Brahma Samhita je sanskritski tekst u stihovima koje je izgovorio polubog Brahma, “inženjer” materijalnog univerzuma. Stihovi slave Boga i izgovoreni su na početku same kreacije. Prema vedskoj tradiciji, stihovi Brahma Samhite najstariji su na svijetu. Brahma-samhita nas uči da se transcendencija i apsolutna istina mogu dokučiti jedino milošću Vrhovnog transcendentalnog Bića te da percepcija konačne realnosti nije rezultat našeg promišljanja već izravne spoznaje posredstvom otkrovenja. Do tog se otkrovenja dolazi putem čiste ljubavi prema Bogu.

atma.hr – 78




Mistik, religijski reformator i prema mnogima, božanska inkarnacija Caitanya Mahaprabhu (1486–1534), otkrio je dio tog vrijednog djela, 62 strofe 5-tog poglavlja, u Adikeshav Hramu u Thiruvatturu, Kerali, Južna Indija u 16-tom stoljeću. Prije tog vremena smatrala se izgubljenom.

Usprkos svoj složenosti i uzvišenosti ovoga spisa, sama suština Brahma-samhite jednostavna je i sastoji se od kratkog opisa Brahminog prosvjetljenja, nakon kojeg je on ispjevao prekrasne molitve u slavu Krišne koji mu je razotkrio duhovni svijet. Samo srce ovoga spisa nalazi se između dvadeset devetog i pedeset šestog stiha, dok kratak govor Gospodina Krišne koji dolazi neposredno poslije toga i u kojem On tumači put Krsna-bhakti, ljubavi prema Bogu, predstavlja njegov završetak.

A kako se, uopće, Brahma rađa? Kad Višnu poželi ponovno stvoriti materijalni svemir (prema Vedama, on se ciklički stvara i uništava), iz  Njegovog pupka niče božanski, zlatni lotos, koji je mjesto rođenja Brahme.

Budući da Brahma nema roditelje, koji bi ga začeli i donijeli na svijet, poznat je kao Svayambhu (“samopostojeći” ili “bez porijekla”). Nakon pojavljivanja iz lotosa, Brahma otpočinje – pripremajući se za svoju ulogu sekundarnog tvorca – duboko ponirati u misli o stvaranju univerzuma, ali, vidjevši samo tamu oko sebe, postaje zbunjen glede obavljanja svoje dužnosti. Pred njim se tada pojavljuje božica učenosti, Sarasvati, i upućuje ga da meditira na kama-bija mantru (klim krsnaya govindaya gopijana – vallabhaya svaha), obećajući mu da će ova mantra nedvojbeno ispuniti želju njegova srca.

atma.hr – 75



Brahma počinje meditirati na Krišnu

Gospodin Brahma tako počinje meditirati na Gospodina Krišnu u Njegovom duhovnom carstvu, da bi na kraju čuo božanski zvuk Krišnine flaute. Iz tog se zvuka očituje kama-gayatri mantra (klim kamadevaya vidmahe pupsa-banaya dhimahi tan no ‘nangah pracodayat), “majka svih Veda” i Brahma, iniciran tako od samog vrhovnog, prvotnog učitelja, počinje mantrati Gayatri. 

Prosvijetljen meditacijom na svetu Gayatri, Brahma stječe određeno znanje o nepreglednom oceanu istine. Nadahnut dubokim i uzvišenim spoznajama, srca natopljenog devocijom i transcendentalnim viđenjem, Gospodin Brahma spontano počinje upućivati niz poetičnih molitvi izvoru svog prosvjetljenja i objektu svoje devocije – Gospodinu Krišni. Ti izvanredni stihovi tvore samo srce Brahma-samhite.

