Moderna prehrana s puno prerađene hrane i s vrlo malo ili nimalo voća i povrća nema vitamina i minerala. Takvi nedostatci uzrokuju bolesti. Biljnom prehranom povećava se dugovječnost bez bespotrebnih oboljenja koja su danas, nažalost, prihvaćena kao nešto normalno.
Iako našem tijelu trebaju samo malene količine vitamina i minerala, oni su neophodni za naše zdravlje. Moderna prehrana s puno prerađene hrane i s vrlo malo ili nimalo voća i povrća nema vitamina i minerala. Takvi nedostaci uzrokuju bolesti.
Na primjer, nedovoljni unos vitamina C – (voće), vitamin D – (sunce) i folata – (razne biljke) će naštetiti srcu, uzrokovati oslabljeni imunitet i uzrokovati kancerogene stanice i rak.
Biljni spojevi – hranjiva hrana, uključujući voće, povrće i orašaste plodove, mogu se pohvaliti brojnim korisnim spojevima, poput antioksidansa koji čiste naše tijelo.
Antioksidansi štite stanice od oštećenja koja u protivnom dovodi tijelo do bolesti.
Mnogobrojne studije pokazuju da ljudi čija je prehrana bogata biljnim antioksidansima ne poznaju bolesti poput depresije, dijabetesa, demencije i bolesti srca.
Vlakna iz voća i povrća su važan dio zdrave prehrane. Ne samo da potiču pravilnu probavu, već i hranu korisne bakterije u crijevima.
Dakle, hrana bogata vlaknima poput voća i povrća jača imunitet.
S druge strane, prehrana s malo vlakana povezana je s bolestima poput raka debelog crijeva, moždanog i srčanog udara.
Biljne masti poput oraha i lješnjaka igraju različite presudne uloge u tijelu, poput rada mišića i rast – glukoza i masti daju nam gorivo i pomažu u iskorištavanju vitamina i minerala.
Alfalinolenska kiselina iz biljaka štiti tijelo od raznih upala i utječe na pravilan rad srca i imunološkog sustava.
Hranjiva hrana poput voća i povrća sprječava rizik od bolesti – dok je kod prerađene hrane i hrane životinjskog porijekla obrnuto.
Biljnom prehranom povećava se dugovječnost bez bespotrebnih oboljenja koja su danas (nažalost) prihvaćena kao nešto normalno.
Nedostatak fizičkih aktivnosti, pušenje i upotreba alkohola – ima negativan učinak na zdravlje.
Čak i dobrim odabirom hrane ne možemo nadoknaditi loš odabir načina života.
Prelazak na biljnu prehranu zaista može spriječiti i izliječiti bolesti, ali presudno je shvatiti da čak ni živa biljna hrana ne može popraviti tijelo ako se istovremeno trujemo.
Medicina je razvijena za održavanje na životu, ali ne i za liječenje bolesti.
Dakle, zacjeljivanje ne ovisi samo o prehrani – ovisi i o načinu života.
