je prakticirao zdrav život.
Nikolai Amosov o sebi
“Fizički odgoj je za mene jedan od temelja života. Moram vam ispričati moju priču. Rano djetinjstvo mi je prošlo a da nisam imao “programe” fizičkog razvoja. Nisam naučio plivati, plesati, voziti bicikl.”
Zbog toga je tijekom školovanja i fakultetskog obrazovanja “bježao” od satova fizičkog odgoja, ali uvijek je bio zdrav. Prvi put je u ratu je dobio radikulitis, a onda mu se to često događalo, vjerojatno do dugotrajnih operacija.
Godina 1954. postalo je jako loše: imao je promjene na kičmi i to je bilo vidljivo na rendgenskom snimku. Zbog toga je sam razvio gimnastiku s 1000 pokreta: 10 vježbi, svaka od 100 ponavljanja. Pomoglo mu je. Dodao je i trčanje u jutarnjim satima. Stalno je bio na pažljivom režimu prehrane i strogo držao težinu pod kontrolom.
“Razmislio sam o fiziologiji zdravlja i rezultat je bio “način ograničenja i opterećenja”.
Što nas je naučio akademik Amosov?
Sam čovjek je kriv za svoje bolesti. Najčešće je bolestan od lijenosti i pohlepe, ali ponekad i od nerazumnosti, neznanja i nedostatka zdravog razuma.
Nema potrebe da se oslanjate na medicinu, ona vas ne može naučiti kako da postanete zdravi.
Da biste bili zdravi, potrebni su vam vlastiti napori. Srećom, naše tijelo je tako savršeno da se može obnoviti gotovo u potpunosti. Potrebni su nam veći napori kako se starost i bolest produbljuje.
Četiri stanja koja su potrebna za zdravlje:
- Fizičko opterećenje;
- Ograničenje u prehrani;
- Zagrijevanje;
- Vrijeme i sposobnost odmora.
Dovoljno je 20 do 30 minuta fizičkog vježbanja dnevno. U hrani se morate ograničiti. Održavajte težinu: visina (u centimetrima) minus najmanje 100, za žene je to minus 110.
Posebnu pažnju je posvetio temi prehrane. Naglasio je da je važno što jedete i koliko jedete. Isticao je koliko je važno konzumiranje minerala i vitamina koje možete dobiti samo iz svježeg voća i povrća. Najmanja doza je 300 grama dnevno, maksimalno je 1 kilogram. Zamjena sirovog povrća kuhanim je pogrešna, jer kuhanje uništava vitamine.
O mastima: Masti sadrže mnogo kalorija, devet po gramu. Masti nisu potrebne u svom čistom obliku. Ne možete sigurno jesti ni mast ni ulje. Mnogo masti je već sadržano u raznim namirnicama.
O ugljikohidratima: Ako jedete puno slatkiša, težina nije normalna. Ugljikohidrati su potrebni, ali kao izvor birajte slatko voće, žitarice, mahunarke… Ni u kom slučaju ne jedite čist šećer, on je vrlo kaloričan – 1 gram sadrži 4 kalorije.
Svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća vrlo su korisni: možete ih piti u neograničenim količinama, ali uvijek različite. Juhe sadrže mnogo soli, koje nastaju ključanjem vode i povrća.
Otkrio je mnoge nedostatke i dogme medicine:
1. Medicina može liječiti bolesti, ali svake godine imamo sve više i više pacijenata.
2. Liječnici su zaslijepljeni vjerom u moć tableta.
3. U medicini je fokusiranje na bolest, a ne na zdravlje (postoji veliko nepovjerenje u obrambeni sistem organizma).
4. Savjeti da se manje krećete, osamite i jedete što više kako biste ozdravili, recimo od gripe, je oprečno ljudskoj prirodi. Kretanje, aktivnost mišića i djelomična glad će pomoći čovjeku da se oporavi, ali i da se ne razboli.
Čovjek je u suštini izdržljiv. U nevolji je samo zbog narušavanja “radnih” funkcija, pretjeranog “regulatora” uvjeta društvenog života, koji je bio u sukobu s biologijom.
Odbacite višak hrane i topline, vježbajte, krećite se, ugasite psihološke stimulanse.
Da biste mogli ustrajati, potreban je karakter.
Stoga se prestanite žaliti, već prionite na posao!
