Briga je veliko psihičko opterećenje, najčešće štetno i besplodno, koje se stalno u vrti u krug. To je konstantni osjećaj nemira u kojem iščekujete kako vam se može dogoditi nešto loše. Brigu osjećate i tjelesno; oko srca ili pleksusa, u grlu, ponekad oko želuca. Ona može potpuno okupirati vaš mozak onesposobljavajući vas na za normalno funkcioniranje. Rečeno je da je depresija fokusiranje na prošle događaje koje ne možete promijeniti, a briga je fokusiranje na buduće događaje nad kojima nemate kontrolu. Kronična briga ostavlja nesagledive posljedice na mentalno i fizičko zdravlje; u prvom redu dovodi do slabljenja imuniteta čime organizam postaje podložan raznim bolestima i poremećajima. Ipak, postoje dobre vijesti – mozak se doslovno može istrenirati da prestane brinuti! Radite sljedeće tri stvari i spasit ćete i zdravlje i psihu!
Većina ljudi misle da nisu maštoviti, a ustvari su jako maštoviti u smislu negativnih maštanja tj. briga. Kad zamišljaju scenarije oko briga onda su prvaci, a kad trebaju biti maštoviti u kreativnom smislu rješavanja problema – onda imaju otpore.
Briga troši snagu koju osoba treba da se nosi s tekućim zahtjevima životnih okolnosti. Briga troši psihičku energiju, koja se vidi i tjelesno. Neki ljudi su iscrpljeni tjelesno od briga, i ništa im a se ne da. Nisu teglili teret niti trčali satima, a umorni su tijelom.
Što je briga?
Briga je težak osjećaj koji pritišće, psihičko opterećenje koje se vrti u krug. Briga ponekad u govoru označava skrbljenje oko nekog ili za nešto, ali ovdje govorimo o brizi koja stvara psihički pritisak, teret na osobu koja ju osjeća.
Briga okupira naš mozak, fokusirajući se na neizvjesnu budućnost koju ne možemo kontrolirati.
To je ono stanje kad nemate mira i iščekujete nešto loše da vam se može dogoditi. Osjećate ju i tjelesno, negdje oko srca ili pleksusa, ponekad oko želuca, to je onaj strah od budućnosti, od onog što ne želite da se dogodi; to je zamišljen strah od nekog gubitka, to je neživljenje sada i ovdje, to je negativna maštarija, zamišljanje nečeg lošeg…
Briga onesposobljava pozitivno djelovanje, daje otpor i sputava pozitivno djelovanje – sve to guši životnost i vitalnost.
Rečeno je da je depresija fokusiranje na prošle događaje koje bi voljeli promijeniti, a briga je usmjerena na buduće događaje nad kojima nemamo kontrolu.
No, umjesto pasivne brige, možemo se pokušati pripremiti za ono što nas brine.
Jeste li znali da pretjerana briga može povećati broj otkucaja srca, otežati disanje i izazvati bljedilo lica?
Krv se povlači s površine i odlazi u mišiće, kako bi se pripremilo za novu brigu – tenziju koja može uzrokovati bolove, glavobolje i slabost u nogama, a javljaju se i proljev ili zatvor.
Kada briga postane kronična, čovjek postaje podložan oboljenjima.
Visoka razina anksioznosti i stresa slabi imunološki sustav, potiče lučenje hormona kortizola, koji skuplja vaše krvne žile. Tada se energija iz trbuha, koji je centar vaše vitalnosti, imuniteta i zdravlja, preusmjerava u udove koji dobivaju potpuni prioritet u situaciji „bori se ili bježi“.
Budući da stanice pod stresom puno energije troše na obranu, više nema dovoljno energije za rad probavnog sistema, imunološkog sistema, itd. Zbog toga s vremenom organizam oslabi pa se tako stvara pogodno tlo za razne poremećaje i bolesti.
Ipak, postoje dobre vijesti – mozak ili um se doslovno može istrenirati da prestane brinuti!
Radite sljedeće tri stvari i spasit ćete zdravlje i psihu:
1. Zapišite svoje brige
Kada trenirate svoj mozak da prestane brinuti, ova tehnika se smatra najvrjednijom. Ako vas vaš brige stalno uznemiruju i ne možete normalno funkcionirati ili zaspati, stavite te brige na papir ili zapišite u elektronskom obliku.
