Biometeorološka situacija će u cijeloj Hrvatskoj biti povoljna, a vremenske prilike neće negativno utjecati niti kod najosjetljivijih meteoropata. Većina će ljudi biti dobrog raspoloženja i primjerene radne koncentracije, a za očekivati je i miran san. Poteškoće ne bi trebali osjećati niti kronični bolesnici. UV zračenje će biti visoke jakosti pa je potrebno koristiti primjerene mjere zaštite. Koncentracija peludi korova u unutrašnjosti će biti visoka, na Jadranu umjerena, a trava posvuda niska.

Jeste li provjerili svoju biometeorološku prognozu za danas? Jeste li se pripremili na svoje dobro i loše stanje? Jeste li progutali još jednu pilulu svojih laži?

Biometeorološka prognoza kod nas se je u zadnjih 10-15 godina poprilično raširila (u svijetu već odavno prihvaćena) i u današnje vrijeme je imamo mogućnosti čuti, vidjeti i pročitati u novinama svaki dan. Ovakva prognoza je opće prihvaćena u društvu. Ali iza ovoga se krije jedan trik koji ćemo u ovom tekstu pokušati ukratko analizirati. U pitanje dolazi više faktora o kojima ljudi uopće ne razmišljaju i nikada im takve stvari ne bi pale na pamet ali opet te stvari su i logične kao što ćemo i vidjeti. Jedna od najbitnijih stvari ipak leži u našoj svjesnosti. Ako smo svjesni nekih stvari, tad se oslobađamo konopa kojima nas vuku kako žele. Pa, probudimo tu našu svjesnost. Krenimo redom.

Kao što je opće poznato, čovjek je nedjeljivi dio prirode i planete Zemlje. Time, on podliježe promjenama koje se dešavaju na Zemlji, bilo to u hidrosferi, pedosferi ili atmosferi. Na čovjeka ne utječu samo promjene koje se događaju na Zemlji, nego i promjene koje se događaju u svemiru.

Uzmimo samo neke primjere koji utječu na naše ponašanje i ostale aspekte života.

Izmjena dana i noći; Izmjena dana i noći utječu na lučenje hormona koji su zaslužni da osjećamo potrebu za spavanjem ili da se osjećamo budnim. Svjetlost, odnosno mrak, utječu na lučenje hormona. Noću, odnosno pri smanjenoj količini svjetlosti, pinealna žlijezda počinje lučiti melatonin, dok se ujutro, kad sunčeva svjetlost uđe u naše oči, proizvodnja ovog hormona smanjuje te se počinje lučiti serotonin.

 Gravitacija; Gravitacija utječe na našu anatomiju i fiziologiju. Naša anatomija bi bila drugačija da živimo na planetu koji ima jaču ili slabiju gravitaciju. Ili pak da se preselimo na neki drugi planet (ili Mjesec) koji bi imao drugačiju silu težu. Tokom vremena, organizam bi se prilagodio. I za tu prilagodbu ne bi trebali čekati generacije, nego bi se ona dogodila već tokom naših života. Naravno, tokom mnogo generacija, došlo bi do većih izmjena po pitanju anatomije i fiziologije.

Nadmorska visina; na većoj nadmorskoj visini, zrak je rjeđi što utječe na povećanje broja plućnih alveola i utjecaj sunca (UV zraka) je jači (jer se sa povećanjem nadmorske visine smanjuje gustoća zraka) pa je koža tamnija.

Geografski položaj; ljudi na polovima i ekvatoru se anatomski razlikuju, na što još utječe i gravitacija i klimatsko područje. Pa su ljudi na polovima niži i širi-da bi bolje očuvali toplinu, a i gravitacija je tamo nešto jača jer su bliže središtu Zemlje, dok su ljudi na ekvatoru nešto viši i tanji da bi lakše otpuštali toplinu i nešto su viši od onih na polovima jer je gravitacija nešto slabija jer je ekvator malo udaljeniji od središta Zemlje.

Itd…

Dakle, kao što znamo i vidimo, utjecaj Zemlje na čovjeka je neupitan. Da vidimo sada što se službeno kaže za bioprognozu.

