To je način postupanja koji destabilizira odnose, koji ih umara, koji ih malo po malo potkopavaju i vode do točke s koje nema povratka. To je način odnosa koji se često primjenjuje između kolega pa čak i članova obitelji, ponekad čak i ne shvaćajući težinu korištenih riječi. Iz tog razloga naziva se i oblikom “verbalnog maltretiranja”.
Sarkazam: Gorka i zajedljiva ironija, inspirirana neprijateljstvom i stoga namijenjena vrijeđanju i poniženju, koja ponekad može biti i izraz duboke gorčine usmjerene ne protiv drugih, već protiv sebe.
Ponekad čujemo kako ljudi govore o sarkazmu kao da je znak inteligencije, da bi sarkazam bio učinkovit, nedvojbeno je potrebna prilična količina dijalektičke sposobnosti, ali se često koristi kao prava uvreda, da se nešto ili nekoga prezre ili, još gore, da ga povrijedi… a znamo da riječ boli više od mača!
Korištenje sarkazma nije lako, zahtijeva određenu mentalnu oštrinu, ali oni koji u tome uspiju, sposobni su njime uništiti samopoštovanje onih koji postaju njihove žrtve; to je spor i suptilan proces koji stvara neku vrstu ovisnosti, uostalom, kao što je rekao Freud, ” Sklonost agresiji je urođena dispozicija u čovjeku”.
Možda su upravo iz tog razloga oni koji se služe sarkazmom obično prikazani kao “briljantni umovi” od strane onih koji ih promatraju i koji bi željeli na isti način koristiti ovu oštru metodu govora.
Žrtve onih koji se služe ovim oštrim načinom djelovanja nisu uvijek u stanju odmah shvatiti značenje: zbog toga se sarkastična fraza ne uspoređuje s “pravom uvredom”. Za razliku od izravnog jezika, ova dijalektička tehnika pokazuje veliki prezir prema onima kojima je upućena, a prije svega se provodi kako bi se uspostavile uloge superiornosti onih koji je prakticiraju.
To je način postupanja koji destabilizira odnose, koji ih umara, koji ih malo po malo potkopavaju i vode do točke s koje nema povratka. To je način odnosa koji se često primjenjuje između kolega pa čak i članova obitelji, ponekad čak i ne shvaćajući težinu korištenih riječi. Iz tog razloga naziva se i oblikom “verbalnog maltretiranja”.
Nije slučajnost da riječ sarkazam potječe od grčke riječi ‘sarkasmós’, a zatim od ‘sarkázein’ što znači ‘ kidati meso ‘ i ne treba je brkati s ironijom koja je u pozadini stava dobrodušnog podsmijeha, sarkazam ima zaista jak agresivni naboj, usmjeren na vrijeđanje, ruganje i omalovažavanje.
Što skriva sarkazam?
Ovakav stav “intelektualnih hvalisavaca” zapravo krije veliku nesigurnost koja se popunjava stavljanjem drugih u inferioran položaj pokazivanjem lažne vještine ili inteligencije, nadalje ova oružja su jedina koja ovi ljudi imaju da se afirmiraju, a često to proizlazi iz viška ironije, iz srca otvrdnulog dugotrajnom frustracijom.
Središnja točka ovog stava je da oni koji svjedoče sarkazmu kao gledatelji vide ga kao vrstu nevine šale ili još gore, staju na stranu onih koji napadaju i ušutkavaju žrtvu, smijući se i rugajući se.
Često sarkastični ljudi čak i ne shvaćaju što rade, postaje navika reagirati na ovakav oštri način, a to označava tužnu neosjetljivost, snažan nedostatak empatije.
Ovakav stav često se primjećuje promatranjem večera među prijateljima, uvijek se nađe netko tko omalovažavanjem drugoga želi pobuditi interes, nerijetko se čak dogodi da se partner njime koristi da izazove smijeh gostiju, što narušava odnose jer je potpuni nedostatak poštovanja prema osobi koju treba zaštititi.
Što učiniti da odgovorite na sarkazam?
Čovjek se navodi na pomisao da jedna verbalna agresija mora odgovarati drugoj jednako oštroj, ali to nije tako, s tim se stavovima MORA odmah prekinuti.
Prvi savjet je da ne prihvaćate pasivno ove stavove, već da jasno kažete da vam se komentar nije svidio, imajte na umu da oni koji koriste sarkazam imaju izvrsnu dijalektiku i stoga je teško odgovoriti na šalu jednakog učinka, stoga je kontraproduktivno ulaziti u takav sraz.
Još jedna stvar koju treba učiniti je zatražiti jasno objašnjenje riječi, na zrelim ljudima je da se izražavaju izravno bez skrivanja iza razrađenih leksičkih igara.
I na kraju, važno je razumjeti svoje emocije po tom pitanju i odmah razjasniti da će, ako nema veće pozornosti u korištenju riječi, sigurno doći do distanciranja.
Ako niste žrtva sarkastičnih šala, ipak možete učiniti nešto da zaustavite ovo verbalno nasilje, prije svega tako da ih ne hranite divljenjem, a zatim tako da ih prekidate tako što ćete natjerati ljude da shvate suptilnu stvarnost ovih stavova.
I zapamtite što je rekao Jean-Paul Sartre: “Sarkazam je utočište slabih”.
ATMA/eticamente/Pripremila: Suzana Dulčić