To će vam pomoći da ih ili odbacite ili ih shvatite kao konkretan problem, a onda možete i pronaći rješenje.
Na taj način omogućit ćete vašem mozgu mentalni uzdah olakšanja, jer više nema potrebe da troši energiju pokušavajući se sjetiti tih podataka.
Zapisivanje je također način da vašem mozgu date do znanja “Ovo je dovoljno važno da se zapiše”. Vaš mozak je sada upozoren da upregne resurse u rješavanje ovog problema, umjesto da brine.
Znanstvenici su otkrili da kronično zabrinuti, oni koji neprestano u mislima premeću svoje brige, zapravo često postaju ljudi koji svoje probleme zapravo ne rješavaju.
U istraživanju, što se netko duže i više brinuo oko nekog problema, to je njegovo rješenje bilo manje jasno, konkretno i usmjereno prema cilju. To je istraživanje opovrglo ideju da briga pomaže boljoj analizi problema s kojim se suočavamo. Umjesto toga, zaključak je da briga zapravo predstavlja kognitivni bijeg od suočenja s problemom. Vi mislite da brigom i žaljenjem konstruktivno radite na problemu, no to je velika varka. Uvijek je stvar u djelovanju, ukoliko je ta briga uopće u dometu vašeg utjecaja.
2. Meditirajte
Meditacija vam može pomoći u treniranju vašeg mozga da prestane brinuti. Istraživači u časopisu „Psihosomatska medicina“ proučavali su učinke meditacije i otkrili da je meditacija posebno dobra za smanjenje kognitivne anksioznosti ili brige.
Čin izbora isključivanja izvora stresa je aktivan korak u treniranju mozga da prestane brinuti. Kada se osjećate napeto, odvojite nekoliko trenutaka za sebe i meditirajte.
Nekoliko trenutaka u kojima svjesno odabirete izbjeći bilo kakvu neprirodnu buku u vašem životu će vam omogućiti da se fokusirate na ono što je najvažnije za vas, sada i u budućnosti.
Meditacija je sastavna komponenta svih religija i kultura na Zemlji. Njeno blagotvorno djelovanje na um i tijelo nam omogućuje da proširimo svoju percepciju i bolje djelujemo u svakodnevnom životu. Meditacija je povlačenje od buke svijeta i uma i poniranje u kontakt sa sobom i Bogom. Ona je punjenje baterija duše, sastanak s Bogom.
Znanstveno je dokazano da meditacija može ojačati um, poboljšati zdravlje neurona, povećati inteligenciju i osjećaj sreće i smirenosti.
Meditacija nije neka egzotična vježba ili tehnika disanja. Ona nema veze s hipnozom ili magijom. Korijen riječi meditacija dolazi od latinske riječi meditare što znači „prebivati unutra, misliti ili udubiti se u sebe“. Na sanskrtu se meditacija naziva dhjana, odnosno, „potpuna svjesnost“.
Ovi nazivi ukazuju na to da je meditacija tehnika samospoznaje i kontakta s Bogom kojom se postiže harmonija tijela, duha i uma.
Postoji mnogo vrsta meditacija koje se dijele na tri osnovna oblika: meditacija na zvuk (mantru ili molitvu), formu i simbol. Meditaciju trebamo razumjeti kao univerzalni lijek za svakog čovjeka, kozmički lijek koji pomaže riješiti probleme i iskusiti bezgraničnu sreću.
Meditacija je najmoćniji način harmonizacije te ispravljanja fizioloških nepravilnosti i poremećaja jer kroz nju direktno utječete na sam uzrok bolesti koji se zapravo nalazi u suptilnijim dijelovima našeg bića. Meditacijom jačate fizičko, mentalno i duhovno zdravlje i time postajete otporniji na bolesti i stresne situacije u kojima se možete naći. Kada je vaš um miran i odmoran, tada ga fiziologija prati i podržava.
Znanstveno je dokazano da tijekom meditacije dolazi do potpune sinkronizacije moždanih valova, normaliziranja metabolizma, dubokog odmora, snižavanja krvnog tlaka, harmonizacije simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava. Meditacija opušta živčani sustav čija je napetost čest uzročnik mnogih bolesti.
