Yoga – nekad i sad

586

Yoga i meditacija danas su vrlo popularni pojmovi u zapadnom svijetu pa i na cijeloj planeti. Gotovo da nema grada na svijetu koji ne nudi bar nekoliko škola yoge. Malo je poznato da korijen svih modernih pravaca yoge možemo naći u Patanjalijevoj kompilaciji yogičkih vještina pod imenom Yoga sutra. Yoga sutra sistematski opisuje proces pomoću kojeg osoba može naučiti kontrolirati  tijelo i um kako bi ove materijalne instrumente, fino podešene procesom yoge, mogli iskoristiti za samospoznaju.

Yoga sutra, između ostalog, sadrži analitičku studiju inteligencije, uputstva za kontrolu zraka u tijelu, opise postupaka za stjecanje mističnih moći kao što su levitacija, materijalizacija, teleportacija itd.

Asthanga yoga

Ashtanga yoga je u Vedama opisana kao izvorni proces yoge koji se sastoji od osam nivoa. Prvih pet nivoa su hatha-yoga, a ostala tri su raja-yoga (kraljevska joga). U yogi se tijelo promatra kao hram u kojem prebiva duša. Pomoću tjelesnih položaja (asana) i kontrole disanja (pranayama), yoga zagovara fizičko i mentalno zdravlje koje čine ‘hram’ jačim. Ova tradicionalna praksa je izlaskom iz pećina sa Himalaja vremenom prilagođena prohtjevima i načinu života potrošačkog društva tako da danas nailazimo na škole yoge koje poučavaju samo neke dijelove ovog osmerostrukog procesa, a suvremeni praktikanti mahom ne znaju dublje značenje yoge niti se koriste svim mogućnostima koje pruža, a fizičko zdravlje je postalo samo sebi smisao. Međutim, prema tradicionalnom yoga sistemu, to je samo prvi korak na putu samospoznaje.




Hatha yoga

Ono što danas nazivamo hatha-yogom dio je asthanga-yoge. Sama riječ yoga znači jedinstvo između individue (jivatma) i univerzalne duše (Paramatma). Riječ hatha je kombinacija dvije riječi: ha obilježava “mjesec” (respiratorni tok lijeve strane) i tha obilježava “sunce” (respiratorni tok desne strane). Tako je riječ hatha zapravo vezana za disanje, tj. karakter kretanja zraka kroz lijevu i desnu nosnicu. Hatha-yoga podučava put ujedinjenja “sunca” i “mjeseca”, prane (životne snage) i apane (pročišćavajuće snage) kroz regulaciju disanja.

Yogiji vjeruju da je jedan od najbržih načina napredovanja na duhovnom putu podvrgavanje askezi. Ovo je slično ideji oslobađanja od grijeha, samo što je, za razliku od običnog vjernika, yogijev cilj da postane tako pročišćen da ima direktnu, neposrednu viziju božanskog u ovom životu. Iako je hatha-yoga po svojoj prirodi dosta bazirana na fizičkom izražaju, tu su i mnoge unutrašnje, mentalne vježbe koje prate izvanjske, fizičke položaje i svaki od tih položaja i vježbi je tako osmišljen da proizvodi točno određene učinke.

OSAM NIVOA ASTANGA YOGE:

  1. yama – uzdržavanje od negativnog djelovanja
  2. niyama – pozitivno djelovanje
  3. asana – prakticiranje određenih položaja tijela
  4. pranayama – reguliranje disanja
  5. pratyahara – povlačenje osjetila od spoljašnjeg svijeta
  6. dharana – usredotočenost uma
  7. dharana – meditacija
  8. samadhi – spiritualna zaokupljenost

Svrha yoge

Izvorno, svrha yoge je samospoznaja. Drevni yogiji koji su živjeli tisućama godina povukli bi se iz civilizacije i otišli na osamljeno mjesto prakticirati asthanga-yogu kako bi nadišli tjelesnu koncepciju života i povezali se s božanskim.

Osim što živi na osami, yogi treba biti oslobođen želja, stoga se yogom ne smije baviti u težnji za ostvarenjem nekih materijalnih moći. Također ne smije prihvaćati poklone ili usluge od drugih. Ako pravilno primjenjuje ovu meditacijsku yogu, ostaje sam u šumi, prašumi ili planini, potpuno izbjegavajući društvo. U svako doba mora biti uvjeren zbog koga je postao yogi. Ne misli da je sam jer s njim je uvijek Paramatma, Nad-duša. Iz ovoga možemo vidjeti da je u suvremenoj civilizaciji uistinu jako teško pravilno primjenjivati ovaj meditacijski oblik yoge. Suvremena civilizacija u ovom dobu Kali ne pruža nam mogućnost da budemo sami, bez želja i potrebe posjedovanja.

