Preko influencera se guraju stereotipi i može nastati velika opasnost ako se oni politički instrumentaliziraju za propagandu i manipulaciju, kako bi se emocionalno djelovalo na mase da bi se mobilizirale i obvezale na zajedničku akciju. Stereotipi su sastavni dio političkih ideologija i praksa, i što je jedan sustav totalitarniji, utoliko intenzivnije on radi s pojednostavnjenjima u vrednovanju moći grupe i dobiva oslonac kroz osjećaj moći u identificiranju s njom.
Houston we have a problem!
Inspiracija i potreba za ovaj tekst i dizanje svijesti dala mi je knjiga „Smrt transhumanizmu, sloboda narodu“ koju je napisao Krešimir Mišak, „influencer“ koji diže svijest i pomaže da prava istina otkrije kroz svoje emisije i podcaste. Drugi razlog je konferencija INFLU-FEED 2024 koja, kako je najavljeno pokazuje značajke transformirajućeg tržišta digitalnog marketinga kroz činjenicu da je moderni marketing postao nezamisliv bez influencera, koji su posljednjih godina postali suvremeni čuvari pažnje potrošača. Drugi razlog je konferencija INFLU-FEED 2024 koja, kako je najavljeno pokazuje značajke transformirajućeg tržišta digitalnog marketinga kroz činjenicu da je moderni marketing postao nezamisliv bez influencera, koji su posljednjih godina postali suvremeni čuvari pažnje potrošača. Budući u okviru te konferencije neće biti riječi niti o epigenetici niti o kvantnoj znanosti niti o načinima i metodama koji zapravo stoje na energetskoj razini zloupotrebe i manipulacije dajem jedan drugačiji pogled.
Neizbježno je pitanje ne samo života općenito, nego i samog čovjeka koji ostaje jedino biće koje postavlja pitanje o razlozima života koji živi i kojim je okružen. Tehnologija, ali i digitalizacija kakvu promiče transhumanizam zamišlja otkupljenje čovjeka kroz tehnologiju čija primjena treba poboljšati kvalitete pojedinaca kao što se poboljšavaju kvalitete raznih tehno-mehaničkih proizvodnji.
No, ipak iznad nas visi pitanje koje glasi: kvaliteta i veličina čovjekova ovise li zaista o lakoći tehnološkog načina življenja ili čovjek ipak čezne za nečim višim. Tehnika u tehnološkom dobu zapravo je rezultat čovjekove želje da postane stvoritelj koji želi sama sebe stvoriti, i posljedično pretvara sebe u puku materiju. Ovdje nastaje kontradiktorni krug u kojem se, s jedne strane, odvija slijepi antropocentrički humanizam s velikim kultom o samom čovjeku, a s druge strane, taj kult se pretvara u rad nad samim čovjekom kao predmetom koji sebe manipulira. Zapravo, postoji nešto kao tehničko tehnološki ekstrapolirana smrt duha koji traži slobodu. Izgleda da je solidarnošću obvezana sloboda subjekta već odavno tehnički predeterminirana. Sve se može – što dalje to više – tehnički reproducirati, na kraju čovjek reproducira i sam sebe.
Ja dajem drugi refren i odgovor na načine kako se preko influencera gura i daje zamah koji koriste političari, gdje se u prvi plan stavlja moć i novac, a zanemaruje se ljudsko biće!
Jungovim riječima to su arhetipski obrasci koji nude uvide u to što neke osobe motivira (čak i snažno privlači i zadovoljava). Razumijevanje arhetipskih obrazaca pomaže u objašnjavanju razlike osobnosti i upućuje na moguće putove razvoja. Arhetipovi su moćne sile koje određuju ponašanje i utječu na emocije. Ako se spozna dominantna sila, tada će se spoznati snaga instinkta, prioriteti i sposobnosti te upoznati mogućnosti nalaženja osobnog smisla putem izbora. Jednako se tako djeluje i prema stereotipima koji se mogu shvatiti kao vanjske sile, odnosno uloge koje nameće društvo i tu se koriste posebno influenceri.
