Psihopatiju karakteriziraju različite afektivne, interpersonalne, životne i antisocijalne osobine – što je čini vrlo sličnom kriterijima za sociopatiju. Tako da psihopat može pokazivati grandioznost, aroganciju, lažljivost i manipulativnost, od čega se većina tih kriterija može očitovati i u sociopatiji. Međutim, za razliku od vrlo impulzivnog i nepromišljenog sociopata, psihopati se često se upuštaju u planirana i itekako pomno smišljena i namjerna antisocijalna ponašanja, a ne u afektu kao kod sociopata.
Što se krije iza maske?
Pojmovi “psihopat” i “sociopat” često se koriste kao sinonimi, a sve se češće u svakodnevnom žargonu nekoga zna okarakterizirati kao psihopatu – nenormalnog i ludog čovjeka. Iako izvana mnogi imaju sliku uzornog i uspješnog građanina, humaniste… u stvarnosti i iza maske se krije vrlo okrutna i nemilosrdna osoba.
Možda imate neku predstavu o karakteristikama psihopata, međutim često ih stavljate u isti koš s osobama sa sociopatskom strukturom ličnosti. I za jednu i za drugu strukturu ličnosti, koriste se za opisivanje ljudi koji mogu biti opasni, osvetoljubivi, manipulativni, nasilni ili uznemirujuće okrutni, koji gaze preko svih radi ostvarenja svojih ciljeva, nemaju empatiju i spremni su na sve. Drugim riječima, ljudima bez savjesti i duše, što je u biti i ispravna tvrdnja.
Oba se pojma razlikuju na području psihologije jer obje strukture (patološke) ličnosti, imaju jedinstvene karakteristike i implikacije. Ovo su neki od znakova za koje je dobro da obratite pozornost i eventualno potražite pomoć, bez obzira radi li se o djetetu ili odrasloj osobi.
SOCIOPATI – Impulzivni, lako se iznerviraju i razbjesne i uvijek djeluju pod afektom
Sociopatija se danas naziva antisocijalni poremećaj ličnosti (ASPL). Sociopatsko ponašanje obično počinje u djetinjstvu ili ranoj adolescenciji i nastavlja se u odrasloj dobi. Antisocijalni poremećaj ličnosti se odlikuje zanemarivanjem prava drugih osoba i često podrazumijeva nepoštivanje mjera i kršenje pravila. Crte ličnosti i osobine prepoznaju se još u najranijem djetinjstvu, a dijagnoza antisocijalnog ponašanja postavlja se nakon 18. godine.
Sociopatska struktura ličnosti karakterizira impulzivnost, često su nervozni i jako se lako razbjesne i iznerviraju, često su nasilni i skloni izljevima bijesa.
Nižeg su obrazovanja i nisu u stanju da se duže vrijeme zadrže na istom mjestu, poput stalnog posla. Uvijek djeluju pod afektom, a počinjenja kaznena djela gotovo nikada nisu planirana. Imaju poteškoća u interpersonalnim odnosima i uspostavljanju bliskih odnosa s drugim ljudima, jer nisu sposobni da osjete empatiju, koja se razvija u ranom djetinjstvu i nemaju kontinuitet u ponašanju.
Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM-V) navodi posebne kriterije za dijagnosticiranje ASPL-i ili sociopatije. Da bi se postavila dijagnoza isključivo od strane liječnika psihijatra, osoba mora pokazati umjereno ili veliko oštećenje osobnosti karakterističnim poteškoćama u najmanje dva od sljedećih područja:
- Identitet – Izvor egocentričnog samopoštovanja isključivo proizlazi iz osobne koristi, moći ili zadovoljstva.
- Usmjerenost prema sebi – Sve je usmjereno samo prema sebi te ispunjavanju svojih potreba i ciljeva, osobnom zadovoljstvu i kršeći društvene standarde i principe u ponašanju. Za njih ne postoje zakoni jer su oni iznad njih.
- Oštećenja na području interpersonalnih odnosa – Nedostatak suosjećanja i empatija; Nedostatak brige za osjećaje, potrebe ili patnju drugih ljudi; Odsutnost grižnje savjesti nakon nanošenja štete drugima.
- Na području intime – Nemogućnost uspostavljanja uzajamno intimnih odnosa, a umjesto toga obično održavanje odnosa karakteriziranih iskorištavanjem, prijevarom ili prisilom.
Nadalje, da bi psihijatar postavio osobi dijagnozu ASPL-i, potrebno je da osoba pokazuje najmanje šest od sedam patoloških crta ličnosti:
- Manipulativnost
- Bezosjećajnost
- Promjenjivost
- Neprijateljstvo
- Preuzimanje rizika
- Impulzivnost
- Neodgovornost
PSIHOPATI – Inteligentniji, lukaviji i sve unaprijed planiraju uz odličnu glumu
Psihopatski poremećaj ličnosti predstavlja također oblik anti-socijalnog poremećaja ličnosti, no ipak malo drukčiji po konceptu, a saznat ćete i po čemu. Samo da pojasnim kako ne bi miješali opet dva dijametralno suprotna pojma – ”psihotičan” i ”psihopatičan”. U psihozi odnosno kod psihotičnih osoba, poremećen je doživljaj realnosti, imaju halucinacije, itd. pa su u tom pogledu psihopate zdravi, jer imaju osjećaj za stvarnost i najčešće djeluju najnormalnije na prvi pogled.
