“Sattva” je drevni termin na sanskritu koji označava harmoniju, čistoću i ravnotežu. Prema Ayurvedi i Bhagavad-giti, postoje tri gune ili modusa prirode pod kojima možemo živjeti – vrlina (sattva), strast (raja, rajas) i neznanje (tama, tamas). Te tri odlike prirode su zapravo i tri moćne sile stvaranja, održavanja i uništavanja univerzuma. Sve djelatnosti u materijalnom svijetu se odvijaju zbog međusobne interakcije tih triju sila. Živimo li u vrlini, strasti ili neznanju (ili bilo kojoj kombinaciji tih triju guna) određuju naše svakodnevne aktivnosti poput hrane koju jedemo, dnevni raspored aktivnosti kojeg se držimo, čistoće ambijenta i karaktera ljudi s kojima smo okruženi, informacija kojima smo okruženi, naše misli i stavovi. Što više biramo aktivnosti u vrlini, to ćemo više osjećati pozitivne rezultate, kao što su miran um, bolje zdravlje, više energije, osjećaj sreće, znanja i više jasnoće misli.
Prema Ayurvedi i Bhagavad-giti, postoje tri gune ili modusa prirode pod kojima možemo živjeti – vrlina (sattva), strast (raja, rajas) i neznanje (tama, tamas). Život u vrlini je korak do transcendencije.
Sattvička prehrana i sattvik način života
Prema vedskoj filozofiji, sattvička prehrana i sattvik način života je bio i jest glavni cilj u traženju optimalnog fizičkog i mentalnog zdravlja. Koncept zdrave prehrane i zdravog života, koji postoji tisućama godina u Indiji, izuzetno je važan u današnje vrijeme.
Sattvik prehrana je tradicionalno objašnjena kao “čista hrana” koja je bogata pranom (životnom energijom). Ona je po prirodi lagana, lako probavljiva, blago rashlađena, osvježavajuća i ne uznemirava um. Hrana bi trebala biti svježa i svježe pripremljena s ljubavlju i pažnjom.
Hrana je “prana” ili životna snaga za tijelo i um. Prana također u nas ulazi disanjem i raspoređuje se po tijelu. Zbog toga su tehnike ispravnog disanja bitne za dobro zdravlje.
S pretpostavkom da hrana ima potencijal da njeguje i hrani tijelo, um i duh, konzumiranje hrane se smatra svetim činom.
Iz tog razloga, preporuka je hraniti se organskim voćem i povrćem zbog svojih svojstava čistoće i vitalnosti. Isto tako je važno da hrana zadrži svoj okus i kvalitetu, zato bi ju trebalo pripremati s malo začina i soli. Svježe organsko voće smatra se posebno čistim. Ostale sattvik namirnice visoke kvalitete su organsko povrće i žitarice.
Hrana u vrlini je dakle zdrava, cjelovita, svježa te dobivena nenasilnim načinom, biljna, vegetarijanska ili veganska. To su cjelovite žitarice, mliječni proizvodi, ali od krava koje su zbrinute s ljubavlju, svježe voće i povrće (sirovo ili kuhano), orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke i ulja.
Ostaci hrane, stara, zamrznuta te procesuirana hrana se smatraju hranom u guni neznanja iako mogu biti vegetarijanske, jer su bez sjaja i bez energije prane. Svježe hrana, s druge strane, daje život i energiju tijelu i umu te pomažu u održavanju stanja vrline.
Dnevni raspored i rutine osobe koja živi u vrlini su regulirani
Ljudi koji teže biti u sattvi ne djeluju hirovito tj. ne rade što god požele, kad god požele, već teže disciplini – npr. idu na spavanje i bude se otprilike u isto vrijeme svaki dan, odnosno liježu rano i ustaju rano, jedu, rade i vježbaju otprilike u isto vrijeme svaki dan. Takvo održavanje dnevne rutine pomaže zdravlju tijela i mirnoći uma. Regulacija također pomaže u discipliniranosti, a disciplina je bitan sastojak duhovne prakse.
