Naša najveća opasnost za neuspjeh su naša ograničavajuća uvjerenja, a ne okolnosti u kojima se nalazimo. Ograničavajuća uvjerenja su naši zaključci o nama samima koje smo donijeli tijekom života utemeljena na vlastitim iskustvima, a koja nas svakodnevno sprječavaju u ostvarenju vlastitih želja, snova i ciljeva. Evo vježbe koje će vam pomoći promijeniti uvjerenja koja vas ne služe!
Česti primjeri su „Ja ne mogu…’’ “To je izvan moje kontrole (moći).„ “Nisam dovoljno dobar/a ili sposoban/na da bi to napravio/la.“ „Ne mogu nikako skinuti kile bez obzira koliko pazim na prehranu i vježbam.“ „Ne zaslužujem veću plaću.“ „Oni su imali sreće u životu“. To su uobičajena uvjerenja i puno ljudi razmišlja kako nisu dovoljno dobri, kako je problem u društvu, u državi. Sve su to ograničavajuća uvjerenja.
Kada shvatimo da nas od plaće koju priželjkujemo ili posla kojeg želimo dijeli stav i vlastito uvjerenje, čak počinjemo uživati u pregovorima s drugima, to ne znači da ćemo uvijek dobiti željeno, ali to će se događati sve češće zbog razvijanja vještine pregovaranja koju prije nismo imali, jer ne bismo ni pokušali pregovarati zbog ograničavajućih uvjerenja da nešto ne možemo ili ne zaslužujemo.
Uvjerenja možemo promijeniti tako da na sustavan, metodičan i holistički način djelujemo unatoč njima. Kako se to radi?
Svjesnost da se radi o ograničavajućem uvjerenju
Banalan primjer je odrasli slon u cirkusu kojeg drži samo konop na nozi, a koji više niti ne pokušava pobjeći jer su ga godinama krotili tako da je to postala njegova stvarnost unatoč snažnim instinktima. I sami se sada možemo osjećati slično, odnosno zarobljeno kada pogledamo okolnosti koje se događaju oko nas, možemo osjetiti poriv za borbom ili bijegom.
Kada osjetimo poriv borbe, borili bismo se protiv bilo čega što nam je u tom trenutku u fokusu pa krivimo političare, virus, gospodarstvo i tako svoju moć i osobnu odgovornost prebacujemo na druge i osjećamo se kao žrtve. Tada često provodimo vrijeme s istomišljenicima i/ili na društvenim mrežama u ulozi dežurnih kritičara bez konkretnih komentara i akcija što napraviti umjesto onoga što nam se ne sviđa.
Kada smo stvarno svjesni situacije, ono što se stvarno sada događa, opazit ćemo da neke aktivnosti ne možemo poduzeti zbog svega što se događa no isto tako biti ćemo svjesni da možemo puno drugih koje prije nismo radili. U tom stanju ne opažemo čitav spektar aktivnosti koje možemo poduzeti.
Npr. kretanje nam je ograničeno, prisiljeni smo biti više doma unutar 4 zida i umjesto što trošimo svoju energiju na strah i ljutnju na okolnosti na koje ne možemo utjecati, možemo sagledati situaciju i pogledati što možemo.
Kako sada imamo više vremena kojeg prije nismo imali, možemo to vrijeme utrošiti na svladavanje aktivnosti koja će nam pomoći da se prilagodimo na novonastale okolnosti, a to mogu biti rad preko online aplikacija, učenja nekog stranog jezika, sklapanje novih suradnji, traženje novog posla, učlanjenje u organizacije sa istim interesima ili hobi od kojeg ćemo se osjećati bolje i napuniti nas energijom. Mogućnosti je puno no uglavnom nesvjesno biramo ono destruktivno ponašanje bez koristi po nas same.
Kada se javlja poriv bijega, želimo pobjeći od situacije i osjećamo strah koji nas paralizira od bilo kakvih aktivnosti u željenom smjeru, čak i sagledati situaciju očima promatrača koji nije emocionalno uključen. Zbog velikog straha, bježimo u druge aktivnosti koje će nam zaokupiti pažnju pa to mogu biti odnosi s drugim osobama, navike poput prekomjernog uzimanja hrane, opijanja, droga, odugovlačenja započetih obveza ili bilo čega drugoga kako se ne bismo suočili s trenutnom situacijom.
Odlična vijest je što svoju svjesnost možemo razvijati mentalnim vježbama kao i svoje mišiće koje razvijamo raznim fizičkim vježbama.