„Biometeorološka upozorenja, bioprognoza vremena sadrži opis meteorološke situacije i najavljuje dolazak onih vremenskih prilika koje mogu slijedećih dana nepovoljno utjecati na ljudsko zdravlje.Cilj bioprognoze je organizacija preventivnih mjera za zaštitu zdravlja ugroženih skupina. Gotovo svi ljudi na određeni način reagiraju na nepovoljne vremenske uvjete, rijetko tko se dobro osjeća za vrijeme sparine ili izrazito visokih ili niskih temperatura.No postoje osobe kod kojih su pojava tegoba ili pogoršanje osnovnih bolesti redovito povezani s lošim vremenskim uvjetima. Oni se nazivaju meteoropati, a statistike pokazuju da gotovo svaka treća osoba na svijetu ulazi u tu skupinu. Osim na zdravlje, vrijeme utječe i na raspoloženje, ponašanje i opće dobro osjećanje. Obično se tegobe javljaju kod naglih promjena temperatura zraka, naglog pada atmosferskog tlaka ili prilikom naglog porasta vlažnosti zraka. Dodatni čimbenici koji utječu na zdravlje su razina peludi u zraku i vjetrovi. U Europi fen, a u Americi Chinook poznati su topli vjetrovi koji su povezivani s povećanom nervozom u ljudi, agresivnošću, depresijom, smanjenom koncentracijom tako da pojedini švicarski sudovi ponekad učinak fena uzimaju kao olakotnu okolnost kod počinjenog kriminalnog djela.

Postavlja se pitanje zašto je meteoropatija danas tako čest slučaj u razvijenom svijetu. Jedan od mogućih odgovora, koji je usmjeren prema ljudskom čimbeniku je moderni način života. Sve više se udaljavamo od prirode, naš organizam naučen je većinom na zatvorene prostore tako da mehanizmi autoregulacije nisu više “istrenirani” reagirati u dovoljnoj mjeri na promjene vremenskih uvjeta. Osim učinka na ponašanje i raspoloženje, europski znanstvenici zaključili su da postoji nekoliko stanja koja se najčešće javljaju ili pogoršavaju ovisno o vremenskim uvjetima: poremećaji spavanja, glavobolja i migrena, kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, mučnina, vrtoglavica, nesvjestica, reumatski bolovi, “fantomska bol” i bol u području ožiljka, fibromijalgija. Za neka od navedenih stanja postoji znanstveno objašnjenje. Do pogoršanja reumatskih bolova za vrijeme pada atmosferskog tlaka dolazi zbog dodatnog širenja tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica što uzrokuje bol. Slični mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i izlazišta živaca s posljedičnim bolovima. Pojava ili pogoršanje kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti za vrijeme vrućeg vremena ili za vrijeme velikih hladnoća objašnjava se dehidracijom, povećanom sklonošću zgrušavanju krvi, ili pak povećanim otporom u krvožilnom sustavu zbog stezanja krvnih žila uslijed hladnoće što dodatno opterećuje srce.

Cilj biometeoroloških prognoza je na vrijeme upozoriti osjetljive ljude na nepovoljne vremenske uvjete kako bi pokušali spriječiti nastanak zdravstvenih poteškoća. Meteoropati bi se trebali boriti protiv ove preosjetljivosti na promjene vremenskih prilika. Dobra strategija je ustrajati na što češćim boravcima u prirodi kako bi pokušali očvrsnuti organizam, boraviti što više na prirodnom svjetlu, održavati higijenu života: pravilno spavanje, pravilnu prehranu, naizmjenično tuširanje toplom i hladnom vodom, borba protiv stresa, izbjegavanje pregrijanih i prenapučenih prostorija. I osobe koje nisu meteoropati trebaju poštovati ograničenje svog tijela i uvjete okoline.“

 I sami znamo da mikroklimatski uvjeti, o kojima govori bioprognoza, ima utjecaj na nas. Ali gdje leži trik? Zašto je to zabluda? Da krenemo od dobrih stvari. Znanstvenici su na pragu zaključka da je sve više meteoropata zbog modernog, sjedilačkog i zatvorenog načina života. Zatvorili smo se i odvojili svoje tijelo od prirode (u nekoj mjeri) i to svakako ima utjecaj na (pre)osjetljivost organizma. Druga dobra stvar je da se od službene medicine potiče boravak u prirodi, na prirodnom svijetlu itd. Eto, napredak postoji.

A koja je onda tu zabluda? Stvar je u ljudskoj psihi. Ljudska psiha je takva da većinu stvari prebacuje sebi u korist. Često se spominje da su ljudi osjetljivi na nepovoljne vremenske prilike ili uvjete. Zvuči kao neki novogovor, jer promjena vremena je nešto potpuno prirodno i to nisu nikakve vremenske neprilike nego to su vremenske prilike kao što je spomenuto na početku samog citata-ipak ima nade i za njih! Vremenski ekstremi su rijetki i takve uvjete smatramo kada je i zdravim ljudima teško. Za primjer, ovo ljeto doživjeli smo samo u dva navrata velike valove vrućine-i to je sve! Cijela priča. I koliko znam po ljudima, koji su zdravi, njima ni to nije bilo teško izdržati.