U Bhagavad Giti (Bg. 6.11-12) je opisana metoda primjene meditacijske asthanga yoge:

šucau deše pratisthapya
sthiram asanam atmanah

naty-ucchritam nati-nicam
cailajina-kušottaram

tatraikagram manah krtva
yata-cittendriya-kriyah

upavišyasane yunjyad
yogam at ma-višu ddh aye

„Da bi primjenjivala yogu, osoba treba otići na osamljeno mjesto, položiti travu kuša na tlo i prekriti je jelenjom kožom i mekom tkaninom. Sjedalo ne bi trebalo biti ni previsoko ni prenisko i treba se nalaziti na svetom mjestu. Yogi onda treba nepokretno sjediti na njemu i primjenjivati yogu kako bi pročistio srce vladajući umom, osjetilima i djelatnostima, usredotočujući um na jednu točku.”

Yogiji obično sjede na tigrovoj ili jelenjoj koži ili kuša travi jer gmazovi i zmije neće dolaziti na takvu kožu i uznemiravati njihovu meditaciju. Izgleda da u Božjoj kreaciji sve ima svoju svrhu. Svaka travka i biljka ima svoju namjenu i sve služi nekoj svrsi, iako mi možda ne znamo kojoj.

Mističke moći

Ponekad bi drevni yogi, pravilnim pralticiranjem asthanga yoge dostigso nekakve siddhije ili mističke moći. On ne smije misliti: „Sad ću pokušati postići neke čudesne moći.” Yogiji ponekad doista steknu određene siddhije ili moći, ali oni nisu svrha yoge i pravi yogi ih ne pokazuje. Pravi yogi misli: „Okaljan sam ovim materijalnim ozračjem i zato se moram pročistiti.” Ponekad možemo sresti nekoga tko ima mističke moći i voli ih pokazivati ili čak okupljati sljedbenike na račun njih i tako početi gomilati materijalno bogatstvo. Trebamo shvatiti da su takvi yogiji skrenuli s puta ispravnog prakticiranja yoge.

Kontrola uma i osjetila

Brzo možemo uvidjeti da nije lako ovladati umom i tijelom te da ih ne možemo obuzdati onom lakoćom kojom možemo otići u prodavaonicu i nešto kupiti. Arđuna, glavni protagonist Bhagavad-Gite objašnjava Krišni, svom učitelju, kako izgleda da je lakše obuzdati vjetar nego prohtjeve uma.

Svatko je na primjer potaknut seksualnim životom. Sve dok imamo materijalno tijelo, seksualna želja će postojati. Slično tome, sve dok imamo tijelo, moramo jesti da bismo ga održavali i moramo spavati da bismo ga odmarali. Ne možemo zanemariti te djelatnosti, no vedski spisi nam daju smjernice za reguliranje jedenja, spavanja, razmnožavanja itd. Ako uopće očekujemo uspjeh u sustavu yoge, ne možemo dopustiti svojim neobuzdanim osjetilima da nas odvedu putovima osjetilnih predmeta; stoga su utvrđena nekakva pravila.

Krišna savjetuje Arđuni da se um može obuzdati slijeđenjem propisanih pravila. Ako ne reguliramo svoje djelovanje, um će nam biti sve uznemireniji. Djelatnosti ne trebamo zaustaviti već regulirati, stalno zaokupljajući um u pravilnoj svjesnosti. Biti uvijek zaokupljen nekom djelatnošću povezanom s božanskim predstavlja pravi samadhi. Ne znači da osoba koja je u samadhiju ne jede, ne radi, ne spava ili ne uživa. Naprotiv, samadhi se može definirati kao stanje u kojem se propisane djelatnosti izvršavaju, dok su misli zaokupljene transcendentalnim.




Yoga danas

Dakle, ako se već bavite nekom yogom, iz bilo kojih razloga, svakako nastavite. Čak i početni stadiji yoge donose tjelesno i mentalno zdravlje, unose ravnotežu i mir u svakodnevni život koji su nam potrebni kako bismo na pravilan način podnijeli sve prohtjeve modernog života. Ukoliko pak želite nešto više, jer yoga nudi daleko više, onda preporučujemo proučavanje izvornih vedskih spisa poput Bhagavad Gite ili knjiga koja slijede drevna učenja u potpunosti tj. ne bave se samo jednim aspektom yoge već joj prilaze kao jednoj cjelini koja ima za cilj dostizanje najuzvišenijeg stupnja u evoluciji svjesnosti – samospoznaje.

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.