Postoje mnoge vrste meditacije i one se mogu koristiti za razvoj niza mentalnih vještina. Jedno nedavno istraživanje je pokazalo da 40 minuta dnevne meditacije uzrokuje zadebljane dijelove moždane kore koji su uključeni u pozornost i procesuiranje osjeta. Kroz osnovne meditativne tehnike, moguće je kultivirati duži period imanja pozornosti, razviti emocionalnu stabilnost, razumjeti osjećaje drugih i sebe osloboditi ograničenja koja nam blokiraju sreću i zadovoljstvo u životu.
U pilot istraživanju na Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu, istraživači su pronašli da učitelji koji su trenirali budističke tehnike koji su meditirali manje od 30 minuta dnevno, poboljšali su svoje raspoloženje i učinak je bio kao da su uzeli antidepresive.
Računala, video igre, non-stop e-mailovi itd., raspršuju našu pozornost u komadiće. Moderni život nameće nam hrpetinu poslova koji nam odvlače pažnju. No, problem ne leži u našim mobitelima, nego u nama samima. Mi smo ti koji stalno donosimo odluku o tome čemu hoćemo, a čemu nećemo dati svoju pozornost. Kod većine je problem taj što te izbore činimo gotovo nesvjesno. Nažalost, niti ne pokušavamo kontrolirati našu pozornost, jer uglavnom niti ne znamo kako. Budisti smatraju da se to može razviti kroz dosljednu praksu meditacije, jer je um po prirodi nestabilan i rastrojen, a meditacija je upravo način kako ga stabilizirati.
Meditacija sama po sebi znači usmjeravanje pozornosti. To kultiviranje pozornosti stabilizira i pročišćuje um, ali također može poboljšati i kreativnost i produktivnost. Sam početak na tom putu je razvijanje svjesnosti što znači razvijanje neprosuđujućeg uma o objektima s jedne strane te promatranje objekata puno dublje s druge strane. Opći pristup je usmjeriti pozornost na predmet promatranja ili na senzacije vlastitog disanja primjećujući svaki udisaj i izdisaj te strpljivo vraćati svoju pozornost na disanje svaki put kad odlutamo. Poanta je razviti promatrača i promatrati tijek percepcije iz trenutka u trenutak. S praksom, počet ćete primjećivati i promjene u tim tokovima.
Istraživanja su pokazala da vježbe meditiranja jačaju i stabiliziraju neuronske mreže u srednjem predfrontalnom korteksu mozga gdje se nalazi izvršni kontrolni centar zadužen za regulaciju pozornosti. Svrha vježbe je balansirati svjesnost u čemu se koristi proces samopromatranja koji psiholozi nazivaju metakognicija – svjesnost o svjesnosti. To znači biti svjestan kad počinjemo besciljno lutati ili kad nas nešto omete i trebamo vratiti svu svoju pozornost nazad. Postupnim razvojem pozornosti, možemo primjetiti uobičajen kaos svojih misli kojih najčešće uopće nismo svjesni, a praksom postupno i mirnoću koja se krije iza njih. Kako kaže Kabat-Zinn: Svjesnost razotkriva misli, jer možete biti svjesni svojih misli.