Opis duhovnog svijeta

U Brahminom opisu Gospodina i Njegovog prebivališta nema ničeg nejasnog i neodređenog. Nema nikakvog maglovitog, nihilističkog ništavila, niti pak zasljepljujuće svjetlosti. Nema paperjastih, sanjarskih vizija s harfama i oblacima – naprotiv, pruža nam se slika samoobasjanog, pulsirajućeg svijeta, prepunog živopisnih boja, oblika i tonova; slika uzvišenog i raznolikog duhovnog prebivališta, nastanjenog mnoštvom blaženih, vječno oslobođenih duša koje uživaju u ljubavnim razmjenama, punim duhovnih sadržaja i emocija, sa sveblaženom i sveprivlačnom Božanskom Osobom. U tom transcendentalnom predjelu nalazimo iste elemente koji su prisutni u materijalnim svjetovima, ali u stanju svoje najuzvišenije čistoće i ljepote: … i drveće i penjačice, planine, rijeke i šume, vodu, govor, kretnje, glazbu na flauti, sunce i mjesec, okuse…

atma.hr – 39

Krišnino božansko prebivalište, svijet je u najpunijem i najstvarnijem značenju te riječi. Svakako, bit će osoba koje će teško prihvatiti Brahmin iznimno živopisan i personalistički prikaz duhovnog svijeta i stanja oslobođenja. Među takve osobe, na primjer, spadat će oni koji svoje poimanje transcendencije zasnivaju na pretpostavkama da je duh po svemu suprotan materiji (stoga, budući da je za materiju karakterističan oblik i raznolikost, duh bi morao biti bez oblika i raznolikosti).

Za ovu je grupu ljudi konačna realnost neka vrsta božanske praznine. Međutim, svako poimanje transcendencije koje se zasniva na našim ograničenim osjetilnim i spoznajnim sposobnostima kakve nam nameće ovaj materijalni svijet, po svojoj će prirodi također biti ograničeno i spekulativno te time nepouzdano. Bez obzira koliku količinu podataka, zasnovanih na osjetilima ovog materijalnog svijeta, možemo prikupiti, to nas neće dovesti do saznanja o tome što leži s druge strane.

Krišnino božansko prebivalište

Kako do transcendencije?

Brahma-samhita nas uči da se transcendencija, istina i konačna realnost mogu dokučiti jedino milošću vrhovnog transcendentalnog bića, Same Apsolutne Istine te da percepcija konačne realnosti nije rezultat spekulativnog promišljanja već izravne spoznaje posredstvom otkrovenja. Do tog se otkrovenja dolazi putem bhakti – čiste, nesebične ljubavi prema Bogu. Bog, ovdje nazvan Krišna (Sve-privlačni) se može vidjeti jedino putem takve duhovne devocije.

atma.hr – 75



Drugim riječima, tek kad su nečije oči pune ljubavi, ta osoba u najskrovitijem kutku svog srca može vidjeti Boga (stih 38) i to u onolikom omjeru koliko je pročišćena devocijskim aktivnostima. Zbog toga Krišna, u odgovoru Brahmi, na kraju spisa daje sažetak puta bhakti (devocijske, posvećene ljubavi) u pet izreka, tj. stihova.

Ova devocijska disciplina uvelike nadilazi konvencionalnu pobožnost, jer zahtijeva ‘neprestano stremljenje ka samospoznaji’ što uključuje napuštanje svjetovnih aktivnosti zadovoljenja osjetila, kao i iskrenu zaokupljenost duhovnom praksom i ponašanjem, ravnajući se ovlaštenim spisom. Tek kroz takvu praksu materijalist se čisti od svojih sklonosti prema filozofskoj negaciji i počinje shvaćati prirodu pozitivne transcendencije.

Drugi će, pak, imati problema prihvatiti Brahminu viziju duhovnog svijeta zbog nekih više subjektivnih ili, bolje reći, emocionalnih razloga što zadiru u samo srce čovjekovog položaja u materijalnom svijetu, položaja u kojem smo zbog materijalnih tijela i umova u velikoj mjeri izloženi brojnim neugodnostima i patnjama.

Budući da je samo postojanje, tj. sama činjenica da smo osobe, po mišljenju ove grupe glavni uzrok naših problema, zadržavanje osobnosti nakon oslobođenja od materije uzrok je njihovoga straha. U vezi s time, Šrila Prabhupada, u komentaru Bhagavad-gite, kaže:

“Kad saznaju da je duhovni život individualan i osoban, takvi ljudi se plaše da ponovno ne postanu osobe i tako, prirodno, više vole neku vrstu stapanja s impersonalnom prazninom.” (4.10, smisao)

Ali kad krenu putem bhakti, postupno mogu otkriti svoju pravu, duhovnu osobnost i osloboditi se tjeskoba. U tom pročišćenom stanju mogu s oduševljenjem uživati u Brahminoj viziji blaženog i osobnog duhovnog postojanja.