Osoba u vrlini obavlja posao jednostavno zato što treba on treba biti obavljen, bez da na nju utječu vanjski uvjeti. Na primjer, osoba koja je u strasti ili neznanju će možda radije ujutro ostati u krevetu pod toplim pokrivačem, kada je vani hladno, dok će osoba u vrlini ustati u određeno vrijeme bez obzira na vremenske uvjete i nastaviti s dnevnim aktivnostima. Osoba u vrlini je odlučna i disciplinirana te djeluje iz osjećaja dužnosti, bez vezanosti za rezultat.
Rad i rekreacija osobe u guni vrline su prirodni, zdravi, pomažu u održavanju, a ne u uništavanju tijela i uma (za razliku od nekih aktivnosti u strasti i neznanju koje nam donose štetu – kao što je korištenje droga, prekovremeni rad, letargija itd). Osoba u vrlini održava zdravu ravnotežu između rada i rekreacije, radeći dovoljno da istinski može uzdržavati sebe i svoju obitelj u profesiji koja ne uzrokuje patnju i štetu drugima, a također odvaja vrijeme za tjelovježbu i kvalitetno druženje.
Rekreacija u vrlini najčešće uključuje tjelovježbu na otvorenom, plivanje, jogu, planinarenje, hodanje, čitanje te hobije ili vještine vezane uz umjetnost. Svaka od tih aktivnosti može biti učinjena i u strasti te postati štetna, umjesto da pomogne. Osoba može, na primjer, intenzivno prakticirati dva sata joge svaki dan bez uzimanja dovoljno vremena da se tijelo odmori i oporavi. To je joga u strasti, ne u vrlini. Gledanje filma, videa, knjige, glazbe, članka koji potiču osobni razvoj, prosvjetljenje, moral i mudrost je u vrlini za razliku od letargičnog buljenja u mobitel i TV buljeći u sve što nam zapne za nekontrolirani um. Sve u svemu, rekreacija u vrlini je regulirana, uravnotežena i donosi život, energiju i zdravlje tijelu i umu.
Osoba u vrlini nastoji živjeti i govoriti na način koji je koristan drugima, živi u skladu s prirodom, iskrena je, ljubazna, suosjećajna i velikodušna. Naginje religiji, duhovnosti i filozofiji, teži samoći, kontemplaciji, samospoznaji i druženju s osobama istih kvaliteta. Uvijek pomno održava svoje tijelo, svoju okolinu i svoje misli čistima.
Neke aktivnosti u vrlini mogu se činiti teškim u početku, ali one donose dugoročnu i trajnu sreću, dok su aktivnosti u strasti često vrlo ugodne samo u trenutku, ali tijekom vremena dovode do patnje i narušavanja zdravlja. Moderno društvo uglavnom pokreće strast i usmjereno je na instant zadovoljenja osjetila na toliko mnogo načina. Kako bi spriječili utjecaj ove strasti, potrebno je dodatno savjesno raditi na razvijanju vrline u našim životima, stavljajući na stranu neposredan i kratkotrajan užitak koji kad tad dovodi do osjećaja praznine ii nove potrage za ispunjenjem iste.
Osobe s naglašenom gunom strasti su pune ambicija, strasti, žudnji i želja za materijalnim osvajanjem, samodokazivanjem, mogu biti pohlepne i požudne, a uzori su im svjetovni uspješni ljudi. Aktivni su često nauštrb zdravlja, radoholičari, a motiv im je manje-više egoistične prirode. Vole ljutu hranu i ekstremne aktivnosti.
Osobe koje su u guni neznanja ponašaju se suprotno od osoba u vrlini. Sklone su nečistoći, jadikovanju, okrivljavanju, depresiji, lijenosti, letargiji, intoksikaciji, nezdravoj hrani i okolini, lošem društvu… Takve osobe vole nezdravu hranu, fast food hranu, meso, procesuiranu hranu, intoksiciraju se, piju, puše, govore grubo i krive druge za sve svoje probleme. Vole puno spavati. Ne mare za tuđu nesreću, već naprotiv, do svoje sreće dolaze kroz tuđu nesreću. Takve osobe skoro uopće ne razmišljaju o duhovnim temama. Varaju i kradu druge, vrijeđaju ljude oko sebe i sve odgađaju za sutra. Osobe u neznanju su mrzovoljne.