Definiranje željenog ishoda situacije i poduzimanje konkretnih aktivnosti
Pitajte se što biste željeli da nema svih tih okolnosti koje vas sada sprečavaju da to napravite. Kada to definirate, pitajte se mogu li to isto ostvariti na neki drugi način? Ako budete iskreni sa sobom, vidjet ćete bar nekoliko opcija mogućeg djelovanja, a tada osmislite plan i krenite u akciju. Ne odustajte unatoč izazovima (izazovi služe za učenje – lessons learned), redovito se odmarajte i nagrađujte za obavljene aktivnosti. Ako nešto želimo, mozak će nam stalno davati ideje i načine kako do toga doći. Osvrnite se oko sebe, iz svega možemo učiti.
Pogledajte npr. svoju djecu, pogotovo ako su mala ili prisjetite se kako je to izgledalo dok su bili mali, odustaju li ona od svojih ciljeva ili ne? Vjerojatno ćete primijetiti da mijenjaju načine dok ne ostvare cilj, a pri tome su izuzetno kreativni i motivirani. Kreativnost je ništa drugo nego sposobnost pretvaranja novih i maštovitih ideja u praksu. Nas odrasle društvo, obrazovanje i poslovi oblikuju ukoliko to dozvolimo pa smo s vremenom sve manje kreativni u iznalaženju novih načina i zaboravljamo vjerovati da je nešto moguće.
U prilog tome govori istraživanje kojeg je 1960. proveo George Land kojom je testirao kreativnost u 1600 djece u dobi od do 5 godina. Rezultati su sljedeći:
98% 5-godišnje djece bili su genijalci, broj je pao na 30% djece u dobi od 10 godina, 12% u dobi od 15 godina.
Kada se isti test proveo među odraslima; pokazao je samo 2 % kreativaca. Navedeno istraživanje je pokazalo da je kreativnost nešto s čime se rađamo, a s vremenom učimo nekreativno ponašanje. Nije ni čudo da se u odrasloj dobi bavimo okolnostima na koje ne možemo utjecati kao što se slon u cirkusu bavi zabavljanjem publike s običnim konopom oko noge.
Povećanje kreativnosti je također jedan od benefita prakticiranje mindfulnessa ili pune svjesnosti.
Suočavanje s ograničavajućim uvjerenjima i uvjeriti se da nisu istinita
To možemo napraviti tako da odaberemo 1 ograničavajuće uvjerenje koja nas koči i testirati ga u roku tjedan dana. Zapišite ga u dnevnik i svaki dan odaberite i napravite bar jednu radnju za koju osjećate da će vam demantirati to uvjerenje. Bilo bi poželjno da to zapisujete. jer kada vam padne energija lako ćete pomisliti kako je to bilo slučajno, posrećilo vam se i nije rezultat vas samih. Naše misli se mijenjaju sukladno našim osjećajima i ako se osjećate lošije, gotovo je nemoguće osim ako niste toga svjesni, gledati pozitivno na situaciju. Zapisujte i podsjećajte se.
Nakon tjedan dana nakupit će se puno ”dokaza” i pokazati da je ograničavajuće uvjerenje samo uvjerenje i da smo ga sami kreirali, odnosno da nije jedina istina ukoliko to odlučimo promijeniti. Nakon tjedan dana možete nastaviti poduzimati konkretne radnje i s vremenom u potpunosti promijeniti ograničavajuće uvjerenje, a možete testirati i sljedeće i tako ga mijenjati.
“Mislite da nešto možete ili ne možete – u pravu ste!” – Henry Ford
U svakom od tih slučajeva naš mozak traži dokaze i za jedno i za drugo – i kada mislimo da nešto možemo i da ne možemo. Bitno je njegovati stav da nešto možemo i vraćati svoju pažnju na to, poduzimati konkretne radnje i mijenjati uvjerenja koja nam više ne služe, odnosno nisu prikladna novonastalim okolnostima. Zato što naša uvjerenja nisu materijalna konačna definirana istina, možemo ih pratiti, raditi na njima i mijenjati ih.
Mindfulness ili puna svjesnost je osnova svakog osobnog rasta i razvoja i ukoliko ste zainteresirani za sustavan rad na osvještavanju i mijenjanju svojih ograničavajućih uvjerenja slobodno se prijavite na tečaj mindfulnessa ili besplatni informativni sastanak za coaching i saznajte kako Vam mogu pomoći u tome.
Ivana Pavlović, TT mindfulness trener, life coach, učitelj autogenog treninga, edukantica realitetne terapije.
ivanapavlovic.com
