Danas je teško hraniti se “normalno”, da ne kažemo organski, dovoljno je reći normalno. Za većinu voća i povrća koje danas možemo kupiti ne možemo biti sigurni je li kemijski tretirano i čime je tretirano. Isto tako, kod masovne hrane današnjice – žitarica, riže, soje, osim što je kemijski tretirana u procesu poljoprivredne proizvodnje, imamo i još dodatnu manipulaciju i modificiranje sjemena, kao hibridnog ili još puno gore GMO ili genetski modificirano sjeme. GMO sjeme je istinska prijetnja za opstanak čovječanstva. Zato čuvajte stare sorte sjemena i govorite drugima koliko je važno da ih zadržimo, jer kada izgubimo jednu sortu ili jedan oblik života, mi ljudi to više ne možemo vratiti. Mi znanstveno nismo u stanju stvoriti novo sjeme ili život. GMO hrana je već ušla u EU i u Hrvatsku, ne možda kao direktno sjeme kukuruza ili krumpira, ali svakako kroz aditive ili razne dodatke u procesu obrade i konzerviranju hrane za ljude ili direktno u stočnoj hrani koja se opet vraća ljudima u konzumaciji namirnica životinjskog porijekla.
Znanstvena istraživanja, često kontrolirana od raznih institucija i velikih korporacija pokazuju da ovaj način proizvodnje i tretiranja hrane nije štetan za čovjeka. Mislimo li da je to istina? A povrh svega toga, moderan način života donosi velika industrijska zagađenja, zračenja, elektrosmog. Mi sami svakako doprinosimo ovom stanju, jer kao potrošačko društvo odlučujemo što kupujemo i time doprinosimo društvu u cijelini. Osim toga pretežito živimo u gradovima udaljeni od prirode i nemamo mogućnosti da u vlastitom vrtu barem jedan dio hrane sami proizvodimo.
Kako onda živjeti i hraniti se zdravo ili barem djelomično zdravije?
Kada kupujemo hranu moramo paziti na kvalitetu i ako smo u mogućnosti trebamo kupovati organsku hranu. Ako ne, kupujmo kod regionalnih proizvođača koje poznajemo i koji sami proizvode i barem ju manje kemijski tretiraju. Možemo li još što učiniti?
Da, možemo! Možemo i u gradovima proizvoditi hranu, hranu koja je jako značajna u našoj uravnoteženoj prehrani, pogotovo u zimskim i proljetnim vremenima kada nemamo dovoljno druge hrane. Kako?
Klijanje i klice
Widget not in any sidebars
Život uvijek počinje sa sjemenom koje klija, raste i razvija se. Još davno su stare kulture Egipta, Indije, Kine Perzije i Grčke poznavali visoku vrijednost ove hrane i njene učinke na dugovječnost i zdravlje. Kada počnemo malo dublje proučavati prehranu dogovječnih ljudi i naroda, kao hunza, pitagorejaca, esena, kao i područja Himalaja, Nepala, Indije, Tibeta, Izraela, Irana, Jordana, Sirije, Palestine vidimo da je udio žive hrane, plodova i biljne hrane kod nekih skupina bio znatan, ako ne i isključiv. Govori se da je prije 5000 godina kineski car poručio svome narodu , “zrno soje pustite da klija”. Kako mudro, vladari i oni koji upravljaju jednom zemljom morali bi biti najmudriji, kako je i Platon često govorio. Na žalost, povijest nas drugačije uči.
U procesu klijanja posredstvom vode i svijetlosti dolazi do promjene molekularne strukture i hranjiva vrijednost višestruko raste. U sjemenu je pohranjena informacija rasta, možemo reći embrio biljke, da ga poistovjetimo sa ljudskim embriom. Ta informacija sadržana u genima čudesno potiče sam početak rasta i razvoja do isto tako čudesnog predviđenog živog oblika. Niti više, niti manje. A mi smo tako malo svijesni toga, a život je istinsko čudo, zaista nešto božansko.
