Foto: pixabay.com

“Čovjek ne vidi točno kamo ili kako da se kreće. Svaki čin je gori od prethodnog, svaka situacija je gora, ali samo malo gora… Čekate jednu veliku šokantnu situaciju, misleći da će vam se i drugi, kad dođe takav šok, pridružiti u otporu… Ali jedna velika šokantna situacija, kada će vam se desetci, stotine ili tisuće pridružiti, nikada ne dolazi. To je poteškoća. Da je posljednji i najgori čin cijelog režima uslijedio odmah nakon prvog i najmanjeg, tisuće, da, milijuni bi bili dovoljno šokirani… Ali, naravno, to se ne događa. Između dolazi stotine malih koraka, neki od njih neprimjetni, svaki od njih priprema vas da ne budete šokirani sljedećim… I jednog dana, prekasno, vaša načela, samo se sruše. Teret samozavaravanja je postao pretežak, a neki manji incident uruši sve odjednom – i vidiš da se sve – sve – promijenilo… Sad živiš u svijetu mržnje i straha, a ljudi koji mrze i boje se to ni sami ne znaju; kada se svi transformiraju, nitko se ne transformira…” – Mislili su da su slobodni, Milton Mayer

atma.hr – 78




Strah je jedna od najmoćnijih ljudskih emocija. Iako je vrlo korisna u situacijama gdje postoji prijetnja od neposredne štete, ona je najopasnija od emocija kada je prisutna nepotrebno. Razmotrit ćemo kako se strah može koristiti kao alat za manipulaciju drugima i kako su oni na pozicijama moći, prošli i sadašnji, učinkovito koristili strah za kontrolu određenih aspekata društva.

Ljudi, osobito od industrijske revolucije, postaju sve zaštićeniji od opasnosti s kojima su se naši predci suočavali u odnosu na svijet prirode. Ali kako je ljudski strah od prirode i elemenata pao, na njegovo mjesto došli su mnogi drugi strahovi koji su ispunili prazninu. Neki od tih strahova nastali su kao odgovor na stvarne prijetnje, ali mnogi su bili odgovor na zamišljene stvari.

Dok su neki od ovih zamišljenih strahova sami stvoreni, mnogi su posljedica narativa koje su kreirali oni na pozicijama moći. Pojedinci koji žele iskoristiti druge i manipulirati drugima, odavno su shvatili moć straha. Kada nekoga obuzima strah od prijetnje, stvarne ili zamišljene, njihovi se racionalni i viši kognitivni kapaciteti gase, čineći ih lakim metama za manipulaciju od strane bilo koga tko obećava sigurnost od prijetnje.

“Nijedna strast tako učinkovito ne oduzima umu svu njegovu moć djelovanja i rasuđivanja kao strah”, napisao je filozof iz 18. stoljeća Edmund Burke.

atma.hr – 52




Vladajuće klase su tisućama godina shvaćale moć namjernog izazivanja straha kod svojih podanika kao sredstvo društvene kontrole. Henry Frankfort, u svojoj knjizi Intelektualna pustolovina antičkog čovjeka, zabilježio je da se između 1800. i 1600. pr. Kr., psihoza straha proširila Starim Egiptom, ubrzana invazijom stranih pobunjenika željnih moći i osvajanja.

U početku je ova psihoza straha bila opravdana stvarnom prijetnjom, ali čak i kada su ti stranci uspješno otjerani daleko od Egipta, vladajuće sile su nastojale umjetno održavati strah među stanovništvom – shvaćajući da je uplašeno stanovništvo lakše kontrolirati nego neustrašivo.

Umjetna konstrukcija i održavanje straha u populaciji od strane vladajuće klase ostalo je sveprisutno od vremena starog Egipta pa sve do današnjih dana. Opresivne vlade često održavaju kontrolu nad nacijom neprestano pozivajući se na strah, a zatim nastavljaju s tvrdnjom da samo one, vladajuće sile, imaju sredstva i sposobnost zaštititi stanovništvo od takve prijetnje.

“Cijeli cilj praktične politike,” napisao je H. L. Mencken, “je držati stanovništvo uplašenim“.

John Adams ponovio je ovaj osjećaj pišući  – “Strah je temelj većine vlada”.

Iako postoje brojne taktike i strategije koje su se razvile tijekom stoljeća za učinkovito iskorištavanje javnosti kroz strah, dvije od moćnijih i učinkovitijih su korištenje lažnih zastava i provedba propagande putem ponavljanja.

Lažna zastava može se definirati kao „tajna operacija osmišljena da obmane na takav način da se operacije doimaju kao da ih provode entiteti, grupe ili nacije koji nisu oni koji su ih zapravo planirali i izveli”. U svojoj knjizi Conor Boyack daje lijepo objašnjenje o učinkovitosti napada lažnom zastavom za one koji žele uspostaviti društvenu kontrolu:

banner za knjige SMRT TRANSHUMANIZMU

“Fizički napadi dovode do odgovarajućeg povećanja povjerenja u političke vođe i pokornosti njima. Operacije lažne zastave koriste se jer ljudi općenito nemaju pristup pojedinostima pa su skloni osloniti se na ono što im se kaže i stoga ih je lako prevariti. Ljudi će uglavnom vjerovati u ono što im se kaže u kriznim vremenima pa će državni dužnosnici, bez obzira na to jesu li njihovi motivi dobri ili zli, kapitalizirati ili potpuno izmisliti krizu.” – Strah: Kako političari iskorištavaju vaše emocije i što možete učiniti da ih zaustavite, Conor Boyack

Ponavljanje je također dobro poznata i rasprostranjena propagandna tehnika koja se koristi za učvršćivanje neistina i perpetuiranje straha u javnoj svijesti. Ponavljajući određene fraze i upozorenja, te iznova prikazujući određene simbole i slike kroz različite medije, oni koji su na vlasti u stanju su paralizirati cijelu populaciju psihozom straha.