Meditacija smanjuje kronične boli, liječi nesanicu, poboljšava koncentraciju i potiče mladolikost.
Meditacijom također usporavate proces starenja mozga, što je vrlo bitno jer se mozak s vremenom stanjuje, a misaoni procesi slabe. Meditacijom potičete rad neurona pa time i stvaranje impulsa, veza i procesa mišljenja. Meditacija pročišćava um i potiče bolje organiziranje, brže učenje i pospješuje koncentraciju.
Iako neki ljudi vjeruju kako nemaju vremena za meditiranje, meditacija je jednostavna kao što je jednostavno zatvoriti oči na 30 sekundi ili dulje. Svega dvije minute dovoljno je da očistite misli. To će izgledati smiješno lako, meditirati samo dvije minute. To je savršeno. Počnite sa samo dvije minute dnevno na tjedan dana. Ako to prođe dobro, povećajte za još dvije minute i prakticirajte to tjedan dana.
Ako sve prođe kako treba, povećavajući malo po malo, meditirat ćete 10 minuta dnevno za dva mjeseca, što je nevjerojatno! Ali počnite polako.
Zabrinutost se naravno može pojaviti dok meditirate – i to je normalno. Oni koji su savladali vještinu treninga mozga da prestane brinuti preporučuju promatranje tih zabrinjavajućih misli kao što promatramo oblake na nebu na vjetrovit dan.
Vratite pažnju na svoj dah i pustite misli da dođu i prođu. Recite, mislit ću o tome poslije.
Osvještavajući neukroćeni kako um luta, biva frustriran, nekontroliran i izbjegava teške osjećaje … možete početi pravo Ja, promatrača misli.
Najjednostavniji i najuzvišeniji oblik meditacije koji svatko može prakticirati je pjevanje, mantranje, molitva ili meditacija na božja imena. Bog ima mnoga imena, a na mističan način božje ime se ne razlikuje od Boga.
3. Vježbajte
Još jedan način da natjerate mozak da prestane brinuti jest da stres izbacite putem vježbanja.
Pored toga što potiče izlučivanje endorfina u mozgu, tjelesna aktivnost pomaže opuštanju mišića i ublažavanju napetosti tijela. A s obzirom na to da su tijelo i um najuže povezani, kada se tijelo počne bolje osjećati, um se također može početi osjećati bolje.
Ako možete prepoznati kada postajete zabrinuti, otiđite na šetnju u trajanju od 5-10 minuta, ako je moguće. Fokusirajte se na okoliš i zvukove u prirodi, te na pokrete svog tijela i disanje.
Studije pokazuju da vježbanje može pomoći kod ublažavanja simptoma depresije i to bez nuspojava koje mogu izazvati lijekovi. Samo 15 minuta trčanja na dan ili 60 minuta hodanja smanjuje rizik od pojave depresije, a pridržavanje rasporeda vježbanja pomoći će prevenirati ponovnu pojavu depresivnih simptoma.
Na koncu, vježbanje vam može odvratiti pažnju od zabrinjavajućih misli koje hrane vašu depresivnost, omogućujući vam mirno provođenje vremena.
Već i nekoliko minuta tjelesne aktivnosti bolje je od nikakve aktivnosti – počnite s pet ili deset minuta, pa polako produljujte vrijeme. Što ćete više vježbati, to ćete možda imati više energije, pa ćete se s vremenom i osjećati spremnima za koju dodatnu minutu. Ključno je doći do umjerene tjelesne aktivnosti, makar i kratke, većinu dana u tjednu.
Samoprihvaćanje, disciplina, neovisnost, istinska prisutnost – sve te stvari učite iznova i iznova kroz fizičke izazove. Može biti teško u početku, ali redovito vježbanje će vam pomoći da povratite kontrolu nad svojim životom.
Riješit ćete se stresa i ojačati psihičko i fizičko zdravlje.
***
Briga je besmislena, nitko nikada ništa nije dobio brigom osim bolesti! Samo dajte svemu da bude to što jest i pustite bezbrižno da vas struja bivanja nosi gdjegod morate biti! Uskoro ćete uvidjeti da ste uvijek na pravom mjestu u pravo vrijeme i da nema slučajnosti!
ATMA