Postupno uzdizanje
Ako vaš životni stil i navike trenutno više pokreću strast ili neznanje, ne očajavajte. Postupno se, korak po korak, možete uzdići u vrlinu. Započnite s uvrštavanjem nekoliko aktivnosti vrline u svoju dnevnu rutinu – možda hrana koju jedete, ili odupiranje porivu da se ljutite na vozača u traci pored vas, meditacija ili odlazak na spavanje ranije i buđenje u reguliranom vremenu. Počet ćete osjećati prednosti odabira takvih aktivnosti te ćete prirodno htjeti uvesti još više vrline u svoj život. Jednom kad budete živjeli životom u vrlini, uzimajući u obzir razvoj posljedičnih odlika (disciplina, bistar um, fokus, skromnost, suosjećanje i sl.), okretanje prema duhovnom putu će se dogoditi vrlo prirodno, a taj će vas put dovesti do još svjetlije budućnosti (ili bolje rečeno sadašnjosti).
Živimo u svijetu ispunjenim pozitivnom i negativnom energijom. Božanske snage su prisutne kako bi nas podigle na više razine mira i harmonije, no, također su prisutne i negativne energije koje nas nastoje povući prema dolje u konfuziju i vezanost. U ovoj osnovnoj dualnosti prirode, borimo se ne samo kako bismo opstali, već i kako bismo pronašli smisao života. Moramo naučiti kako ploviti kroz dvije suprotne struje da bismo duhovno napredovali, a izbjegli duhovnu stagnaciju, odnosno nazadovanje. Međutim, da bismo zaista iscijelili um, moramo razumjeti te energije i naučiti kako ih koristiti jer one ne samo da postoje u svijetu, već i u našem umu.
Sattvik ili čistoća je idealno stanje uma jer je osoba u kojoj dominira Sattva komponenta duhovno smirena, budna, pažljiva i dobronamjerna. Osoba kod koje prevladava Raja komponenta, stalno je aktivna i u potrazi za raznim zanimacijama. Um u kojem prevladava Tama komponenta je tup, letargičan, uronjen u lijenost i neznanje.
Vrlo je važno živjeti sattvik načinom života. Kao što na nas svakodnevno djeluju fizički elementi poput vjetra, klimatski uvjeti, zagađenje i drugi čimbenici, također na nas utječu i duhovne frekvencije koje emitira naše okruženje i aktivnosti. Iako većina ljudi ne može percipirati suptilne frekvencije, one konstantno djeluju na nas na fizičkoj, psihološkoj i duhovnoj razini.
Joga i druge vježbe svjesnosti, prehrana, životni stil, posao, prirodne terapije, međuljudski odnosi i način razmišljanja, mogu povećati Sattva komponentu u nama, stvarajući više ravnoteže, zdravlja i sreće. Također, mogu i smanjiti Sattvu uzrokujući bolest i više patnje. Temelj za takav holistički put je praksa inspirirana svjesnošću, razumijevanjem i mudrošću u svakodnevnom životu.
Božanske frekvencije djelovanja kreću se u smjeru istoka prema zapadu. Kada spavamo sa stopalima okrenutim prema zapadu, dobivamo više dobrobiti od tih frekvencija. One nam daju snagu za naše aktivnosti. U zoru se iz smjera istoka emitiraju sattvik frekvencije, one lako ulaze u naše tijelo iz brahmarandhre (otvor iznad krunske čakre) kad spavamo sa stopalima okrenutim ka zapadu jer nam je glava okrenuta prema istoku. Upijanjem ovih sattvik frekvencija i mi postajemo sattvik, odnosno započinjemo dan sa višom razinom sattvikte (Božanske frekvencije znanja i čistoće).
Unutarnji mir može se postići živeći sattvik načiom života koji uključuje svjesnost, disciplinu, duhovnu praksu poput molitve, joge i pjevanja Božjeg Imena, njegovanje moralnih vrijednosti kao što su iskrenost, nenasilje, suosjećanje, nesebičnost, zadovoljstvo, sattvik prehrana itd.