Ministar nacističke propagande Joseph Goebbels bio je itekako svjestan moći ponavljanja i umotavanja laži u ruho istine, izjavivši:

“Ne bi bilo nemoguće dokazati s dovoljnim brojem ponavljanja i psihološkim razumijevanjem dotičnih ljudi da je kvadrat zapravo krug. To su samo riječi, a riječi se mogu oblikovati dok ne zaodjenu ideje u masku.” – Joseph Goebbels

atma.hr – 78




George Orwell, na sličan način, smatrao je politički jezik uglavnom oblikom propagande osmišljenim da obmanu ljude, kao što je napisao:

“Politički jezik osmišljen je da laži zvuče istinito, a ubojstvo respektabilno, te da čistom vjetru da privid čvrstine.” – George Orwell

Tehnološki napredak prošlog stoljeća dao je onima na vlasti sposobnost da propagiraju svoje priče i upuštaju se u utjerivanje straha u mjeri kao nikad prije u povijesti. Međutim, unatoč uznemirujućoj situaciji u kojoj se nalazimo, postoji protuotrov za moć propagande i izazivanja straha – znanje.

Platon je ispravno rekao da je “neznanje korijen nesreće” i sve dok ostanemo u neznanju i mislimo da nas štite od straha oni koji zapravo manipuliraju našim strahovima za vlastitu dobrobit, pridonosit ćemo nesreći svijeta kroz našu neuku pokornost.

Filozof Voltaire je izjavio: “Oni koji vas mogu natjerati da vjerujete u apsurde mogu vas natjerati da počinite zvjerstva.”

Da ne bismo bili pojedinac koji se može uvjeriti u apsurde, mora se postati aktivni tragač za istinom, umjesto previše uobičajenog pasivnog primatelja propagande. Važan korak u postajanju aktivnim tražiteljem istine jest spoznaja da je skepticizam pri ocjenjivanju tvrdnji onih na vlasti opravdan pa čak i neophodan.

Vrlo često oni koji vladaju nemaju u srcu najbolji interes javnosti; jer kako je to rekao Aleksandar Solženjicin: “Politički genij leži u izvlačenju uspjeha čak i iz propasti naroda”.

atma.hr – 52




Realnost je da većina nas nije u poziciji da samostalno mijenja svijet, ali se barem možemo pokušati riješiti nepotrebnih strahova koji su gorivo za toliko mržnje i razaranja u svijetu. Zapravo, preuzimanje odgovornosti za vlastite postupke i uvjerenja koja motiviraju takve postupke može biti najvažnija stvar koju čovjek može učiniti kada se suoči s perspektivom opresivne vlade.

Jer, kao što je Stanley Milgram primijetio: “Nestanak osjećaja odgovornosti najdalekosežnija je posljedica pokoravanja autoritetu.” I nadalje, može li biti istine u komentaru F. A. Harpera da će “čovjek koji zna što sloboda znači pronaći način da bude slobodan”?

U ovom trenutku neki možda misle da iako je korištenje straha od strane onih na vlasti sigurno pridonijelo užasnim situacijama u prošlosti, ponajviše u totalitarnim državama Rusiji, Njemačkoj i Kini u 20. stoljeću, zapadne nacije sadašnjosti daleko su od približavanja tako strašnoj situaciji. Nadajmo se da je to istina, ali važno je shvatiti da su oni koji su proživjeli uspon represivnih vlada rijetko shvaćali opasnu situaciju u kojoj su bili sve dok nije bilo prekasno.

Zaključit ćemo fascinantnim, ali zlokobnim odlomkom iz knjige Mislili su da su slobodni, koja se temelji na intervjuima s normalnim Nijemcima koji su živjeli za vrijeme nacističkog režima.

Sljedeći citat dolazi iz jednog od intervjuiranih Nijemca, gdje on raspravlja zašto je mislio da obični Nijemci nisu zauzeli stav protiv uspona nacističke vlade.

atma.hr – 78




“Čovjek ne vidi točno kamo ili kako da se kreće. Vjerujte mi, ovo je istina. Svaki čin je gori od prethodnog, svaka situacija je gora, ali samo malo gora… Čekate jednu veliku šokantnu situaciju, misleći da će vam se i drugi, kad dođe takav šok, pridružiti u otporu…

Ali jedna velika šokantna situacija, kada će vam se desetci, stotine ili tisuće pridružiti, nikada ne dolazi. To je poteškoća. Da je posljednji i najgori čin cijelog režima uslijedio odmah nakon prvog i najmanjeg, tisuće, da, milijuni bi bili dovoljno šokirani… Ali, naravno, to se ne događa. Između dolazi stotine malih koraka, neki od njih neprimjetni, svaki od njih priprema vas da ne budete šokirani sljedećim…

I jednog dana, prekasno, vaša načela, samo se sruše. Teret samozavaravanja je postao pretežak, a neki manji incident uruši sve odjednom – i vidiš da se sve – sve – promijenilo… Sad živiš u svijetu mržnje i straha, a ljudi koji mrze i boje se to ni sami ne znaju; kada se svi transformiraju, nitko se ne transformira…” – Mislili su da su slobodni, Milton Mayer

Academy of ideas /ATMA – Pripremila: Suzana Dulčić