Za vrijeme svog inauguracijskog govora, predsjednik Amerike Obama, identificirao je pohlepu kao glavni uzrok trenutne recesije. Čije pohlepe?
Lako je prstom uperiti u američke brokere u lovu na hipoteke. Sigurno je da su pohlepni, ali koliko štete su mogli oni sami počiniti? Ne puno. Oni su profitirali na pohlepi običnih američkih ljudi za kuće koje si ne mogu priuštiti. Na kraju krajeva, ako smo pošteni sami sa sobom i ako želimo pomoći u rješavanju problema, moramo prstom uprijeti u sebe.
Pohlepa raste od nedostatka holističkog, cjelovitog razumijevanja života. Ako život usporedimo sa obrokom, bogatstvo je kao sol u tom obroku. Kada je soli malo jelo je neukusno. Slično, kada je bogatstva premalo, život je turoban. Ali zamislite obrok samo od soli; niti je ukusan niti hranjiv, naprotiv, štetan je. Slično je i sa životom kojeg vodi samo potjera za novcem; niti ima zadovoljstva niti je zdrav, samo-destruktivan je. Richard Needham je istaknuo: „Kada se na novac gleda kao rješenje svakog problema, novac sam postaje problem.“
Put do slobode
Ako želimo zauzdati pohlepu, po naučnim studijama, najbolji način da to postignemo je tako što ćemo povećati našu duhovnost. Istraživanje Michaela McCullogh-a objavljeno u psihološkom izvještaju, siječanj 2009, tvrdi: “Osam desetljeća istraživanja dovelo je do zaključka da religijska vjerovanja i pobožnost promiču samokontrolu.” Ti zaključci su objavljeni u New York Times-u (12.31.2008) i članku pod nazivom „Za dobru samo kontrolu, probajte biti religiozni“. Zaključak ovog članka je zaprepašćujući: Jednogodišnja odluka, koja će nas opunomoćiti da održimo sve naše ostale odluke, je odluka da povećamo svoje religijske obaveze.
Duhovna recesija
Vedski tekstovi objašnjavaju da, kao duhovna bića, mi prirodno čeznemo za duhovnim bogatstvom – ljubavlju, utjehom, prisutnošću Božanstvenoga u našim srcima. Kao što riba pati čim izađe iz vode, mi postajemo nezadovoljni čim izgubimo svjesnost tog Božanskog prisustva unutar nas. Taj gubitak svjesnosti čini duhovnu recesiju. Zbog duhovnog neznanja, mi pogrešno to nezadovoljstvo pripisujemo nedostatku materijalnih posjedovanja. Ta kriva dijagnoza nas potiče da postanemo pohlepni za izvanjskim stvarima. Ako želimo izliječiti pohlepu, moramo se opremiti – kao i sve ostale – sa sredstvima za doživljavanje unutarnjeg bogatstva. Pogledajmo jednu povijesnu priču iz Srimad Bhagavatama, kako je princ Dhruva pronašao unutarnje bogatstvo.
Ambicije bazirane na principima
Prema suvremenim standardima, Dhruva je bio super-ambiciozan. Želio je kraljevstvo puno veće od kraljevstva njegovog oca, koji je sam bio vladar cijeloga svijeta. Askezom i mantra meditacijom, Dhruva ne samo da je dostigao svoju ambiciju, nego je istovremeno i pročistio svoje srce kako bi mogao vladati kao čestiti kralj, kojem je pohlepa uklonjena njegovom privrženošću ka duhovnosti.
Stoga, mantra meditacija je vremenski cijenjena metoda za pronalazak unutarnjeg bogatstva, jer ona znanstveno preusmjerava našu pohlepu sa svjetovnih stvari prema izvornom predmetu naše pohlepe – Bogu. Autor preporučuje kako je, u sadašnjem dobu, najmoćnija mantra za meditaciju maha-mantra: Hare Krišna Hare Krišna Krišna Krišna Hare Hare Hare Rama Hare Rama Rama Rama Hare Hare
Alfred Ford iz poznate Ford kompanije je pažnje vrijedan primjer modernog posvećenika; dva sata dnevno posvećuje pjevanju Hare Krišna mantre i svoje financijske izvore koristi da bi pripomogao duhovne projekte diljem svijeta. U razgovoru za indijski „The Times“ časopis, (Duhovnost vozi ovaj Ford, 8.12.2003.), on je sažeto izjavio: „Bogatstvo je dar Boga. Najbolje je da ga se koristi kako bi se pomoglo drugima i kako bi Ga se vječno služilo.“ Kako se nalazi u automobilskoj industriji, na koje je recesija najviše utjecala, čujmo kako su mu je duhovna praksa pomogla da se nosi sa trenutnom krizom: „Glede ove recesije, puno pomaže ako imate duhovni pogled. Shvaćate da je život prolazan i da svakog trenutka može nastati katastrofa.”
Svi mi tragamo za nečim stalnim i stabilnim, posebno u ova uzdrmana vremena. To nešto je Krišna, ili Bog ako želite, ali Bog kojem se možemo obratiti kada smo uznemireni. On popušta naš teret i podsjeća nas da je sve u božanskom ljubavnom redu. Sa tim razumijevanjem i strpljivošću (titiksha) mi se možemo nositi sa svime što nam život donosi.
To ista Božanska zaštita poziva sve nas. Zaista, trenutna ekonomka kriza može biti upravo podstrek koji je potreban da bi se okrenuli toj zaštiti. Tada će naizgled nepovoljna recesija služiti kao prilika da ponovno otkrijemo Gospodina, koji nas je čekao u skrivenom mjestu naših srca.
Iz knjige „Recesija – nepovoljnost ili prilika?“ Chaitanya Charan Dasa
