Daleke 1971. George Harrison, producirao je modernu verziju molitvi koje se smatraju najstarijim molitvama ikada izgovorenim u stvorenom svemiru! Uživajte u glazbi dok čitate tekst… 🙂

 

Brahma Samhita je sanskritski tekst u stihovima koje je izgovorio Brahma, stvoritelj materijalnog univerzuma u kojem živimo. Stihovi slave Govindu, Svevišnju Božansku Osobu i izgovoreni su na početku same kreacije. Prema toj tradiciji, stihovi Brahma Samhite najstariji su na svijetu. Najviše se cijene u Gaudiya Vaišnavizmu čiji je osnivač, Sri Caitanya Mahaprabhu (1486–1534), otkrio dio tog vrijednog djela, 62 strofe 5-tog poglavlja, u Adikeshav Hramu u Thiruvatturu, Kerali, Južna Indija u 16-tom stoljeću. Prije tog vremena smatrala se izgubljenom.

 

Crtica iz povijesti

Sri Caitanya Mahaprabhu (1486–1534)

Otkrio ga je i spasio od zaborava taj posve neobičan hodočasnik, čije hodočašće nije bilo namijenjeno vlastitom pročišćenju, kao što je to obično slučaj, već pročišćenju čitavog svijeta, Sri Caitanya Mahaprabhu – svetac, mistik, religijski reformator i potpuna inkarnacija Svevišnje Božanske Osobe. U trenutku kad je otkrio ovaj spis, Šri Caitanya je putovao južnom Indijom, propovijedajući Svoju poruku ljubavi prema Bogu i šireći pokret sankirtana – skupnog pjevanja svetih imena Boga. Nakon posjete Puriju (u državi Orissa), put ga je odveo do svetih mjesta kao što su Sri Rariga-ksetra i Setubandha Ramešvara te naposljetku do Kanyakumarija (Cape Comorina), odakle se uputio prema sjeveru, putujući duž obale rijeke Payasvini u državi Travancore, da bi stigao do hrama Adi-Kešave u predjelu Trivandrum.

Po kazivanju Krsnadase Kaviraje Gosvamija, najistaknutijeg biografa Sri Caitanye, nakon što je u hramu vidio sveti murti Adi-Kešave (Krišne), Caitanyu je obuzeo duhovni zanos tijekom kojeg je upućivao gorljive molitve, plešući i pjevajući s oduševljenjem, pružajući tako zadivljujući prizor posvećenicima u hramu, koji su ga promatrali s čuđenjem i dubokim uvažavanjem. Budući da je s nekolicinom jako naprednih posvećenika razgovarao o ezoterijskim i duhovnim pitanjima, Sri Caitanya je pronašao jedno poglavlje Brahma-samhite (koja se, prema tradiciji, sastojala od stotinu poglavlja, danas nažalost za čovječanstvo izgubljenih). Otkrivši ovaj rukopis, Caitanyu je preplavio zanos i obuzelo duboko, mistično ushićenje, koje je rezultiralo bujicama suza, drhtanjem i obilnim znojenjem. Osjećajući u dubini srca da se radi o “najdragocjenijem dragulju”, našao je jednog posvećenika koji mu je prepisao Brahma-samhitu te se s tim primjerkom uputio natrag na sjever…

 

Brahma – prvo stvoreno biće

Usprkos svoj složenosti i uzvišenosti ovoga spisa, sama suština Brahma-samhite jednostavna je i sastoji se od kratkog opisa Brahminog prosvjetljenja, nakon kojeg je on ispjevao prekrasne molitve u slavu Gospodina Šri Krišne koji mu je milostivo razotkrio duhovni svijet. Samo srce ovoga spisa nalazi se između dvadeset devetog i pedeset šestog stiha, dok kratak govor Gospodina Krišne koji dolazi neposredno poslije toga i u kojem On tumači put Krsna-bhakti, ljubavi prema Bogu, predstavlja njegov završetak.

A kako se, uopće, Brahma rađa? Kad Gospodin Višnu (Garbhodakasayi Visnu) poželi ponovno stvoriti svemir, iz  Njegovog pupka niče božanski, zlatni lotos, koji je mjesto rođenja Brahme. Budući da Brahma nema roditelje, koji bi ga začeli i donijeli na svijet, poznat je kao “Svayambhu (“samopostojeći” ili “bez porijekla”). Nakon pojavljivanja iz lotosa, Brahma otpočinje – pripremajući se za svoju ulogu sekundarnog tvorca – duboko ponirati u misli o stvaranju univerzuma, ali, vidjevši samo tamu oko sebe, postaje zbunjen glede obavljanja svoje dužnosti. Pred njim se tada pojavljuje božica učenosti, Sarasvati, i upućuje ga da meditira na kama-bija mantru (klim krsnaya govindaya gopijana – vallabhaya svaha), obećajući mu da će ova mantra nedvojbeno ispuniti želju njegova srca.

