Jeste li ikada poželjeli da možete obnoviti one moždane stanice koje ste u mladosti tako bjesomučno uništavali? Bojite li se da je vaš mozak u stalnom stanju propadanja?
Os Uma/ Barbara Kovačević
Novosti koje nam znanost donosi su vrlo dobre kad je u pitanju zdravlje našeg mozga: ne samo da je moguće popraviti štetu nego je to nešto što svatko od nas može učiniti.
Općenito se vjeruje u zabludu da se oštećenja na mozgu ne mogu popraviti. Dapače, medicina nam stalno naglašava da, jednom kad ih ubijemo, stanice mozga je nemoguće obnoviti. One su zauvijek nestale. No, činjenica je da se i mozak, kao i ostali organi, može sam regenerirati za što postoje brojni dokazi.
Područje kognitivne neuroznanosti je relativno novo – staro je samo stotinjak godina – stoga ne čudi da stalno dolazimo do novijih i boljih spoznaja o tome kako neuronska mreža ljudskog mozga podržava njegovo cjelokupno funkcioniranje.
Veći dio vremena tijekom tih stotinu godina vjerovalo se da se mozak, jednom kad se ošteti, ne može regenerirati. To je u nama proizvelo lažno uvjerenje da se mozak nalazi u stalnom stanju propadanja.
Iako su dokazi o tome iznijeti još 1960., medicinska se dogma sporo mijenjala, sve do 1980-ih godina kada je istraživanje Fernanda Nottebohma sa Sveučilišta Rockefeller jasno pokazalo da se neurogeneza – proizvodnja novih živčanih stanica, odnosno neurona – odvija u mozgu odraslih kralježnjaka.
Rast novih neurona u mozgu odraslih sisavaca prvi je put viđen 1992. godine, kada su znanstvenici u Petrijevoj zdjeli izolirali živčane matične stanice miševa. Ova regeneracija je u narednih 25 godina ponovljena na tisuće puta.
Danas je u medicinskoj znanstvenoj zajednici prihvaćeno da je mozak odraslih osoba sposoban uzgajati nove neurone i glijalne stanice, nešto u što medicinsko tijelo prije nije vjerovalo. Mozak se sada smatra elastičnim, fleksibilnim – plastičnim.
Pojam neuroplastičnosti odnosi se na sposobnost mozga da se “vrati” kroz prakticiranje željene vještine. Kombinacija novih stanica i novih znanja je odgovorna za ovu čaroliju.
Kada su svježe živčane stanice dobro stimulirane (tj. obučene kroz određene vježbe i učenja), one stvaraju nove veze. Drugim riječima, postaju zdrave stanice mozga koje pridonose učenju i razvoju novih vještina.
Baš kao i mišići tijela, mozak se iscjeljuje i raste ako ga se pravilno hrani i potiče kroz vježbu. No, vjerovali ili ne, pritom se ne misli samo na mentalne vježbe nego i na fizičke.
Naime, to će poboljšati dovod krvi u mozak, a time i količinu kisika te glukoze za čime naši mozgovi žude, a ne mogu je pohraniti pa stoga ovise o stalnoj stimulaciji.
Os Uma/ Barbara Kovačević
54 VEDSKA MATEMATIKA