Istraživanja govore da se pri procesu klijanja u prvih 70 sati višestruko povećava sadržaj vitamina A, B, C, E, jednostavnih šećera, esencijalnih aminokiselina, magnezija, željeza, fosfora, karotina biotina, flavonoida i visoko značajnih enzima. I ne samo to, sadržaj klorofila se znatno povećava, a on znači život, našu esenciju i nije slučajno molekularna struktura klorofila vrlo slična molekularnoj strukturi hemoglobina,glavnog sastojka naše krvi. U početku klijanja događa se važan proces pri čemu dolazi do cijepanja složenijih energetskih struktura u jednostavnije oblike. Ovdje je masnoća izgleda platforma elektronskog oblaka kao nosioca međusobne interakcije sa elektronima vode i kvanata svijetlosti. Istinski walcer života i početak stvaranja i transformacije životnih oblika. Energija pohranjena u sjemenki počinje se transformirati. Masnoća koja igra važnu ulogu se na početku klijanja razgrađuje, bjelančevine se razgrađuju u jednostavnije aminokiseline, škrob u jednostavne šećere. I od visoko koncetrirane hrane, koja je teška za probavu, dobivamo hranu koja ne samo da je lagano probavljiva u metabolizmu, nego i njeni učinci na naše zdravlje i vitalnost su nemjerljivi.
Da bismo ove dragocijene klice proizveli ne treba nam ništa posebno. Organsko sjeme, malo vode, kisika, dušika, ugljičnog dioksida i sunčeve svijetlosti koje na sreću uvijek dovoljno imamo. Ta divna hrana, ne samo da klijanjem povećava višestruko sadržaj hranjivih vrijednosti, nego i znatno doprinosi našem zdravlju. Prije svega pogoduje metabolizmu probave i obnovi crijevne flore. Klice tako bitno doprinose jačanju našeg imunološkig sustava, te sadrže čudo klorofil i mnogo enzima koji proćišćavaju, revitaliziraju i reguliraju procese obnove svih stanica našeg tijela. A nama to znači, mladost i vitalnost. Da zaista mladost i to nije samo hrana za tijelo, nego potiče i rad mozga i obnovu nervnih stanica i zato je često volimo zvati hrana za misli i um . Mozak radi drugačije, misli su opuštenije i koncentraciju je lakše postići. Kako do toga dolazi, e to ne znamo, ali iskustveno osjetimo tu energiju, zadovoljstvo i mir kojim smo sve više i više ispunjeni. Zaista to nije samo hrana za tijelo, nego doprinosi i puno više od toga.
Kako raditi klice?
Widget not in any sidebars
Zdrave, ukusne i hranjive klice možemo pripremati od sjemenki kao: alfa-alfa, kres, rotkvica, suncokret, lan, kokoplja, pšenica, cikla, rikula, radič, brokula, soja, mungo i druge. Nakon namakanja u vodi od otprilike 4-8 sati, izlijte prostalu vodu i sjemenke dobro isperite. Sjemenke u procesu kljijanja moraju biti dobro vlažne, ali ne i mokre. Potrebno je dva puta dnevno ispirati klice svježom vodom i staviti ih na prozračno mjesto radi sprečavanja pojavljivanja plijesni. Možemo ih staviti na prozor ili u kuhinju, ali ne izlagati ih direktno suncu. Nakon 3-7 dana već smo u mogućnosti konzumirati klice. Ali kada proklijaju moramo ih spremiti u hladnjak.
Možemo ih jednostavno sami raditi u staklenim posudama, zdjelicama ili u automatskoj klijalici. Automatska klijalica sama regulira i održava proces vlaženja i cirkulacije zraka i time potiče ubrzani rast i sprečava nastajanje plijesni. Automatska klijalica znatno olakšava proces klijanja, pogotovo ljudima koji su dosta zaposleni i ne stignu sami ispirati, ovlaživati i brinuti se o procesu klijanja. Prednost je i u tome da možemo istovremeno klijati više vrsta sjemena.
Čega se bitnog moramo pridržavati?
- Namočiti u vodi nekoliko sati ili preko noći, a ostatak vode prosuti.
- Preporučujemo organsko uzgojeno sjeme.
- Najmane dva puta dnevno ispirati svježom vodom, klice moraju biti vlažne ali ne i potopljene u vodi.
- Vlaga pogoduje pojavljivanju plijesni i mikroorganizama pa ih je potrebno držati na prozračnom mjestu i svakodnevno ispirati vodom.
- Optimalna temperature je 18-30 C, ali ih ne izlagati direktno na sunce.
- Većinu klica je već nakon 3 dana moguće konzumirati. Jednostavno ih isperite vodom, a vašno je da ostatak spremite u hladnjak za kasnije do najviše jednog tjedna.
