Ponekad u životu sve pođe po zlu. Problemi na poslu dovode do svađa s prijateljima, sukoba u obitelji, a čak vas i prolaznici pokušavaju povrijediti metodom slučajnog uzorka. U takvim trenucima poželite otrčati na kraj svijeta, samo da nema drugih ljudi u blizini. A kada dođu takvi dani, imajte na umu savjet poznatog ruskog psihologa Mihaila Litvaka.
Često zatvaramo oči pred problemima. Sanjamo o sretnom životu, ali odustajemo jer sve prepreke oko nas ostaju iste. Na poslu se sve pogoršava, kod kuće se partner pretvara u problematiku zbog koje ne želite doći kući, a već ste izgubili interes za prijatelje.
Ništa ne ometa gledanje kao točka gledišta
Čovjek zarobljen u problemima ne može izaći iz njih, jer svako područje njegovog života počinje propadati. Ali više nema snage pogledati na drugu stranu. Cijeli život tražimo sreću: sad ću završiti školu, fakultet, zaposliti se i opustiti se; tada ću dobiti promaknuće i odmoriti se; Više ću se odmarati u novoj godini; odmarat ću se u mirovini itd.
Umjesto sretnog života, gledamo u daleku budućnost i nadamo se da će nam ona donijeti mir. Čak i u sadašnjosti nalazimo razloge da se oslobodimo odgovornosti. Jer puno je lakše kriviti ljude, posao, državu za to da će sreća doći tek u budućnosti, da sada treba biti strpljiv.
Prirodno je da se želimo opravdati. Inače bismo bili zatvoreni u ljušturu svojih iskustava i bojali bismo se gledati u svijet.
“Ništa ne ometa gledanje kao točka gledišta”, kaže Litvak.
Svijet je zastrašujuće mjesto ako se fokusirate na uspjeh drugih ljudi
Uvijek je netko ljepši, uspješniji, sretniji. Većina ljudi pokušava težiti onima iznad sebe, kopirajući njihovo iskustvo. I samo se pretvaraju u nesposobnu kopiju.
Mihail Litvak je dobro primijetio što treba učiniti da bismo bili sretni i da ne bismo mislili da nam drugi smetaju:
“Čovjek želi biti sretan.” Što treba učiniti u vezi s tim? Prije svega, ne težite sreći, jer je ona, kao i autoritet, ljubav i radost, nusprodukt pravilno organizirane aktivnosti. Dakle, čovjek mora postati vrijedan sreće, odnosno nužan je osobni rast. Usput ćete steći svoj stil, svoj rukopis i nećete se miješati s drugima, jer ‘biti znači biti drugačiji’.”
Sreća, ljubav, uspjeh nisu slučajni rezultati bačeni na kocku. To je rezultat rada. Da bi poslodavac “nasumično” otkrio talent stručnjaka, prvo mora postati stručnjak. Da biste izgradili snažnu obitelj, morate poduzeti korake prema tome.
I u redu je ako nešto ne uspije. Bitno je kako reagirate na probleme. Ako počnete kriviti sve oko sebe, uvijek će biti onih koji su za nešto krivi. Ako tražite ono što možete poboljšati u sebi i svojim vještinama, tada možete postići ono što želite.
“Nezrela osoba želi da mu netko upravlja poslovima, zrela osoba ih vodi sama”, kaže Litvak i tom rečenicom objašnjava glavni problem našeg vremena. Sigurni smo da drugi ljudi misle samo na sebe. Navikli smo da je čovjek čovjeku vuk.
Također, očekujemo da drugi ljudi riješe naše probleme.
Očekujemo da će se partner sam nekako pojaviti i doći će sreća. Da će se naći poslodavac koji će to cijeniti, itd. Ali ne proturječe li ova dva mišljenja?
Zašto bi netko kome je stalo samo do sebe došao popraviti vaš život?
Zašto bi se netko tko nema zajedničkog životnog iskustva s vama odlučio baviti altruizmom umjesto osobnim interesom? Mnogi su sigurni da menadžment pokušava profitirati od svojih podređenih. Pa zašto bi onda razmišljali o tome kako i koga vrednovati?
Načelo osobne odgovornosti
Sve je po principu osobne odgovornosti. Cijene se vrijedni stručnjaci, partneri, prijatelji. Ako znate vrijednost svog umijeća, uvijek ćete naći mjesto pod suncem. A ako ste na vječnom putu i ništa se ne nudi, onda pogledajte što možete pronaći.
“Dodajte inteligenciju tvrdoglavosti i dobit ćete upornost.”
Dodajte um škrtosti i dobit ćete štedljivost.
Dodajte očaj umu i dobit ćete hrabrost.
Dodajte ekstravaganciju svom umu i dobit ćete velikodušnost.
Dodajte inteligenciju privlačnosti i dobit ćete ljubav”, kaže Mihail Litvak.