Psihopatski poremećaj obuhvaća kompletan karakter osobe a čovjekov karakter također je dio naše ličnosti. Psihopatska neobrađena agresija usmjerena je isključivo na vanjski svijet i nije sposobna za zdravu sublimaciju svojih agresivnih nagona. Stoga nećete lako pronaći psihopatu (ali hoćete psihotičnu osobu) u svijetu umjetnosti i jer psihopati naprosto nisu u stanju da svoja neugodna i neprihvatljiva osjećanja i potrebe kanaliziraju na zdrav i koristan način tj. nešto što doprinosi pojedincu ili zajednici.
Također nisu u stanju stvarati neko umjetničko djelo, jer svoju agresiju koriste za uspostavljanje superiornosti te su u stalnoj potrazi za trenucima osjećaja moći i hedonizma. Manipulativni su i bez empatije zbog nedostatka emocija, a sve što čine, čine itekako svjesno i voljno.
Prema tome kada me ljudi pitaju da li neki psihopat čini loše stvari i povrjeđuje druge namjerno i svjesno, odgovor je da. Doduše psihopat može jako dobro odglumiti empatiju, krivnju ili grižnju savjesti, međutim s veoma plitkim i manjkavim afektom. Inače afekt označava emocionalno stanje odnosno pojam koji se koristi za emociju koja je veoma jaka po svom intenzitetu i kratko traje. Kada afekt traje dugo i istim intenzitetom onda se to zove afektivno stanje.
Psihopatiju karakteriziraju različite afektivne, interpersonalne, životne i antisocijalne osobine – što je čini vrlo sličnom kriterijima za sociopatiju. Tako da psihopat može pokazivati grandioznost, aroganciju, lažljivost i manipulativnost, od čega se većina tih kriterija može očitovati i u sociopatiji. Međutim, za razliku od vrlo impulzivnog i nepromišljenog sociopata, psihopati se često se upuštaju u planirana i itekako pomno smišljena i namjerna antisocijalna ponašanja, a ne u afektu kao kod sociopata.
Psihopatski poremećaj ličnosti također karakterizira nedostatak tjeskobe ili straha i hrabar interpersonalni stil koji doduše može prikriti neprilagođena ponašanja u pozadini. Ključne osobine psihopatske strukture ličnosti uključuju nisku razinu anksioznosti i povlačenja, s iznimno naglašenim znakovima traženja pažnje i društvene dominacije.
Opsjednuti su redom i kontrolom i drže sebe iznad svega. Ne biraju način da ostvare svoj cilj, skloni su kažnjavati druge svojim ”metodama” uživajući u takvom ponašanju.
Ovo su ključne karakteristike po čemu se razlikuju
Iako se i jedan i drugi poremećaj ličnosti obično shvaćaju kao ekvivalentna jedan drugome i doista imaju istih i sličnih poveznica, ipak se razlikuju odnosno prepoznaju u ova dva ključna područja:
1) Po obrascu ponašanja – Psihopati su skloni biti vrlo manipulativni, često s površnim šarmom koji im pomaže da se uklope u društvo. Obično imaju proračunatiji i metodičniji pristup svojim postupcima. Veća je vjerojatnost da će planirati svoje zločine ili manipulativna ponašanja i mogu održavati fasadu normalnosti dulje vrijeme. Također je manje vjerojatno da će biti reaktivni i skloniji izbjegavanju otkrivanja.
S druge strane, sociopati su, međutim, nestalniji i puno impulzivniji u svom ponašanju. Često su skloni emocionalnim ispadima, ljutnji ili agresiji. Imaju problema u održavanju stabilnih veza ili poslova, i često niti ne skrivaju svoje antisocijalne sklonosti za razliku od psihopata. Njihovo je ponašanje neorganizirano i kaotično i teže se uklapaju u društvo od psihopata.
2) Po pitanju empatije i savjesti – Psihopatima općenito nedostaje empatije i moralne savjesti. Već sam istaknula da oni mogu oponašati empatiju kako bi manipulirali drugima, međutim, to nije iskreno. Ova osobina ih može učiniti posebno opasnima na pozicijama moći ili utjecaja. Suprotno njima, sociopati mogu imati ograničenu sposobnost da osjećaju empatiju ili osjećaj moralnosti, ali su njihove emocije promjenjivije. Mogu se vezati za malu skupinu ljudi i čak imati vlastiti rudimentarni osjećaj za dobro i loše, čak i ako često djeluju protivno društvenim normama.
Psihopati obično djeluju hladno proračunato, jako dobro sve planiraju s velikom preciznošću i kontroliraju uključujući i svoje ponašanje jer su inteligentni za razliku od sociopata koji imaju niži IQ. Jednom psihopati, nije nikakav problem vrlo vješto slagati i šarmirati nekoga i uvući u zamku ako ima neku osobnu korist. Sociopati su, kao što sam već istaknula manje predvidljivi, daleko skloniji spontanim ispadima i manje vode računa o pažljivo izgrađenim ”fasadama” (maskama) za razliku od vrlo lukavog i prepredenog psihopate.
Poremećenoj strukturi ličnosti nema spasa
Eto, možda ste poznavali ili poznajete osobu s ovim poremećajem ličnosti. Znajte da njima nema spasa i da ne postoji ni farmakoterapija niti psihoterapija koja im može pomoći.
Zato je najbolje držati ih na distanci, ne upuštati se u neke dublje odnose i sl. Ako ste pročitali tekst do kraja i nadam se razumjeli neke od spomenutih znakova, dobro bi bilo da obratite pozornost i eventualno potražite pomoć već prema potrebi, bez obzira radi li se o djetetu ili odrasloj osobi.
piše: MSc. Mirella RASIC PAOLINI, specijalist struke za psihofizičko, mentalno i duhovno zdravlje/focusin-holisticlifestyle
