Kravlje mlijeko ne može se promijeniti da postane uistinu sigurno za ljudsku prehranu. “Dok su mnoge tvrtke pokušale ukloniti laktozu i smanjiti zasićene masti koje se nalaze u mliječnim proizvodima, one ne mogu eliminirati prirodne hormone koji se nalaze u svim mliječnim proizvodima niti mogu poništiti svojstva koja potiču rast iz onoga što je zapravo hrana za kravlju dojenčad.”
Mlijeko i mliječni proizvodi su nešto što je većina nas konzumirala cijeli život bez previše preispitivanja i razmišljanja. Uostalom svi oko nas su radili to isto.
Odmalena nas također uče kako je ono zdravo i da je prirodno da ga konzumiramo.
Iako više od 70% ljudi diljem svijeta pati od netolerancije na laktozu, mlijeko i mliječni proizvodi su i dalje neizostavan dio školskih obroka te često jedini izbor mlijeka za kavu u mnogim kafićima i restoranima.
U ovom članku saznajte je li ta svima poznata bijela tekućina doista tako zdrava za nas kako se govori i što se točno u njoj nalazi.
Hormonski koktel
Kravlje mlijeko sadrži do 59 hormona, uključujući: prolaktin, steroidne hormone kao što su prostaglandini, progesteron i sve vrste estrogena (estradiol, estriol i estron), kortikosteroidi i androgeni. Mlijeko također sadrži hormone hipofize, hipotalamusa te tiroidne žlijezde i paratiroidnih žlijezda. Tu su i faktor rasta inzulina (1 i 2), faktor rasta živaca, inhibitori MDGI (inhibitor rasta dobiven iz mliječne žlijezde), PGE, PGF2, alfa, cAMP, cGMP, tanferin itd.
Po ovome možemo vidjeti da se radi o pravom hormonskom koktelu.
Kravlje mlijeko ima do 300% više hormona od ljudskog mlijeka. To je zapravo dječja hrana i formula za ubrzani rast čija je uloga da tele od 50 kg pretvori u mladu kravu od 500 kg u samo nekoliko mjeseci.
Sada vjerojatno mislite da ako pijete organsko mlijeko od krava koje pasu na pašnjacima, sigurno je drugačije. No, istina je da čak i kad se kravama ne daju hormoni, svaka životinja prirodno ima visoke razine steroidnih hormona, jer radi se o živim bićima. A posebno visoke razine imaju naravno ženke koje su trudne ili doje.
Mliječna industrija uzima mlijeko upravo od takvih krava što znači da su razine hormona još i veće. Jedna studija rađena od strane japanskih znanstvenika je pokazala da današnje punomasno mlijeko sadrži do 650% više estrogena i progesterona od mlijeka koje se davno prije koristilo.
https://www.motherjones.com/politics/2014/04/milk-hormones-cancer-pregnant-cows-estrogen/
https://www.eps1.comlink.ne.jp/~mayus/eng/MilkinBoston.html
Utjecaj mliječnih hormona na nas
Mliječna industrija je uz mesnu jedna od najvećih i najutjecajnijih na svijetu te čini sve što može kako bi uvjerila potrošače da su mliječni proizvodi sigurni za konzumaciju, uključujući i financiranje znanstvenih istraživanja. Ta praksa izaziva zabrinutost zbog potencijalnih sukoba interesa i pristranih rezultata. No, neovisne studije pokazuju drugačiju sliku.
https://nutritionfacts.org/blog/the-dairy-industrys-misleading-study-designs/
https://time.com/4130043/lobbying-politics-dietary-guidelines/
Prema njima unos gore navedenih hormona kroz konzumaciju mliječnih proizvoda remeti naš endokrin sustav i može izazvati razne zdravstvene probleme.
Veza između raka i prehrambenih hormona, posebno estrogena, izvor je velike zabrinutosti među znanstvenicima. Prirodni estrogeni su do 100.000 puta jači od onih iz okoliša, poput spojeva sličnih estrogenu u pesticidima.
Najveću zabrinutost izazivaju upravo kravlje mlijeko i mliječni proizvodi koji sadrže značajne količine ženskih spolnih hormona. Jeste li znali da oni čine 60 – 80% estrogena koji unosimo hranom? Konzumacija mliječnih proizvoda bi tako bila nešto slično hormonskoj terapiji na koju nikad nismo pristali.
