“Ako se dosljedno bavite vježbanjem poboljšavajući kardiovaskularnu funkciju, vježbe mogu proizvesti nove moždane stanice. Minimalno treba vježbati oko 3 do 4 puta tjedno, 30 minuta po treningu. Vježba bi trebala uključivati i aerobnu aktivnost koja povećava broj otkucaja srca. Vježbanje donosi puno više koristi od mentalnog učinka; samoprihvaćanje, disciplina, neovisnost, istinska prisutnost – sve te stvari učite iznova i iznova kroz fizičke izazove.”
Čak 90 minuta tjelesne aktivnosti tjedno može vas zaštititi od kognitivnog propadanja.
Ako ste zauzeti kao ja, pronalaženje vremena za vježbanje može izgledati teže nego voziti Bob (saonice s upravljčem). Međutim, prema riječima dr. Wendy Suzuki, profesorice neuroznanosti i psihologije na Sveučilištu u New Yorku, pomicanje s kauča ili s vašeg stola kroz radni tjedan može imati nevjerojatno pozitivan utjecaj na vaš mozak.
Zapravo, Suzuki je otišla toliko daleko i izjavila je kako je fizička vježba najtransformativnija stvar koju možete učiniti za svoj um.
Inspiracija iz iskustva
Suzuki objašnjava da ju je, kao i mnoge moderne zaposlenike, njezin posao doveo do toga da bude prilično neaktivna. Bila je jadna i dobivala je na težini. Odlučila se za promjenu, upisala se u teretanu i njeni suvišni kilogrami su nestali.
I njezino je raspoloženje bilo bolje. Energija je bila bolja. Čak je i posao postao lakši, jer se mogla usredotočiti.
Suzuki je zbrojila dva i dva i pretpostavila da je vjerojatno njezina tjelovježba napravila razliku. Ali, kao i svaki znanstvenik, nije bila zadovoljna. Željela je detalje pa je počela pregledavati literaturu i provoditi nova istraživanja u vlastitom laboratoriju.
Vaš mozak kada vježbate
Suzuki je utvrdila da je vježba moćna za mozak iz tri razloga.
1. Fizička aktivnost daje vam trenutni poticaj
Kao što Suzuki objašnjava, kada vježbate, mozak oslobađa poplavu neurotransmitera. Ove prirodne kemikalije služe kao glasnici, pomažući stanicama u tijelu da komuniciraju i rade optimalno.
Dvije kemikalije koje se oslobađaju, serotonin i dopamin, pomažu da se osjećate sretno i pružaju užitak. Dopamin također igra ulogu u održavanju radoznalosti i motiviranosti. Treća kemikalija, noradrenalin (norepinefrin), često je povezana s borbom ili bijegom. To osigurava da ste fizički sposobni reagirati, pazeći da i vaš mozak i srce dobiju mnogo krvi i kisika.
Zajedno, ovi neurotransmiteri dovode do boljeg raspoloženja, brže reagiramo i imamo poboljšanu sposobnost fokusiranja pažnje. Štoviše, njena istraživanja ukazuju da poboljšanja mogu trajati i do dva sata nakon tjelovježbe.
2. Vježba doslovno dugoročno mijenja funkciju vašeg mozga, fiziologiju i anatomiju
Ako se dosljedno bavite vježbanjem, poboljšavajući kardiovaskularnu funkciju, vježbe zapravo mogu proizvesti nove moždane stanice. Točnije, znanstvenici vide novi razvoj osobito u prefrontalnom korteksu i hipokampusu.
Vi koristite svoj prefrontalni korteks za kritičko razmišljanje, uključujući planiranje i donošenje odluka. Ali on je također važan za vašu osobnost i kontrolu društvenog ponašanja. Hipokampus je povezan s formiranjem i zadržavanjem dugoročnih sjećanja na činjenice i događaje.
Kako se veličina vašeg prefrontalnog korteksa i hipokampusa poboljšava, svi zadaci s kojima su povezani mogu se poboljšati.
3. Tjelovježba vas može zaštititi od neurodegenerativnih bolesti i slabljenja
Razmišljajte o svom mozgu kao o drvu na trenutak. Da je slabašno malo stablo, jedan dobar vjetar ili udarac sjekire mogao bi ga oboriti. Ali ako je krupno, veliko drvo – i dalje biste stajali nakon jakih udaraca, a drvosječa bi se morao prilično namučiti prije nego što obori to drvo.
Sada pregledajte drugu gore navedenu točku. Što čini vaš mozak jakim? Vježba! Ne jamči da ga neće udariti vjetar ili drvosječa. Ali to osigurava da vaš prefrontalni korteks i hipokampus mogu podnijeti više štete prije nego se počnu pokazivati simptomi. Što više ulažete kroz fizičku aktivnost, više ćete biti spremni održavati visoku kvalitetu života u svojoj budućnosti.
Koliko često oblačiti tenisice
Suzuki kaže da minimalno trebate vježbati, da bi vidjeli gore navedene pogodnosti, oko tri do četiri puta tjedno, 30 minuta po treningu. Vježba bi trebala uključivati aerobnu aktivnost koja povećava broj otkucaja srca.
Ali ona naglašava da nema potrebe za otmjenom opremom ili skupom teretanom. Možete napraviti većinu kardio vježbi praktički bilo gdje, a kada je u pitanju snaga, postoji mnogo vježbi za snagu. Samo prilagodite po potrebi za svoju razinu kondicije.
Idemo dalje još dodatnu milju
Suzuki je uvjerena u minimalnu preporuku za vježbanje. Ali ona se ne želi zadržati na tome. Njezin cilj je, kaže ona, ići dalje od osnovnog pravila i pronaći ono što je njoj optimalno. Što je idealno za vas? Kako možete maksimizirati svoje rezultate i pružiti sebi najbolje zaštitne čimbenike? Možda još neko vrijeme nećete imati odgovor. Ali barem možete započeti.
Ako vam je potrebno još više inspiracije, sjetite se da vježbanje donosi mnogo više koristi od mentalnog učinka.
Samoprihvaćanje, disciplina, neovisnost, istinska prisutnost – sve te stvari učite iznova i iznova kroz fizičke izazove. Ako stvarno želite biti uspješni, te lekcije su prilično važne da bi ih propustili.
ATMA – Pripremila: Suzana Dulčić