Bioprognoza je prebacivanje odgovornosti

Da, ne kompliciramo. Ako su ljudi osjetljivi na nepovoljne vremenske uvjete, zašto se onda svaki dan informira o tome, kad nemamo svaki dan nepovoljne vremenske prilike? Ključ leži u još jednoj spoznaji funkcioniranja ljudske psihe:

Čovjek uvijek prebacuje odgovornost za svoje promašaje, greške i loše učinjena djela

Znate kako ljudi znaju govoriti-bole me noge, glava… to je zato jer će biti kiše. Odgovor je netočan. Bol se ne javlja zbog kiše, nego se javlja jer smo si sami uništili tijelo neodgovornim ponašanjem i sada to prebacujemo na nekoga ili nešto. U pravilu odgovornost prebacujemo na Boga (ah to je božja volja), gene (iako su geni odgovorni samo za mali postotak bolesti), druge ljude ili eto vrijeme. Koji je onda odgovor kad nas nešto „boli“ zbog vremena?

Ja, ja sam odgovoran za bol na mojem tijelu, a ne vrijeme

Nije li vam postalo već čudno koliko ljudi govori da im je teško zbog promjene vremena ili da ih boli nešto zbog vremena? Kao da je nastala opća hipnoza! Kako li samo volimo okrivit nekoga ili nešto drugo za ono što smo si učinili!

Vrijeme utječe na nas, ali nije ono odgovorno za naše bolove

Postoje još neki elementi, osim prebacivanje odgovornosti, zbog čega se ljudi optužuju vrijeme. To su:

– Navika. Svakodnevno nas bombardiraju sa bioprognozom i ljudi su jednostavno navikli okriviti vrijeme za svoje loše stanje

– Neki ljudi si znaju umisliti da ih nešto boli, a to bih nazvao i „vremenski hipohondar“. Takvih ljudi se uvijek nađe. Tu se javlja, spomenuta u citatu gore, tzv. fantomska bol.

– Placebo efekt. Meteoropati, naviknuti da imaju poteškoća kod promjena vremena, ponekad (ili često puta), već su automatski uvjereni da će osjećati bolove i kod iduće vremenske promjene, što i ne mora biti, a to prelazi u već navedene vremenske hipohondre.

Mnogi ljudi su sa oduševljenjem prihvatili bioprognozu, jer su dobili novu silu na koju mogu prebaciti odgovornost za ono što su si sami učinili. U nekim istraživanjima, utvrđeno je da vrijeme utječe i na naše ponašanje, psihu, a ne samo na tijelo. U čemu je tu stvar? Recimo, navedeno je da neki vjetrovi ili promjena temperature može uzrokovati promjenu u ponašanju. Ovo je ponovno prebacivanje odgovornosti jer je u ovom slučaju vrijeme samo aktivator već nakupljenog stresa. I ništa više. Taj stres ima neki drugi uzrok, uzrok ne leži u vremenu. Ljudi žive u zabludi, vjerujući da je baš vrijeme utjecalo na njihovu burnu reakciju u nekoj situaciji. Ne, ono samo potakne već odavno nakupljeni stres. Znamo čuti kako ljudi govore-kako su ljudi nervozni u prometu, to je sigurno zbog tlaka ili temperature! I opet, prebacivanje odgovornosti! Ne trebaju nam neka istraživanja da bi shvatili da vrijeme utječe na nas. Dobri primjeri su navedeni na samom početku. Ali, nešto je uočljivo u tim primjerima i to je vrlo značajno. Stvar je u tome, da se ljudski organizam prilagodi makro ili mikroklimatskim uvjetima! Meteoropati su uništili svoje tijelo, tijelo im je bolesno i zato se ne može prilagoditi. Maknimo na stranu što se neki uvjeti ponekad vrlo brzo mijenjaju-npr. tlak. Zdravi, pogotovo mladi ljudi u pravilu to ne osjete i nemaju problema s time, dakle, nema izgovora niti na nagle promjene klimatskih uvjeta. Žao mi je, sami smo odgovorni za svoje tijelo, a ne vrijeme! Ista stvar je i sa reumatskim bolovima koji su navedeni. Organizam ili oslabi ili je bolestan i postane preosjetljiv. Nismo ga održavali, nismo ga servisirali i onda nije kriv vozač, nego netko deseti. Postoje ljudi koji su zdravi i mogu osjećati dolazak promjene vremena raznim simptomima. U pravilu, oni ne osjećaju takve poteškoće da bi trebali uzimati lijekove.

U bioprognozi nema ništa netočno, ali je uzrokovala „nuspojave“, koje smo naveli- okrivljavanje vremena za poteškoće koje smo si sami krivi, umišljanje boli, placebo efekt itd…

A obavijesti o alergijama? Možda je to i jedina dobra stvar, jer za alergije i nismo baš sami odgovorni kao što smo odgovorni za većinu poteškoća koje može aktivirati promjena vremena. Ali o tome kako nastaje i koji je put prema samoizlječenju od alergija, čitajte u sljedećem nastavku Zabluda današnjeg vremena: Alergije, uzrok i svjesnost-put prema samoizlječenju.

Ivan

http://2012-transformacijasvijesti.com/opcenito/zablude-danasnjeg-vremena-ii-bioprognoza