Supstance u mlijeku poput IGF1 – hormona rasta te estrogena i mliječnog proteina – kazeina potiču rast stanica raka i povećavaju rizik od raka dojke, maternice, jajnika i prostate. Istraživanja su pokazala da konzumacija samo jedne šalice kravljeg mlijeka dnevno povećava rizik od raka dojke i prostate za čak 50%.
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16125328/
https://www.sciencedaily.com/releases/2020/02/200225101323.htm
https://news.harvard.edu/gazette/story/2006/12/hormones-in-milk-can-be-dangerous/
Kazein
Ovaj glavni mliječni protein je nešto što mnogi sportaši i zaljubljenici u fitnes kupuju u obliku proteinskog suplementa kako bi unaprijedili svoje performanse. No, možda bi se predomislili da su upoznati s ovom činjenicom. Naime kazein se smatra jednim od najrelevantnijih promotora raka ikada otkrivenih.
On se u tijelu pretvara u kazomorfin, tvar koja stvara ovisnost sličnu kokainu, a njegova uloga je kod beba pozitivna, a to je da se tele vrati majci. Budući da su krave velike životinje, kravlje mlijeko sadrži i do 10 puta više kazomorfina nego ljudsko mlijeko.
Iako je većina nas odrasla i ova supstanca nam ne treba da nas potakne da budemo blizu mame, ovo objašnjava zašto sir izaziva toliku ovisnost (radi se o koncentriranom kazomorfinu) i zašto je mnogima toliko teško odreći se mliječnih proizvoda, posebice omiljenog sira.
https://nutritionstudies.org/provocations-casein-carcinogen-really/
Zdravlje kostiju
‘Pijte mlijeko da biste imali jake kosti’ – svi smo odrasli na ovim reklamama za mliječne proizvode. No je li to stvarno istina? Sve više nezavisnih studija pokazuje da mlijeko nije samo nezdravo za naše kosti, već da zemlje s najvećom konzumacijom mliječnih proizvoda imaju i najveću stopu osteoporoze.
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8154473/
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25352269/
https://nutritionfacts.org/topics/dairy/
Naime, oni stvaraju kiselost u tijelu, a tijelo zatim crpi alkalne mineralne poput kalcija iz naših kostiju kako bi to neutraliziralo. Visoke količine proteina u mlijeku također imaju posljedice koje ne želimo – one uzrokuju metaboličke poremećaje koji imaju štetne učinke na zdravlje kostiju.
Odgovor bi dakle bio da – ne samo da ne moramo piti mlijeko, već da bismo ga trebali izbjegavati ako želimo biti zdravi. Što bismo onda trebali konzumirati za zdrave kosti?
Biljke kao vrhunski izvori kalcija
Mlijeko se promiče kao odličan izvor kalcija, no postoji mnogo namirnica biljnog porijekla koje sadrže isto toliko pa i daleko više ovog esencijalnog minerala.
Tofu na primjer ima približno istu količinu kalcija kao i kravlje mlijeko. Suhe smokve ga sadrže 35% više, bademi sadrže dvostruko više, a sjemenke sezama čak 8x više kalcija od kravljeg mlijeka. Dakle, biljnom prehranom možemo lako unijeti i više od potrebnih količina kalcija, a bez štetnih učinaka.
Studija iz Okinawe rađena 1940-ih godina pokazala je da su ljudi, koji su se u to vrijeme hranili s oko 98% biljne prehrane, imali vrlo čvrste i snažne kosti. Imali su čak do 60% manje prijeloma kostiju nego ljudi u zapadnim zemljama koji su jeli standardnu prehranu bogatu životinjskim namirnicama. Uzmimo u obzir da to tada nije uključivalo prerađenu hranu kao što je to danas slučaj.
https://youtu.be/6N7Sk1ZRohU?si=3KZm8qI24vtrbezp
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2021147/
https://nutritionfacts.org/video/the-okinawa-diet-living-to-100/
Galaktoza
Znamo za laktozu i da mnogi na nju imaju intoleranciju, no što je s galaktozom?
Radi se o vrsti šećera koji je sastavni dio laktoze. Studije provedene na životinjama su pokazale da ona potiče oksidativni stres, povećava upale u tijelu, uzrokuje oštećenja tkiva na staničnoj razini te prerano starenje. Definitivno nešto što ne želimo, zar ne?