Preko influencera se guraju stereotipi i može nastati velika opasnost ako se oni politički instrumentaliziraju za propagandu i manipulaciju, kako bi se emocionalno djelovalo na mase da bi se mobilizirale i obvezale na zajedničku akciju. Stereotipi su sastavni dio političkih ideologija i praksa, i što je jedan sustav totalitarniji, utoliko intenzivnije on radi s pojednostavnjenjima u vrednovanju moći grupe i dobiva oslonac kroz osjećaj moći u identificiranju s njom.
Drevna i instinktivna privlačnost plemenske organizacije sve je prisutnija u današnjem društvu –ova kontinuirana sklonost uključivanju u grupnu identifikaciju je, prema Bernaysu[1], funkcija proširenog osjećaja vlastite važnosti koja pojedincima proizlazi iz poistovjećivanja s potencijalno moćnom masom. Baš kao što je “vučji čopor mnogo jači od združene snage njegovih pojedinačnih članova” kako kaže Bernays. Dalje u svojoj knjizi „Kristaliziranje javnog mišljenja“ (2014) daje upute i zapravo svojevrstan „poziv“ kako se radi manipulacija jer gomila ne znači samo fizičku agregaciju određenog broja osoba već je prije stanje uma. Ono što je nedopustivo, a što se upravo događa je da mladi podliježu učincima učincima grupne identifikacije.
Bojim se da nitko od govornika ove konferencije neće istaknuti kao influencere naše slavne ličnosti izumitelja niti iscjeljujuću moć ritma i glazbe!
Oni su snažan resurs za pokretanje drugačije arhetipske energije te na takav način suprotno transhumanizmu i pohlepi za moći i novcem! Takve osobe daju implus za jačanje ponosa, autentičnosti i identiteta i prostora gdje je takva ličnost živjela, radila i ostavila traga.
Posebno je bitan Nikola Tesla koga uvelike slavi cijeli svijet, većina zna i za Slavoljuba Penkalu i da je izumio patent olovku i nalivpero, ali ne zna da je izumio prvi deterdžent, prvo bjelilo za rublje, prvi insekticid, prvu džepnu lampu i niz drugih izuma od 80 koliko ih ima. Zna se i za Ivana Vučetića izumitelja daktiloskopije i Fausta Vrančića i Ivana Lupisa, a posebno važan i bitan je i Marcel pl. Kiepach na koga Križevci i Hrvatska mogu biti ponosni jer je bio jedan od najmlađih izumitelja i s 16 godina izumio je bio brodski kompas. Svakako uz mnoge druge treba spomenuti i našeg slavnog Milojka Mike Vucelića rodom iz Garešnice koji je bio je zaposlen u tvrtki North American Aviation u kojoj radi kao projektant uređaja za spašavanje pilota za zrakoplove i od svojih kolega dobio je nadimak “Menadžer za probleme”. Na misiji Apollo 13 bio je zadužen za spašavanje astronauta, te ga je za ove zasluge 18. travnja 1970. godine američki predsjednik Richard Nixon odlikovao Predsjedničkom medaljom slobode (eng. Presidential medal of Freedom).
Ostala je zapamćena čuvena rečenica koju je izgovorila posada Apolla 13 centrali NASA-e za vrijeme kontrole ovog leta: Houston, imamo problem, a primio ju je upravo Milojko Vucelić.
Svjedoci smo još jedne velike energetske promjene koja se ne sviđa transhumanistima jer se ide u jednu drugu dimenziju koja nije njima po volji, gdje lik influencera zapravo pokreće energiju ritma i glazbe koja je pokrenula i Hrvatsku i Europu na jedan način i pokazala kolika je snaga u moći ritma. Možemo ostvariti promjenu paradigme i proces revitalizacije medij glazbe. To smo upravo i doživjeli zahvaljujući Baby Lasagni i pjesmi Rim Tim Tagi Dim. Simbolički rečeno „u dim“ je tada kroz ritam i ples otišlo i izgubilo se forsiranje na rast i gomilanje i ljudsko biće stavljeno je konačno u prvi plan – za što imamo i glasove publike ne samo iz Hr već i iz drugih zemalja! Naš predstavnik i pobjednik prema glasovima publike na nedavnoj pjesmi Eurovizije – Baby Lasagna pokrenuo je i rasplesao ne samo Hrvatsku već i veliki dio Europe. Povezani kroz ples bili su i mladi i stari, i policajci i vatrogasci i umirovljenici u Domovima za starije, i djeca … što pokazuje snagu glazbe i plesa kao energetske vibracije koja spaja i daje i navijačku snagu kroz otvoreno srce. Mnogobrojni komentari koji se mogu pročitati i dolaze iz cijelog svijeta to zaista i potvrđuju, evo samo jedan kao primjer:
„Some songs become winners, but some become legends. Croatia, you didn’t win the contest, but you def won the hearts of Europe“
Upravo kroz ritam i pjesmu Baby Lasagna odnosno kreativni mladić iz Istre, pravog imena Marko Purišić pokrenuo je fenomen socijalizacije koja osnažuje i pokreće svojevrsni „novi val“ kroz otvaranje srca.