Gospodin Brahma tako počinje meditirati na Gospodina Krišnu

Gospodin Brahma tako počinje meditirati na Gospodina Krišnu u Njegovom duhovnom carstvu, da bi na kraju čuo božanski zvuk Krišnine flaute. Iz tog se zvuka očituje kama-gayatri mantra (klim kamadevaya vidmahe pupsa-banaya dhimahi tan no ‘nangah pracodayat), “majka svih Veda” i Brahma, iniciran tako od samog vrhovnog, prvotnog učitelja, počinje mantrati Gayatri. Prosvijetljen meditacijom na svetu Gayatri, Brahma stječe određeno znanje o nepreglednom oceanu istine. Nadahnut dubokim i uzvišenim spoznajama, srca natopljenog devocijom i transcendentalnim viđenjem, Gospodin Brahma spontano počinje upućivati niz poetičnih molitvi izvoru svog prosvjetljenja i objektu svoje devocije – Gospodinu Šri Krišni. Ti izvanredni stihovi tvore samo srce Brahma-samhite.

 

Opis duhovnog svijeta

U Brahminom opisu Gospodina i Njegovog prebivališta nema ničeg nejasnog i neodređenog. Nema nikakvog maglovitog, nihilističkog ništavila, niti pak zasljepljujuće svjetlosti. Nema paperjastih, sanjarskih vizija s harfama i oblacima – naprotiv, pruža nam se slika samoobasjanog, pulsirajućeg svijeta, prepunog živopisnih boja, oblika i tonova; slika uzvišenog i raznolikog duhovnog prebivališta, nastanjenog mnoštvom blaženih, vječno oslobođenih duša koje uživaju u ljubavnim razmjenama, punim duhovnih sadržaja i emocija, sa sveblaženom i sveprivlačnom Božanskom Osobom. U tom transcendentalnom predjelu Goloke nalazimo iste elemente koji su prisutni u materijalnim svjetovima, ali u stanju svoje najuzvišenije čistoće i ljepote: … i drveće i penjačice, planine, rijeke i šume, vodu, govor, kretnje, glazbu na flauti, sunce i mjesec, okuse…

Krišnino božansko prebivalište, Goloka Vrndavana, svijet je u najpunijem i najstvarnijem značenju te riječi. Svakako, bit će osoba koje će teško prihvatit Brahmin iznimno živopisan i personalistički prikaz duhovnog svijeta i stanja oslobođenja. Među takve osobe, na primjer, spadat će oni koji svoje poimanje transcendencije zasnivaju na klimavoj logici i pretpostavkama da je duh po svemu suprotan materiji (stoga, budući daje za materiju karakterističan oblik i raznolikost, duh bi morao biti bez oblika i raznolikosti). Za ovu je grupu ljudi konačna realnost neka vrsta božanske praznine. Međutim, svako poimanje transcendencije koje se zasniva na našim ograničenim osjetilnim i spoznajnim sposobnostima kakve nam nameće ovaj materijalni svijet, po svojoj će prirodi također biti ograničeno i spekulativno te time nepouzdano. Bez obzira koliku količinu podataka, zasnovanih na osjetilima ovog materijalnog svijeta, možemo prikupiti, to nas neće dovesti do saznanja o tome što leži s druge strane.

Krišnino božansko prebivalište, Goloka Vrindavana

 

Kako do transcendencije

Brahma-samhita nas uči da se transcendencija, istina i konačna realnost mogu dokučiti jedino milošću vrhovnog transcendentalnog bića, Same Apsolutne Istine te da percepcija konačne realnosti nije rezultat spekulativnog promišljanja već izravne spoznaje posredstvom otkrovenja. Do tog se otkrovenja dolazi putem bhakti – čiste, nesebične ljubavi prema Bogu. Krišna se može vidjeti jedino putem takve duhovne devocije. Drugim riječima, tek kad su nečije oči premazane pomašću ljubavi, ta osoba u najskrovitijem  kutku svog srca može vidjeti Krišnu (stih 38) i to u onolikom omjeru koliko je pročišćena devocijskim aktivnostima. Zbog toga Krišna, u odgovoru Brahmi, na kraju spisa daje sažetak puta bhakti u pet izreka, tj. stihova.

Ova devocijska disciplina uvelike nadilazi konvencionalnu pobožnost, jer zahtijeva ‘neprestano stremljenje ka samospoznaji’ što uključuje napuštanje svjetovnih aktivnosti zadovoljenja osjetila, kao i iskrenu zaokupljenost duhovnom praksom i ponašanjem, ravnajući se ovlaštenim spisom. Tek kroz takvu praksu materijalist se čisti od svojih sklonosti prema filozofskoj negaciji i počinje shvaćati prirodu pozitivne transcendencije.

Drugi će, pak, imati problema prihvatiti Brahminu viziju duhovnog svijeta zbog nekih više subjektivnih ili, bolje reći, emocionalnih razloga što zadiru u samo srce čovjekovog položaja u materijalnom svijetu, položaja u kojem smo zbog materijalnih tijela i umova u velikoj mjeri izloženi brojnim neugodnostima i patnjama.