- VAŽNO: Pojava plijesni se lako prepozna i ako nemate iskustva koristite čulo mirisa i ako mirisom ili okusom osjetite početak trulenja- ne konzumirajte ih. Ako ih kupujete, pazite na datum.
Koje klice da konzumiramo u našoj svakodnevnoj prehrani?
Generalno je to pitanje ukusa svakog čovjeka i vremenom sami formiramo svoje omiljene klice kao i način gdje da ih koristimo u pripremi jela. Navest ćemo neke koje često i mi koristimo.
Alfa-Alfa klice su jedne od najviše korištenih, vrlo lako klijaju, i idealne su za smoothie, sokove, salate, kao i dekoracija na namaze i sirovi kruh i razne druge kreacije. Vrijeme klijanja 5-6 dana.
Klice krese su ukusne i aromatične, pa osim za salate i sokove, idealne su za razne vrste sirovih namaza. Jačaju imunološki sustav, djeluju alkalno i antibakterijski. Posebno su korisne u zimskim vremenima kada je organizam podložniji prehladama. Vrijeme klijanja 3-6 dana.
Klice rotkve su malo pikantnijeg okusa, ali zato posebno zdrave. Za dišne puteve, kod astme i alergijski bolesti dišnih puteva su iznimno korisne. Osim toga reguliraju i poboljšavaju probavu pa ih je kod uobičajene prehrane sa pečenim kruhom i mliječnim namazima dobro stavljati zajedno sa peršinom. Inače se sjajno uklapaju u salate i sirove namaze. Vrijeme klijanja 3-5 dana.
Klice pšenice su izvanredna hrana i jako korisna osnova za sirovi kruh. Vrijeme klijanja 2-5 dana, za sirovi kruh koristimo ih nakon jednog dana sa pojavom male klice.
Klice konoplje su izvanredne i jako su korištene u drevna vremena. I to ne bez razloga. Vrijeme klijanja 3-6 dana
Klice suncokreta su jako ukusne, bogate su željezom, masnoćom i jako pomažu u razgradnji kolesterola. Možemo ih već drugi dan početi koristiti za krekere i kruh, čim se pojavi mala klica. U sirovoj prehrani su osnova za kruh, krekere, kolače, namaze ili salate. Bilo bi dobro dodavati ih djeci za doručak, ili kao dodatak mueslijima, kao i kod čestog konzumiranja mliječnih namaza. Vrijeme klijanja 2-4 dana.
Klice lana su u sirovoj prehrani jako korisne kao osnova za skoro sva jela od sirovog kruha, krekera, raznih podloga, namaza, kolača, slastica, salata. U slučaju da koristite mliječne proizvode, od kojih je najbolji mladi svježi sir, ako je moguće koziji, preporučili bi dodavanje klica lana ili mljevenih sjemenki, mada su klice neusporedivo važnije. Vrijeme klijanja je 2-10 dana i ali zbog stvaranja plijesni moraju se ćešće ispirati. Za krekere i kruh možemo ih koristiti čim se pojavi mala klica nakon jednog dana i to je najbolje.
Sažetak:
Widget not in any sidebars
Klice su visokovrijedne i hranjive namirnice te vrlo lagane za probavu. Morate samo paziti da budu svježe, a možete ih konzumirati u svim vrstama jela. Svakako pazite i na kvalitetu sjemena, a najbolje je organsko sjeme. Žitarice i razne sjemenke su visokokoncentrirana hrana i teška za probavu. Zato nažalost, žitarice i druga zrna najćešće kuhamo, termički i industrijski procesuiramo i to je jedan od glavnih uzročnika bolesti, raznih alergija i prijevremenog starenja. Da bi ovakvu hranu asimilirali, naše tijelo je prinuđeno da proizvodi dodatnu energiju u metabolizmu probave. Gušterača, jetra i drugi organi kod pretežito kuhane prehrane su jako opterećeni, pri čemu trošimo naš vlastiti rezervoar enzima, a koji su nam bitni u enzimskoj katalizi procesa probave i sintetiziranja novih životno složenih molekula.
Ali kada klijaju, to je jedna sasvim drugačija hrana i energija. Lagano probavljiva, ukusna i korisna za naše zdravlje, a pogotovo za djecu u važnom procesu njihovog rasta i izgradnje. Zato koristite klice i uživajte u njihovom rastu, a svježe klice kao dodatak prehrani, bitno će doprinjeti vitalnosti i zdravlju cijele obitelji
Siniša Pavičić
www.biodar.hr
