Naš emocionalni sistem proizlazi iz našeg karaktera. Međutim, uvijek možemo poraditi na negativnim emocijama, postoje mnoge tehnike.
Emocionalno rasterećenje je važno za zdravlje. Emocionalno stanje čovjeka utječe na njegovo fiziološko stanje, odnosno na izgled, držanje, ponašanje, raspoloženje. Emocije utječu na rad srca, pluća, mozga, stvaraju bioelektrične promjene u tijelu. Psihosomatska oboljenja nastaju zbog emocionalnih čimbenika jer isti živčani impulsi pokreću želudac, neovisno je li riječ o hrani ili emocijama!
Primjerice, rad želudca ne pokreće samo hrana, već i emocija srdžbe. Kad čovjek osjeti srdžbu, želudac se ponaša isto kao kad očekuje hranu. Čovjek je ljutit, proživljava stresnu situaciju, želudac se pokreće i radi na prazno, oštećuje sama sebe.
Emocije kao pokretači aktivnosti
Emocija je osnovni pokretački impuls. Može djelovati kao zapreka, primjerice emocija neizvjesnosti, straha, treme pred nepoznatim ili kao pomoć, primjerice, emocija hrabrosti, samopouzdanja.
Emocije smanjuju objektivnost našeg opažanja. Ponekad smo pristrani, naklonjeni ili osjećamo negativnost, nesviđanje pa tako i djelujemo na određene ljude ili situacije.
Psihološki su kompleksi također prouzročeni emocijama – imamo li kompleks krivnje ili manje vrijednosti?
Kako kontrolirati emocije?
Važno je moći kontrolirati svoje emocije jer one utječu na mentalno zdravlje te na osjećaj osobne sreće. Tri su osnovna načina kako možemo kontrolirati emocije.
Prvi je izbjegavanjem određenih situacija koje nam stvaraju nelagodu, drugi je rasterećenjem emocija tako da ih jasno i glasno izrazimo i pokažemo, kanaliziramo, a treći način je suočavanje s emocijama – što nam one znače i zašto su nam došle?
Ako se ne možemo suočiti s emocijama, dobro je reinterpretirati situaciju uz pomoć drugih osoba. Metode reinterpretacije i verbalizacije su osnovne metode u psihološkoj pomoći!
Što kad su emocije neizdržive?
Uz prethodno navede tehnike, moramo se prisjetiti da se većina briga niti ne ostvaruje, već sve ispada relativno dobro! Fizička relaksacija utječe na opuštanje mišića, a time i psihičke te emocionalne napetosti. Neke su emocije jače i dugotrajnije. Primjerice afekti su takozvane emocionalne eksplozije, poput srdžbe i bijesa.
Raspoloženja mogu trajati danima, tjednima, mjesecima te se mogu kretati na skali između dobro i sjajno do tužnog i očajnog. Strasti su najčešće povezane s interesima koji proizlaze iz ljubavi ili mržnje. Mogu biti plemenite – strast u odnosu, za obrazovanjem, umjetnošću; štetne – strast za kockanjem, svim oblicima poroka; neutralne – strast za skupljanjem predmeta.
Tri su vrste straha: obični – izvor straha je izvan nas, pred nekom opasnošću smo. Tjeskoba – izvor straha je u nama, u našim mislima i emocijama. Briga – strah dolazi od onoga što zamišljamo. Ljubav je emocija povezana s egoizmom i altruizmom. Dovodi do smanjivanja kritičnosti prema osobi koju volimo.
Naš emocionalni sistem proizlazi iz našeg karaktera. Međutim, uvijek možemo poraditi na negativnim emocijama, postoje mnoge tehnike.
Uz ove psihološke, poput reinterpretacije događaja i verbalizacije emocija, postoje mnoge duhove tehnike koje potiču smirenost u našoj podsvijesti.
Sanja Vuković Grbac
Inspiracija: Psihologija (1986), Mladen Zvonarević