Došlo je konačno vrijeme da se prekine forsiranje na rast i gomilanje gdje se humanost i ljudsko biće stavlja u drugi plan. Hermetičko načelo „Kako gore, tako dolje” u kome je čovjek kreator i svojim mislima i djelima utječe na svoj život ali i na živote drugih u zajednici te na prirodu i ostala živa bića dobilo je i svoju znanstvenu potvrdu u novoj znanstvenoj disciplini Epigenetici[2]. Epigenetika (od grčkog epi – preko, iznad, izvan), znanstvena je disciplina koja proučava utjecaj izvanjskih čimbenika na mijenjanje i izražaj (ekspresiju) gena gdje čovjek sam ima velik utjecaj na svoje gene. To ljudskom biću daje mogućnost da se u svakom trenutku mijenja nabolje jer se geni ponašaju u skladu sa navikama i uvjerenjima. Epigenetika tako otkriva važnost percepcije i interpretacije okoline i njenog direktnog utjecaja na aktivnost gena i to je moguće i kroz fenomen ritma i glazbe kao medija u pozitivnom smislu!!
Važnost čovjeka i dometa ljudskog potencijala sagledavana uglavnom kroz materijalistički postmoderni svjetonazor može prerasti u drugačiji pristup, gdje medij glazbe može postati iscjeljujuća transformativna snaga temeljena na humanijim vrijednostima, zajedništvu i svijesti da smo svi dio cjeline. Fantazija, iluzija ili san imaju dodatni produbljujući efekt. To je vrsta slobode koje plesač osjeća kada uhvati ritam. Izuzetno je iskustvo kroz koje se prolazi kroz ples, dobro je dodati i pjesmu, pa je to i oblik i način komunikacije! A može reći da je i život sam svojevrsni ples: nekada plešemo sami, nekada u paru, nekada u grupi. Na taj način možemo slijediti i prirodne ritmove kroz koje se usklađujemo i s ritmom prirode i naše Majke Zemlje, a može se plesati u prirodi pod vedrim nebom, u sjeni drveća, uz obalu mora, rijeka i jezera!
Nikola Tesla je lijepo rekao da ako želimo ući dublje u strukturu svemira uvijek ćemo se vratiti na energiju, frekvenciju i vibraciju. Čak i materijalne forme su samo različite valne frekvencije koje titraju pred našim očima kao slike na kino platnu. Cjelokupni materijalni svijet je zapravo titraj sa zvukom kao osnovom. Raspon zvukova je široka lepeza od oštrih vibracija tvorničkih strojeva i uređaja do finih tonova glazbe. Čak i kod liječenja, što je i znanstveno potvrđeno i primjenjuje se u terapijama, zvuk ima izuzetne dobrobiti radi toga što se ljudsko tijelo sastoji od oko 70% vode, a voda je osjetljiva tvar koja poprima vibraciju radi visokog stupnja rezonantnosti te prenosi zvučne valove u naše tkivo do svake stanice i tako ju balansira (čuveni Mozart efekt).
I baš iz tog razloga ništa na nas nema toliki utjecaj kao glazba i zvuk. Ništa nije moćnije od zvuka jer zvuk transformira trenutno.