Povišeni markeri oksidativnog stresa i upale primijećeni su kod ljudi koji konzumiraju velike količine kravljeg mlijeka, dok je unos laktoze posebno povezan s rizikom od raka jajnika. Po svemu ovome mogli bismo reći da hrana za bebe (drugih vrsta) definitivno nije dobra ideja za nas odrasle.
https://www.drfuhrman.com/blog/204/got-non-dairy-milk
Mlijeko i drugi zdravstveni problemi
Mliječni proizvodi još mogu uzrokovati:
– alergije i kožne probleme poput ekcema, dermatitisa, psorijaze, osipa i akni
– astmu, sinusitis i bronhitis
– probavne probleme kao što su grčevi, nadutost, plinovi, upalu stijenke crijeva, proljev, kao i sindrom propusnih crijeva, IBS i Crohnovu bolest
– arteriosklerozu
– probleme reproduktivnog sustava kao što su bolne menstruacije, PMS te već spomenuti rak dojke, maternice, jajnika i prostate
– mliječni proizvodi su povezani i s ranim pubertetom, posebno kod djevojčica
– proteini mlijeka povezani su s razvojem autoimunih bolesti kao što su dijabetes tipa 1 i multipla skleroza putem molekularne mimikrije
https://www.huffpost.com/entry/girls-early-puberty_b_857167
https://nutritionfacts.org/blog/milk-consumption-is-linked-to-type-1-diabetes/
https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2117034119
Mlijeko prirodno sadrži zasićene masnoće i dijetetski kolesterol koji se također smatraju jednim od glavnih uzroka najčešćih kroničnih bolesti današnjice kao što su već spomenute bolesti srca, dijabetes, rak i pretilost.
https://nutritionstudies.org/scientific-review-finds-strong-link-between-dairy-consumption-and-asthma/
https://nutritionstudies.org/autoimmunity-and-diet-is-there-a-connection/
https://nutritionfacts.org/topics/dairy/
Kemikalije u mlijeku
Kad je hrana u pitanju, mnogi kažu kako izbjegavaju voće i povrće jer su često prskani kemikalijama. Ono što je manje poznato i o čemu se ne razmišlja je da proizvodi životinjskog porijekla sadrže kemikalije u još većim količinama.
Naime, herbicidi, pesticidi i teški metali, koje životinje unose kroz hranu i kojima su izložene iz okoline, se nakupljaju i talože u njihovom tijelu tijekom života, a to je nešto što ne možemo isprati sa soda bikarbonom i jabučnim octom kao što možemo s biljkama. Većina kravljeg mlijeka ima mjerljive količine herbicida, pesticida i dioksina – do 200 puta veće od sigurnih razina, što je zaista zabrinjavajuće.
Da, dobro ste čuli, gnoj
Sada slijedi jedan ‘bljak’ dio, no vjerujem da ga je bolje znati, nego ne znati i konzumirati. Mlijeko također sadrži – gnoj, krv, izmet, urin i antibiotike. Sve je to dopušteno i prisutno u mliječnim proizvodima koji se prodaju u trgovinama diljem svijeta.
Naime, zbog nehumanog tretiranja, krave često obolijevaju od mastitisa, upale vimena koja rezultira pojavom gnoja u mlijeku. FDA u Americi dopušta 750 milijuna gnojnih stanica po litri mlijeka, dok je u Europi dopušteno 400 milijuna istih. To je otprilike milijun gnojnih stanica po žlici mlijeka. Za Australiju ne postoji ograničenje kod dopuštene količine gnoja. Organski uzgajivači ne mogu koristiti antibiotike za kontrolu upala i bolesti pa bi situacija kod organskog mlijeka mogla biti još i gora.
Bi li netko svjesno htio jesti hranu koja sadrži gnoj? Vjerujem da ne.
S obzirom da se radi o upalnom procesu, mlijeko krava s mastitisom sadrži i spojeve koji nastaju kao rezultat imunološke reakcije na tu upalu. Po riječima znanstvenika – “Ne može se isključiti da ovi spojevi ne ometaju ljudsku homeostazu i da ne doprinose redoks ili citokinskoj disregulaciji” koja bi zauzvrat mogla povećati upalne procese u tijelu i potaknuti kronične bolesti poput neurodegenerativnih poremećaja, autoimunih bolesti i raka.
