Neki smatraju da je briga totalno štetna, neki misle da može pomoći mozgu da uči iz prošlih iskustava i pripremi se za nova iskustva. Bilo dobro ili loše, briga okupira naš mozak, fokusirajući se na neizvjesnu budućnost koju ne možemo kontrolirati. U ovom članku ćemo razmotriti 3 aktivna načina na koja možete trenirati vaš mozak da zaustavite brigu!
Rečeno je da je depresija fokusiranje na prošle događaje koje bi voljeli promijeniti, a briga je usmjerena na buduće događaje nad kojima nemamo kontrolu.
Također se može reći da kada brinemo – fokusiramo se na budućnost nad kojom mislimo da nemamo kontrolu, kada zapravo možemo odabrati poduzeti mjere kako bi se pripremili za ono zbog čega brinemo.
U ovom članku ćemo razmotriti aktivne načine na koje možete trenirati vaš mozak da zaustavite brigu.
1. Zaustavite brigu zapisivanjem stvari koje vas brinu
Kada trenirate svoj mozak da prestane brinuti, ova tehnika se smatra najvrjednijom. Ako vas vaš mozak drži budnima tijekom noći i stalno razmišljate o nečemu, stavite to na papir ili zapišite u elektronskom obliku.
Na taj način omogućit ćete vašem mozgu mentalni uzdah olakšanja, jer više nema potrebe da troši energiju pokušavajući se sjetiti tih podataka. Ako brinete o tome što ćete poslužiti prijateljima na zabavi, napišite: ‘Što poslužiti?’
Zapisivanje je također način da vašem mozgu date do znanja “Ovo je dovoljno važno da se zapiše”. Vaš mozak je sada upozoren da stavi resurse u rješavanje ovog problema, umjesto da brine.
Zašto to zapisati? Istraživači sada imaju dokaz da kronično zabrinuti ljudi mogu postati oni ljudi koji kronično izbjegavaju probleme.
Znanstvenici u časopisu „Anxiety, Stress & Coping“ dali su zadatak zabrinutim osobama da zapišu tri moguća ishoda situacije za koju su zabrinuti, a zatim su analizirali njihove odgovore i tražili praktična rješenja.
Znanstvenici kažu ‘Kad su elaboriranja problema sudionika bila ocjenjena prema kriteriju konkretnosti, obje studije su pokazale obrnutu vezu između stupnja brige i konkretnosti: Što su sudionici više brinuli o određenoj temi, sadržaj njihovog elaborata je bio manje konkretan.
Rezultati dovode u pitanje stajalište da briga potiče bolju analizu problema. Umjesto toga, potvrđuju stajalište da je briga reakcija kognitivnog izbjegavanja.
2. Meditirajte kako bi mozak oslobodili od briga
Meditacija vam može pomoći u treniranju vašeg mozga da prestane brinuti. Istraživači u časopisu „Psihosomatska medicina“ proučavali su učinke meditacije i otkrili da je meditacija posebno dobra za smanjenje kognitivne anksioznosti ili brige.
Iako neki ljudi vjeruju kako nemaju vremena za meditiranje, meditacija je jednostavna kao što je jednostavno zatvoriti oči na 30 sekundi ili dulje. Čin izbora isključivanja izvora stresa je aktivan korak u treniranju mozga da prestane brinuti.
Nekoliko trenutaka u kojima svjesno odabirete izbjeći bilo kakvu neprirodnu buku u vašem životu će vam omogućiti da se fokusirate na ono što je najvažnije za vas, sada i u budućnosti.
Zabrinutost se može pojaviti dok meditirate – i to je normalno. Oni koji su savladali vještinu treninga mozga da prestane brinuti preporučuju promatranje tih zabrinjavajućih misli kao što promatramo oblake na nebu na vjetrovit dan.
3. Vježbajte kako bi trenirali svoje tijelo i mozak da prestane brinuti
Briga je način na koji vaš mozak uči preživjeti odlučivanjem hoće li se boriti ili bježati.
Ako tigar skače na vas, možete odmah osjetiti navalu adrenalina, a ta reakcija straha je ista stvar koja se događa s vašim tijelom kada brinete, samo na mnogo nižoj razini tijekom dužeg vremenskog razdoblja.
Isto istraživanje u časopisu „Psihosomatska medicina“ otkriva da je vježbanje, s druge strane, dobro kada vaše tijelo osjeća simptome anksioznosti, nervozu i nemir.
Ako vaše tijelo osjeća manje fizičkih simptoma stresa, vaš um će to tumačiti da mora manje brinuti jer tijelo nije u stanju povećane uzbuđenosti.
Vježbanje daje tijelu sekundarni razlog za ubrzani rad srca i znojenje, koje možemo osjetiti u manjoj količini kada smo zabrinuti.
Vježbanje može pomoći u snižavanju krvnog tlaka, što je još jedan fizički simptom stresa u tijelu. Ako možete prepoznati kada postajete zabrinuti, otiđite na šetnju u trajanju od 5-10 minuta, ako je moguće. Fokusirajte se na znamenitosti i zvukove u prirodi, te na pokrete svog tijela i disanje.
ATMA
