Ponekad se kaže da je čovjek razumna životinja. Ali ako oduzmete razum, čovjek je životinja. Što zapravo znači biti razuman? Biti razuman znači biti u stanju razlučiti što je istina. Ako ne živimo za istinu, ako ne živimo na temeljima istine, tada je naš čitav život protraćen. On je iluzija. Plodovi sreće se neće pojaviti. Ne postoji pravi smisao života. “Čovjek je razumna životinja” znači da ima moć razlučiti: Što je istina? Što je znanje? Tko sam ja? I koji je smisao ovog života?

Netko može reći da je takav život vrlo nepraktičan u današnjem natjecateljskom društvu u kojem se svatko bori da bi došao do nekakve moći i bogatstva. Ali pogledajmo duboko u srce i zapitajmo se – što zaista želimo u životu? Nema ništa loše u natjecanju. Ali osoba se treba natjecati u težnji za istinom, ne u principima iluzije i neznanja.

Stoga, štogod da je naše polje djelatnosti u ovom svijetu, to nije samo po sebi loše. Ali potrebno je djelovati na temeljima istine. Ne postoji ništa uzvišenije od istine. Ali postoji samo jedan problem u svijetu – neznanje. Svaki drugi problem na ovom svijetu proizlazi iz prisustva neznanja, jer je ljudsko društvo u neznanju. Čak su i u ime vjere ljudi vezani za toliko tradicija, toliko rituala, ali što se tiče cilja života, svi su oni u neznanju. I stoga se trebamo zapitati: kakvu sreću, koji smisao i koji cilj smo postigli?

Najnesretnija stvar u cijeloj kreaciji je dobiti ljudski oblik života i potrošiti njegove trenutke u nepronalaženju istine. Ako netko samo radi i njegova je ambicija samo kako steći osjetilno uživanje, takvo ljudsko biće nije razumna životinja. Bez obzira da li ste industrijalac ili doktor ili odvjetnik ili kućanica ili profesor ili činovnik ili menadžer, ako vaša motivacija temeljena na istini, ako je temeljena na ljubavi, samilosti prema svim živim bićima, tek tada ćete biti uspješni. Takvo će vam postojanje donijeti pravo zadovoljstvo u životu i tada možete doprinijeti pravom zadovoljstvu i sreći svijeta.

Prethodna objavaGrašak i krumpir s kupusom
Slijedeća objavaDobrobiti lješnjaka
Radhanath Swami
Rođen u Chicagu 1950-te, u svojim je mlađim danima, u potrazi za duhovnom istinom, slijedio mnoge religijske puteve kao što su judaizam, kršćanstvo i islam. U 19-toj godini odlučio je svoje istraživanje proširiti putovanjima po Europi i Bliskom Istoku, na kraju završivši na Himalajama. Tamo je izvjesno vrijeme slijedio tradiciju šivaizma, a za to vrijeme je došao u kontakt s A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupadom te nekoliko godina kasnije postao njegov učenik. Trenutno putuje Azijom, Europom i Amerikom te poučava mudrost posvećenosti, piše knjige i održava predavanja i seminare. Svoj je život opisao u popularnoj autobiografskoj knjizi "U potrazi za domom".