Mandarina ili mandarinka (lat. Citrus reticulata) je biljka iz porodice Rutaceae, a pripada rodu Citrusa. Mandarine su zimzelene biljke, narastu do oko 3 metra visine, sa širim listovima od ostalih citrusa. Najbolje uspijeva u suptropskim krajevima jer je osjetljiva na hladnoću, posebno na temperature ispod ništice. U hrvatskim krajevima mandarina najbolje uspijeva u dolini Neretve gdje su odlični uvjeti za plantažno uzgajanje vrlo kvalitetnih sorti unšiu mandarina koje se uzgajaju od 1934. godine.
Mogu smanjiti rizik od raka
Mandarine mogu smanjiti rizik od raka jetre. Naime, naučnici na Univerzitetu Kjoto otkrili su da ljudi koji imaju kronični virusni hepatitis mogu smanjiti rizik od razvoja raka jetre ako piju sok od sveže mandarine. U jednogodišnjoj studiji 30 učesnika koji su imali virusni hepatitis konzumiralo je napitak koji sadrži sok mandarine na dnevnoj bazi, te na koncu nisu imali nikakve znakove raka jetre. Za razliku od njih, među 45 učesnika koji nisu pili napitak od mandarine, 8,9% razvilo je rak jetre, prenosi Net.hr.
Dobar su izvor vitamina C
Mandarine vam mogu dati i do 80% potrebnog dnevnog unosa vitamina C. A vitamin C je višestruko koristan, na primjer u borbi sa slobodnim radikalima. To su molekule s neparnim brojem elektrona koje traže svoj par ‘krađom’ elektrona iz stabilnih slobodnih radikala. Ovo uzrokuje lančanu reakciju, tj prelaz stabilnih slobodnih radikala u nestabilne, što na kraju može dovesti do tjelesnog oštećenja, kao što su oštećenja proteina i oštećenja DNK. Antioksidansi pomažu spriječiti ovu lančanu reakciju i zaustaviti oštećenja, a to, između ostalog, jača i imunitet.
Utiču i na holesterol
Antioksidansi u mandarini mogu sniziti nivo ‘lošeg’ kolesterola. To postižu boreći se protiv slobodnih radikala koji oksidiraju kolesterol, pa se on lako nakuplja na zidovima arterija. Nakuplja li se kolesterol, krv se usporeno kreće u arterijama, što može povećati rizik od visokog krvnog pritiska, moždanog udara, bolesti srca te oboljenja jetre.
Pomoći će da izgubite na težini
Mandarine su izvor dijetalnih vlakana, čak 3 g vlakana na 100 g. A redovno uzimanje vlakana pomaže da duže osjećate sitost. Općenito, djeca i odrasli trebaju uzeti oko 20 g vlakana dnevno. Međutim, možda ćete morati uzeti i više, zavisno o količini kalorija koje konzumirate. Naprimjer, muškarci i tinejdžeri će možda morati pojesti oko 30-35 g vlakana dnevno. Jedući mandarine zadovoljit ćete ovu dnevnu potrebu s užitkom.