U treću grupu ljudi koji mogu kritizirati Brahma-samhitu spadaju oni koji će je smatrati jako određenom i izravnom u oslikavanju duhovnog neba, čime se, navodno, nudi još jedno ograničeno i sektaško viđenje Boga i Njegovog prebivališta – viđenje koje je u sukobu s drugim, također ograničenim viđenjima.  Takve osobe više vole neku vrstu uopćenog Božanstva, lišenog izdiferenciranih obilježja, kojim se neće ugroziti različita teološka viđenja. Međutim, Brahma-samhita nije polemika protiv “konkurentskih” shvaćanja o Bogu (osim u slučaju onih koji niječu Njegovu transcendentalnu osobnost).

atma.hr – 78




Bhakti joga

Ova tradicija ne odbacuje predodžbe o Bogu koje se temelje na ovlaštenim spisima poniklim u drugim kulturama i tradicijama. Ona poštuje svaki iskren napor kojim se želi zadovoljiti i služiti Bog, iako se, prirodno, drži svojih vlastitih spisa. 

Ono što posredstvom Brahme doživljavamo u njegovoj samhiti nije mistična halucinacija, niti, pak, fantastična mitologizacija ili pobožno zidanje kula u zraku. Na trenutak nam se omogućuje zaviriti u duhovni svijet kakvog ga vidi onaj čije su oči transcendentalne. Zahvaljujući Brahmi ukazuje nam se slika vječnog, transcendentalnog svijeta čiji blijedi odraz predstavlja ovaj materijalni svijet u kojem živimo. Taj svijet je beskrajno stvarniji od ovog svijeta sjenki kojeg svakodnevno opažamo svojim ograničenim osjetilima.

Brahma nije jedini koji ima tu viziju duhovnog carstva. Imaju je svi oni koji s dubokom ljubavlju služe Boga – iako Brahma priznaje da taj predio poznaje “samo nekolicina samospoznatih duša u ovom svijetu”.

Ne treba sada samo nekritički i dogmatski prihvatiti taj Brahmin prikaz transcendentalnog svijeta, već se posvetiti duhovnoj disciplini ljubavi prema Bogu, koja će nas postupno dovesti do našeg vlastitog, iskustvenog razumijevanja ove najviše istine.

atma.hr – 39

Brahma Samhita

Govindam adi-purusam tam aham bhajami

Prijevod:

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina.

venum kvanantam aravinda-dalayataksam
bamavatamsam asitambuda-sundarahgam
kandarpa-koti-kamaniya-visesa-sobham
govindam adi-purusam tam aham bhajami

Prijevod:

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, koji s velikim umijećem svira Svoju flautu, koji ima prekrasno sjajne oči nalik laticama lotosa, glavu ukrašenu paunovim perom, čiji je prekrasan lik obojen nijansom plavih oblaka i koji Svojom jedinstvenom ljupkošču očarava milijune Kupida.

angani yasya sakalendriya-vrtti-manti
pasyanti panti kalayanti ciram jaganti
ananda-cinmaya-sad-ujjvala-vigrahasya
govindam adi-purusam tam aham bhajami

Prijevod:

Obožavam Govindu, prvobitnog Gospodina, čiji je trancendentalni oblik pun blaženstva, istine i stvarnog postojanja, pa je stoga pun najblistavijeg sjaja. Svaki od udova tog transcendentalnog lika u Sebi posjeduje potpune funkcije svih organa te vječno vidi, održava i očituje beskrajne svemire, kako duhovne tako i materijalne.

25 BHAGAVAD GITA

BHAGAVAD-GITA

Dragulj svjetske književnosti - mudrost bez granica

Istina koju objavljuje je univerzalna i vječna, te je kroz tisućljeća nadahnjivala velike mislioce, teologe i filozofe istoka i zapada; Sokrata, Goethea, Schopenhauera, Einsteina, Junga i mnoge druge.
G.W.F. Hegel: “Bhagavad-gita je sposobna dati nam pravo shvaćanje univerzalnosti i uzvišenost religije.”
Albert Einstein: “Dok čitam Bhagavad-gitu, jedino pitanje koje mi se nameće jest kako je Bog stvorio svemir. Sve ostalo, suvišno je.”

926 stranica, tvrdi uvez, 16 slika u boji

Cijena: 150 kn - Kupi ovdje

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here