Budući da je samo postojanje, tj. sama činjenica da smo osobe, po mišljenju ove grupe glavni uzrok naših problema, zadržavanje osobnosti nakon oslobođenja od materije uzrok je njihovoga straha. U vezi s time, Šrila Prabhupada, u komentaru Bhagavad-gite, kaže: “Kad saznaju da je duhovni život individualan i osoban, takvi ljudi se plaše da ponovno ne postanu osobe i tako, prirodno, više vole neku vrstu stapanja s impersonalnom prazninom.” (4.10, smisao) Ali kad krenu putem bhakti, postupno mogu otkriti svoju pravu, duhovnu osobnost i osloboditi se tjeskoba. U tom pročišćenom stanju mogu s oduševljenjem uživati u Brahminoj viziji blaženog i osobnog duhovnog postojanja na Goloki.

U treću grupu ljudi koji mogu kritizirati Brahma-samhitu spadaju oni koji će je smatrati jako određenom i izravnom u oslikavanju duhovnog neba, čime se, navodno, nudi još jedno ograničeno i sektaško viđenje Boga i Njegovog prebivališta – viđenje koje je u sukobu s drugim, također ograničenim viđenjima.  Takve osobe više vole neku vrstu uopćenog Božanstva, lišenog izdiferenciranih obilježja, kojim se neće ugroziti različita teološka viđenja. Međutim, Brahma-samhita nije polemika protiv “konkurentskih” shvaćanja o Bogu (osim u slučaju onih koji niječu Njegovu transcendentalnu osobnost).

 

Bhakti yoga

Vaišnavska tradicija ne odbacuje predodžbe o Bogu koje se temelje na ovlaštenim spisima poniklim u drugim kulturama i tradicijama. Ona poštuje svaki iskren napor kojim se želi zadovoljiti i služiti Svevišnja Osoba, iako se, prirodno, drži svojih vlastitih spisa kao najobuhvatnijih i najovlaštenijih. Ne zalaže se ni za grubo sektaštvo kojim bi se transcendencija svela na neke kulturološke, idejne ili jezičke okvire, ni za sinkretski ekumenizam kojim bi se pokušali “pomiriti” svi koji polažu pravo na istinu.

Ono što posredstvom Brahme doživljavamo u njegovoj samhiti nije mistična halucinacija, niti, pak, fantastična mitologizacija ili pobožno zidanje kula u zraku. Na trenutak nam se omogućuje zaviriti u duhovni svijet kakvog ga vidi onaj čije su oči “premazane pomašću ljubavi”. Zahvaljujući Brahmi ukazuje nam se slika vječnog, transcendentalnog svijeta čiji blijedi odraz predstavlja ovaj materijalni svijet u kojem živimo. Goloka je beskrajno stvarnija od ovog svijeta sjenki kojeg svakodnevno opažamo svojim ograničenim osjetilima. Brahma nije jedini koji ima tu viziju duhovnog carstva. Imaju je svi oni koji s dubokom ljubavlju služe Gospodina Krišnu – iako Brahma priznaje da Goloku poznaje “samo nekolicina samospoznatih duša u ovom svijetu”.

Ono što bi nam se svima moglo toplo predložiti nije to da se nekritički i dogmatski prihvatimo Brahminog prikaza transcendentalnog svijeta, već da se posvetimo duhovnoj disciplini, bhakti-yogi, koja će nas postupno dovesti do našeg vlastitog, iskustvenog razumijevanja ove najviše istine.

 

Stihovi iz pjesme koju je producirao George Harrison

 

govindam adi-purusam tam aham bhajami

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina.

 

venum kvanantam aravinda-dalayataksam
bamavatamsam asitambuda-sundarahgam
kandarpa-koti-kamaniya-visesa-sobham
govindam adi-purusam tam aham bhajami

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, koji s velikim umijećem svira Svoju flautu, koji ima prekrasno sjajne oči nalik laticama lotosa, glavu ukrašenu paunovim perom, čiji je prekrasan lik obojen nijansom plavih oblaka i koji Svojom jedinstvenom ljupkošču očarava milijune Kupida.

 

angani yasya sakalendriya-vrtti-manti
pasyanti panti kalayanti ciram jaganti
ananda-cinmaya-sad-ujjvala-vigrahasya
govindam adi-purusam tam aham bhajami

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, čiji je trancendentalni oblik pun blaženstva, istine i stvarnog postojanja, pa je stoga pun najblistavijeg sjaja. Svaki od udova tog transcendentalnog lika u Sebi posjeduje potpune funkcije svih organa te vječno vidi, održava i očituje beskrajne svemire, kako duhovne tako i materijalne.

 

Krišna (Govinda)
Prethodna objavaFeljton – Jutro čarobnjaka (1)
Slijedeća objavaKonopljin protein
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.