U svim drevnim spisima kaže se da je u početku bio Zvuk (ili Riječ) i da je sve nastalo od zvuka. Sama osnova glazbe je ritmička vibracija. Od početka života na zemlji, naše prvo iskustvo u svijetu bile su vibracije dok smo bili u tijelu naše majke, njen glas, i kao najvažnije, otkucaji njenog srca. Na elementarnoj razini naučili smo različite zvukove koji su se prenosili kroz vodeni svijet majčine utrobe prepoznavati kao sigurnost ili kao opasnost, a ta su se iskustva utisnula u našu psihu.
Iz tog je razloga temeljna struktura glazbe duboko povezana s arhetipskim strukturama u našoj psihi i može prodrijeti do najdubljih slojeva naše svijesti. Ne čudi stoga da su se najbazičnije forme ritma razvile upravo iz dvodobnog takta kucanja srca i trodobnog takta disanja. Drevne ilustracije prikazuju da su npr. bubnjevi u Mezopotamiji i Egiptu postojali prije 4000 godina tako da je bubanj najstariji instrument na svijetu. Prije nego su nastala kina, prije nego su nastale novine, prije TV-a i radija postojala je priča popraćena bubnjem i u mnogim etničkim kulturama ritam ima ritualni značaj. Još je Platon vjerovao da glazba ima ključnu ulogu u formiranju karaktera pojedinca te da može utjecati na njegove emocije, Hipokrat je također preferirao glazbu s ciljem izlječenja bolesti uma, a Aristotel je smatrao da glazba djeluje na dušu zato što pročišćuje emocije.
Sasvim je sigurno da je glazba univerzalni jezik. Albert Einstein napisao je o teoriji relativnosti: „Sinulo mi je intuicijom, i glazba je bila pokretačka snaga iza intuicije i moje otkriće je rezultat glazbene percepcije“. Američka plesačica Isadora Duncan smatra se majkom suvremenog plesa i krajem 19. i početkom 20. stoljeća oslobodila se okova klasičnog baleta i dala lepršavu, slobodnu formu, a plesala je i bosa. Ples i ritam su za nju bili izraz subjektivnog osjećaja i stanja duha, a od filozofa Nietzschea dobiva ideju za pokretanjem vlastitog filozofskog pravca – onog u plesu. U svojim memoarima javno je izjavila da ju je Opatija koju je posjetila prvi put 1902.g. inspirirala, a posebno ju je njihanje i lepršanje palmi pod prozorima „Ville Amalia“ u kojoj je boravila potaknulo na plesne pokrete laganim podrhtavanjem ruku i ramena koje ju je proslavilo.
I za kraj citirati ću Gabrielle Roth koja je pokrenula veliki Val promjene kroz tehniku „Ples 5 ritmova“, spojila je sve kontinente i ljude različitih religija, boja kože, spolne orijentacije:
Ritam, moćan ritam, velikodušan u svojem ponavljanju ….. Topi i grije srce, stvara mu prostor da pokaže i pleše sve što nosimo u sebi, da se otvorimo i podijelimo svoje priče s drugim srcima …. tada možemo osjetiti i prigrliti i tuđa pleća i podijeliti teret s ramena,. Ah … koje olakšanje!
[1] Edward Bernays bio je nećak Sigmunda Freuda i pionir koji stoji iza oglašavanja, moderne propagande i područja odnosa s javnošću i tehnika manipulacije. Bernaysov utjecaj bio je golem i oslanjajući se uvelike na uvide svog ujaka, razvio je vrlo uspješne tehnike manipulacije koje se i danas koriste ne samo od strane tvrtki za prodaju proizvoda, već i od strane moći i političara. Njegove knjige prevedene su i izdane na hrvatski jezik 2013 “Kristaliziranje javnog mišljenja” i 2014 “Propaganda”.. Upravo je Bernays izraz propaganda preimenovao u Odnose s javnošću kako bi se prikrio sadržaj i značenje nepoželjnog pojma propaganda.
[2] Aberle, N. Suradnja medicine i teologije // Interdisciplinarni znanstveni simpozij “Crkva i medicina pred izazovom alternativnih i iscjeljiteljskih tehnika” Zagreb, Hrvatska, 2009
Autorica;
Doc. dr.sc. Romana Lekić, prof. stručnih studija
u trajnom zvanju
Članica ZV za turizam i prostor pri HAZU
Mail: [email protected]
Mob: 099 247 95 38
