Novogodišnje odluke su super stvar. Pogotovo kada nešto zaista odlučimo i onda to napravimo. Naučimo nešto novo. Povedemo se nekim boljim navikama ili konačno učinimo nešto što već dugo želimo, a nikako se nismo usudili ili znali kako to izvesti (mladi to znaju, neki koji pređu 30-tu su opterećeni uspjehom tih odluka). Kao prvo „nova godina“ za nove odluke, može biti svaki dan. Ne treba se čekati baš 1.1. da se počne živjeti bolje i prosperitetnije. Kod tih odluka je jedino zeznuto što mnogi ljudi baš od tog 1.1. odluče biti kompletno, netko drugi. Netko sa toliko novih navika, koje do jučer nije ni poznavao, pa se pretrpa sa njima.
Dakle kao i u svakom novom životnom poglavlju, preporučljivo je biti iskren prema sebi, svojim sposobnostima, voljom i mogućnostima i sa novogodišnjim odlukama. Svatko sebe dovoljno poznaje i već unaprijed zna da 15 novih stvari, za njega može biti previše. No nikako ne treba odustati od tih 15-ak, novih stvari koje želimo na svom životnom putu. Samo ih treba laganije „uvažati“, u svoj život, svijest i podsvijest. Jer može se dogoditi da počnemo raditi na svih 15 stvari odjednom i onda posustanemo i shvatimo, da nam je to preteško. Zapravo nam nije preteško uvesti u svoj život jednu po jednu stvar, lagano. Preteško nam se prenatrpati i teretanom i sirovom hranom i yogom i planinarenjem svaki drugi dan i sl. (ovo su samo neki grubi primjeri). Jer ako do jučer nismo radili ništa od toga naš će nas energetsko-tjelesni sistem i njegova možebitna uvjerenja zbaciti sa tračnica. Ostavit ćemo to sve iza sebe, stavljajući etiketu, u umu, ovo je teško. Ja to ne mogu. A zapravo možeš. Samo je možda malo prebrz tempo, kojim si nešto želio postići.
Da se razumijemo ima ljudi koji uspiju bez problema uplesti u svoj život 10-15 stvari odjednom. No većina ljudi ipak više i bolje rezultate postiže, kada prati svoj tempo i tajming. Postoji cijela ta nova godina da se te nove i kvalitetne odluke, koje nam donose bolji život, implementiraju u našu realnost. Laganim i baby koracima. Bez opterećenja, bez stavljanja u koš, joj ovo je preteško. Jer ushićenje može splasnuti, tijelo se može početi osjećati preopterećeno i to pod nama samima. To jest našom voljom i odlukom. Stoga svi mi koji težimo ljepšem i kvalitetnijem životu, predlažem da se ne prenatrpamo novogodišnjim odlukama, a kasnije ih odbacimo, smatrajući da su teške. Nego lijepo laganim koracima i malo po malo stalno uvažamo još neku bolju, kreativniju i kvalitetniju naviku, od koje ćemo se osjećati bolje i od koje će nam biti ljepše i lagodnije živjeti.
Nera Crnčić