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10494540/
Izmet
Kao što je već spomenuto, u mlijeku postoji prihvatljiva količina izmeta i fekalnih bakterija (jedna od njih je E coli). Svaka krava proizvede oko 70 litara izmeta dnevno, a oko 7 litara toga izlazi tijekom mužnje zbog čega postoji velika mogućnost zaraze.
To znači da u našoj jutarnjoj kavi ili zdjelici s pahuljicama pliva još nešto osim mlijeka.
https://www.peta.org.au/news/milk-contains-poo/
Antibiotici
Svake godine se u svijetu koristi do 106 tona antibiotika u svrhu liječenja i poticanja rasta životinja koje se koriste za hranu.
Nije stoga ni čudo da se značajne količine nalaze u mlijeku životinja za mužnju, poput krava, koza i ovaca. Studije su pokazale da se do 70% antibiotika otpušta u mlijeko u nepromijenjenom obliku i da oni mogu uzrokovati ozbiljnu štetu po ljudsko zdravlje – poput raka, preosjetljivosti na antibiotike te otpornost na njih.
Možda to objašnjava zašto je pojam otpornosti na antibiotike nešto što posljednjih godina sve češće čujemo. WHO je nedavno izvijestila da je ovo tiho i zabrinjavajuće pitanje doseglo alarmantne razine u mnogim dijelovima svijeta. Ono se može manifestirati na mnogo načina – od dugotrajnog liječenja raznih infekcija, alergijskih reakcija i uništavanja crijevne mikroflore do ozbiljnijih problema poput kancerogenih i mutagenih učinaka na plodnost žena. Sve ovo je svakako još jedan dobar razlog da mliječne proizvode zamijenimo onima biljnog porijekla.
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12304651/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6760505/
Čokoladno mlijeko
Ovaj slatki napitak je prava poslastica koje smo vjerujem posebno voljeli piti kao djeca. No, nažalost, i iza toga se često skriva nešto podmuklo.
Naime, kada se krave muzu, zbog nehumanih postupaka ponekad uz mlijeko izlazi i velika količina krvi. Ova vrsta mlijeka nije za prodaju, pa umjesto da industrije promijene svoje okrutne prakse i pruže kravama odgovarajuću njegu, one mu dodaju kakao prah i prodaju ga kao čokoladno mlijeko. Jer zašto ne zaraditi na svakoj ukradenoj kapi mlijeka ovih nesretnih majki.
Sada kada znamo što se krije iza ovakvih proizvoda, složili bismo se da ih je bolje izbjegavati. Umjesto toga možemo vrlo jednostavno napraviti vlastito čokoladno mlijeko kod kuće koristeći samo biljno mlijeko, kakao prah i zaslađivač po izboru. Kokosovo mlijeko u ovoj kombinaciji je posebno ukusno, kremasto i bogato.
Intolerancija na mlijeko
Je li vam se dogodilo da ste nakon uživanja u osvježavajućem mliječnom sladoledu ili slasnom sendviču sa sirom imali probavnih problema? Niste jedini. Oko 70% populacije diljem svijeta ima intoleranciju na kravlje mlijeko što je iznimno velik broj ljudi. Zapravo, da se radi o bilo kojoj drugoj hrani s takvim postotkom, ona bi odavno bila maknuta s tržišta.
Postoji razlog zašto toliko odraslih osoba (a i djece) ne podnosi laktozu – naša tijela nisu stvorena da probavljaju mlijeko nakon djetinjstva, pogotovo ne mlijeko drugih vrsta.
Iako je netolerancija na sir i mlijeko izvor mnogih šala i viceva, radi se o ozbiljnom problemu. Studije koje se temelje na rastućem broju neovisnih, recenziranih dokaza o negativnim učincima konzumacije mliječnih proizvoda na zdravlje, poput ove o njihovom utjecaju na zdravlje crijeva kroz disbiozu mikrobioma, pokazuju koliko oni mogu ometati svakodnevno funkcioniranje, pa i optimalne performanse i rezultate sportaša.
Mliječni lobi jedan je od najvećih na svijetu te se stotine milijuna pa i milijarde dolara godišnje troše za njegovu promociju. To možda objašnjava zašto se mliječni proizvodi i dalje guraju kao glavna namirnica za djecu i odrasle te su neizostavan dio menija u školskim kantinama, iako više djece godišnje umre od alergijske reakcije na mlijeko, nego primjerice na kikiriki.
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10913226/#:~:text=In%20school%2Dage%20children%2C%20cow’s,children%20and%20adults%20%5B20%5D
https://killermilk.com/
https://www.vox.com/2016/5/2/11565698/big-government-helps-big-dairy-sell-milk
Stres u mlijeku
Nešto o čemu vjerojatno ne razmišljamo je da mliječni proizvodi također sadrže hormone stresa poput adrenalina i kortizola. Iako nije opće poznato, krave se u mliječnoj industriji podvrgavaju mnogim okrutnim praksama koje se smatraju standardnim – poput umjetne oplodnje, sakaćenja i odvajanja telića od majki pri rođenju.
Odvajanje je izuzetno stresan trenutak za oboje te majke krave tjednima tuguju za svojim ukradenim bebama, dok se mlijeko namijenjeno za prehranu njihove djece prodaje za ljudsku konzumaciju. Ovakve prakse se sprovode svugdje u svijetu i na konvencionalnim i organskim (malim) farmama, a Hrvatska u tome nije izuzetak.
Sve je energija, a očaj i tuga majki čije mlijeko pijemo utječe na nas, ne samo energetski, već i fizički. Hormoni stresa u mlijeku potiču upale u tijelu i stvaranje oksidativnog stresa što može uzrokovati niz zdravstvenih problema.
Biljna mlijeka, jogurti, vrhnja i sirevi su zdravi, bez hormona, kolesterola, gnoka, antibiotika i drugog, a vrlo su ukusni i nitko zbog njih nije ostao bez djeteta.
Možemo li mlijeko učiniti sigurnim za nas?
Danas na policama trgovina u ponudi imamo sve moguće varijante mlijeka – od ‘laganog’ kravljeg bez laktoze, do onog sa 2%, 1% i 0,5% mliječne masti. No, je li to dovoljno da se mlijeko može piti bez posljedica?
Ono što treba razumjeti je da se ne radi samo o jednoj komponenti u mliječnim proizvodima koja uzrokuje zdravstvene probleme, a mogla bi se eliminirati, već o kombinaciji tvari. Prema radu dr. T. Campbella, ti čimbenici uključuju “povećanu aktivnost čimbenika rasta i kompenzacijske replikacije stanica, metaboličku acidozu i njezin utjecaj na ključne enzimske reakcije, hormonsku neravnotežu i štetne učinke na komponente imunološkog sustava.”
Drugim riječima, kravlje mlijeko ne može se promijeniti da postane uistinu sigurno za ljudsku prehranu. “Dok su mnoge tvrtke pokušale ukloniti laktozu i smanjiti zasićene masti koje se nalaze u mliječnim proizvodima, one ne mogu eliminirati prirodne hormone koji se nalaze u svim mliječnim proizvodima niti mogu poništiti svojstva koja potiču rast iz onoga što je zapravo hrana za kravlju dojenčad.”
https://switch4good.org/largest-comprehensive-study-of-nutrition-links-dairy-and-disease
Sir – omiljena hrana
Pitate li ljude, gotovo svatko će reći kako je sir nešto što voli i bez čega ne može. Okus mu je slan i pikantan, može se topiti, rastezati, peći i uživati u njemu na bezbroj načina. No, isti taj sir sadrži niz neželjenih tvari u koncentriranom obliku poput svega navedenog u ovom tekstu. Sir također sadrži mnoge vrste bakterija – neke su bezopasne, ali neke su patogene i prilično neugodne.
Znači li to da se trebamo odreći ove omiljene namirnice ili drugih proizvoda poput jogurta, mlijeka i vrhnja? Ne, nipošto.
Biljne zamjene mliječnih proizvoda
Danas je na tržištu sve više brendova koji nude vrhunska biljna mlijeka, jogurte, sladolede te sireve raznih vrsta i okusa. Možete ih koristiti na isti način na koji biste koristili svoje omiljene mliječne proizvode. S njima možete raditi najukusniju pizzu, sočne lazanje, slani burek, kremasti sladoled i što god vam padne na pamet.
Biljne mliječne proizvode možete napraviti i sami kod kuće za manje novaca te imati potpunu kontrolu nad sastojcima.
Sad kad smo podrobnije upoznati sa mlijekom i što se nalazi u njemu, vjerujem da je lako odlučiti se za zdravije, suosjećajnije, a jednako ukusne biljne varijante.
U sljedećem članku ćemo otkriti kakve sve tajne skriva mliječna industrija i zašto čini sve što može da istina ne izađe na vidjelo.
Ana Flores
@heart4naturee
